POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA

1. POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

2. Prvi nositelj medicinske aktivnosti bila je žena-majka vođena materinskim instinktom. Žene su bile njegovateljice od početka, a svoja iskustva i umijeće liječenja temeljene na samopomoći i uzajamnoj pomoći. prenosile su sa generacije na generaciju. Kasnije se sve češće u medicinske djelatnosti uključuju muškarci. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

3. Faze razvoja sestrinstva: • Tri faze razvoja: • Narodni lik • Religijski lik • Uslužni lik “Sestra je ogledalo u kojem se odražava položaj žene u društvu!” Victor Robinson Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

4. bolnice kao karitativne ustanovenastaju pod utjecajem različitih religija; skloništa za siromašne bolesnike, nemoćnike i starce. • U Rimu je potkraj4. stoljeća (380.g.) takvu bolnicu osnovala pokrštena patricijka Fabiola. - sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama se za njih brinula • Biskup Bazilijeosniva oko 370. godine pred vratima u Cezareji ustanovu za smještaj putnika i nemoćnika, s posebnim odjelima za liječenje bolesnika i smještaj gubavaca. • U Carigradu je oko 400. godine postojao hospital sa stalno namještenim liječnicima i bolničarima Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

5. Od 8. stoljeća naše ere nastale subolniceu Bagdadu, Gondišapuru, Kairu, Cordobii drugim gradovima koje su se bitno razlikovale od samostanskih bolnica na kršćanskom zapadu. • Najveći Carigradski hospitalnalazio se u samostanu Pantokrator, a osnovao ga je 1136. godine Ivan II Komen. • Hospital se sastojao od bolnice u užem smislu sa pet odjela i od azila za epileptičare i umobolne, azila za starce, ambulante i medicinske škole. • Tu se prvi put spominjubolničarke. • Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku nastaju u samostanima. Najprije se u njima liječe bolesni redovnici, a kasnije putnici i siromasi. • U osnivanju samostanskih bolnica prednjačili supripadnici benediktinskog reda(Monte Casino, Salerno, St. Gallen, Fulda ) i dr. • Osim redovnika u samostanima su njegovale ižene-redovnice. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

6. U vrijeme križarskih ratova osnovan je red Ivanovaca ili viteza hospitalacasa zadatkom da osnivaju skloništa (bolnice) za hodočasnike i bolesnike. Glavna bolnica bila je uJeruzalemu,statut koje je propisivao način primanja i pregledavanja bolesnika, prehranu i njegu, pa čak i dimenzijekreveta i broj pokrivača Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

7. Osim hospitala u samostanima, osnivali su se u srednjem vijeku hospitali na temelju oporučnih zaklada bogatih građana i velikaša, kojima je upravljala općina a ne crkvena vlast. • Osnovna funkcijastarih hospitalanije bila liječenje, nego samo smještaj i njega bolesnika.Srednjovjekovni hospitali bili su mješavine hotela, ubožnice, nahodišta i bolnice. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

8. Tradicionalizam u području njege bolesnika • Liječnici su samo povremeno u njih dolazili. • Njegu bolesnikai brigu nad siromašnima, nemoćnima, starcima i napuštenom djecompreuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane žene,među kojima se spominju kraljica Elizabeta Portugalska, kraljica Elizabeta Kastiljska i kraljica Matilda žena kralja Henrika I Engleskog, kao i muški i ženski religiozni i civilni redovi. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

9. Tradicionalizam u području njege bolesnika • Velike reforme, početkom 16. stoljeća u znanosti i medicini,ne utječuna razvoj njege bolesnika. Nakon reformacije mnogi se religiozni redovi raspuštaju. • Ugledne žene,koje su se u doba renesanse posvetile njegovanju bolesnih, siromašnih i napuštene djece,napuštaju bolnice, • briga o bolesnima prepuštena neškolovanim i nepismenim osobama, • Jedini senapredakočituje u pogledustručnosti primalja, čije je prosječno znanje do tada bilo vrlo slabo. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

10. Tradicionalizam u području njege bolesnika • Pariška primalja Louise Bourgecs svoje znanje usavršila je do visokog stupnja.Godine 1598. dobila je dozvolu za radu Parizu u prvoj Europskoj primaljskoj školi u bolnici Hotel-Dieu, gdje je uvela redovitu obuku i obavezne ispite. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

11. Sestrin Sestrinstvo u nastajanju stvo u nastajanju • Početak organiziranog sestrinstva vezan je uz nastojanje da se ono izdigne kao zvanje iz podređenog položaja u kome se nalazilo zbog neukosti onih koji su ga obavljali i zbog nerazumijevanja društva za njegovo učenje. • Vinko Paulski(1576-1669.) među prvima je shvatio potrebu obrazovanja sestara. Osnovao je svjetovno udruženje žena pod nazivom «Dames de Charite» koje su htjele pomoći bolesnima i siromašnima. • Provodile su njegu bolesnika u kućama i bolnicama, • podučavale u školama, • brinule za dječje ustanove i • njegovale ranjene u ratovima. • Za svoj posao bile su plaćene. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

12. Sestrinstvo u nastajanju • U 18. stoljeću razvoj znanosti i medicine značajno utječe na njegu bolesnika. • Liječnik organizira, propisuje i određuje, a «sestra» njegovateljica postaje izvršitelj. • To jepočetak radno orijentirane njege bolesnika. • Međutim, iako se povećao broj bolnica, uvedena stalna liječnička služba, poboljšana njega bolesnika, prilike u bolnicama nisu zadovoljavale. • Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljeću svega 8 liječnika i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u svaki krevet stavljao se 2 – 6 bolesnika. • Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a događalo se da je lakši bolesnik ležao sa umirućim ili čak s mrtvacem. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

13. Sestrinstvo u nastajanju • Socijalna era u medicini razvila je snažno javno-zdravstveni pokret, koji je tehnološki bio usmjeren prema učinkovitom nadzoru nad bolesti. • U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u ranoj fazi industrijalizacije u Engleskoj, zdravlje stanovništva sve više postaje briga javnosti i politike. • Iako se ne poznaju mehanizmi prenošenja zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere za sprečavanje njihova širenja. • Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i Edwin Chadwick borili su se za unapređenje narodnog zdravlja pomoću općih socijalnih mjera. • U to su vrijeme u Engleskoj,Elizabeth Fry i John Howard,proučavali bolesti i nehigijenske prilike u bolnicama i zatvorima,što je bila novost s obzirom na interese zdravstvene službe, koji su bili usmjereni samo na dijagnozu i tretiranje simptoma bolesti. • Elizabeth Fryorganizira početkom 19. stoljeća protestantsko društvo sestara milosrdnicakoje se posvećuju dobrotvornom radu i njezi bolesnika. • Pastor Theodor Fliedneru Kaiserwerthuosnovao je školu za sestre Đakonise-žene koje su u sklopu evangelističke crkve bile osposobljene za njegu bolesnika. One njeguju bolesne, brinu se za siročad i zatvorenike. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

14. Theodor Fliedner Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

15. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

16. Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom • Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom, koja je u 18. stoljeću započela u Engleskoj i 19. stoljeću širi se u druge zemlje Europe i Amerike, nameću niz socijalnih medicinskih problema. • Zdravlje stanovništva počelo se sve više promatrati i sa stajališta interesa države da sačuva i unaprijedi produktivnu sposobnost radne snage. • Socijalno-znanstvena otkrića (utjecaj uvjeta života i rada na zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi) dovode do higijenskih pokreta. • Provodi se protu-epidemijska zaštita, vodi se briga o komunalnoj higijeni ( vodovodi, kanalizacija, higijena stanovanja, javna kupališta, čišćenje ulica, higijena gradskih tržnica), propisuje se higijensko tehnička zaštita na radu, zakonski propisi o higijeni, sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog zdravstva, higijena prehrane (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje. • «Higijenski pokret»utječe na prevenciju epidemija, smanjenje općeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje mortaliteta dojenčadi. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

17. Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom • U drugoj polovici 19. stoljeća mijenja se izgled bolnice. • S napretkom kirurške tehnike, uvođenjem narkoze, antisepse, asepse, otvaranjem specijalističkih odjela povećava se broj liječnika. • Kao važan problem javlja se nedostatak primjerenog osoblja za njegu, jer su se i pomoćnoj bolničkoj službi i njezi bolesnika postavljali veći zahtjevi. • Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti te zahtjeve. • Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno uređenim bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada engleskinja Florence Nightingale Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

18. Florence Nightigale 12. 5. 1820. – 13.8. 1910. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

19. Florence Nightigale • Utemeljitelj modernog sestrinstva • Rođena 12.05.1820.g. U Firenci u bogatoj obitelji • Florence Nightingaleje imala temeljitu filozofsku, literarnu i matematičku naobrazbu, razvijen interes za socijalna pitanja, a posebno za uređenje bolnica i za mogućnosti pružanja pomoći bolesnim osobama. • 1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju • Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj život treba posvetiti skrbi za bolesne, a slijedećih sedam godina proučava sestrinstvo iako joj roditelji to nisu dozvoljavali Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

20. Florence Nightigale • Njezina je želja bila da se posveti njegovanju bolesnika. • Svoje znanje upotpunjavala je teorijski problemima, tragajući za što boljom organizacijom pružanja zdravstvene pomoći. • Od 1849. g. do 1853. g. boravi u Egiptu, Njemačkoj i Francuskoj, te posjećuje bolnice i ustanove za izobrazbu ženskog bolničkog osoblja. • 1853. g. Florence Nightingale vraća se u Englesku i postaje nadstojnica «Zavoda za primanje gospođa za vrijeme njihove bolesti».Njezin je rad tako uspješan, da joj je ponuđeno mjesto nadstojnice sestara u King s College Hospitalu. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

21. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

22. Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaćanja uređenja bolničke službe i organizacije njege bolesnika došla su do izražaja u vrijeme Krimskog rata. Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i oboljelih vojnika brinuli samo muškaci. Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima i Florence Nightingale jeimenovana upraviteljicom ženske pomoćne službe na Turskoj fronti. Sa 38 sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je najprije sanirala higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom, te odvojila ranjene od bolesnih. Organizirala je rad sestara i za 6 mjesecismrtnost je smanjila sa 42% na 2%. Organizatorskim sposobnostima, odlučnošću, neumornim i predanim radom Florence Nightingale je uspjela poboljšati zdravstvene prilike i olakšati sudbinu bolesnika Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

23. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

24. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

25. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

26. Po povratku u Englesku, Florens je dočekana s velikim počastima i stavljen joj je na raspolaganje poseban fond od 50 tisuća funti. • Njezin jecilj bioosnovati školu za sestre, u kojoj će one biti praktički izobražene za svoj poziv i u kojoj će im biti jasno zašto uče. • U sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena je1860. g. prva škola za izobrazbu sestara, po zamisli i planu Florence Nightingale. • To je bila prva stručna škola za obrazovanje medicinskih sestara s jasno određenim ciljem. • Zato danas s pravom možemo reći da je FlorenceNightingale ne samo engleska organizatorica pomoći ranjenima i bolesnima, već da je iutemeljila sestrinstvo kao zvanjes jasno određenim ciljem i posebnom izobrazbom, a • 19. stoljeće, zovemo “stoljeće njege” kao zvanja koje se zahvaljujući Florence Nightingale počelo naglo razvijati u Engleskoj pod utjecajem medicine i ostalih znanosti Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

27. St. Tohmas Hospital Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

28. Njega bolesnika usmjerena je prema bolesniku-čovjeku. • Florence Nightingale publicira 1859. g. udžbenik o njezi«Notes on nursing»u kojem piše:«Upotrebljavam riječ njega u nedostatku bolje. Ta riječ znači nešto više od podjele lijekova i promjene obloga. To znači korištenje svježeg zraka, svjetla, čistoće, mira, izbor i podjela dijete, sve ono što bolesniku pruža životnu snagu». • na Florence Nightingale su snažno utjecale sociološke spoznaje o utjecaju uvjeta života i rada na zdravlje ljudi u tadašnjoj Engleskoj, • ona vidi unapređenje zdravlja pomoću općih socijalnih mjera, a posebno ističe važnost prosvjećivanja • ». … poučavati o čuvanju zdravlja žene koje su majke, odgojiteljice, njegovateljice, amateri u liječenju da budu suradnice liječnika, pravi je put kako bi one pomagale a ne smetale». • U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost prevenciji i unapređenju zdravlja. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

29. 1859. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

30. Sestre, obrazovane u školi Florence Nihtingale, imale su solidno znanje. Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i sestre koje su završile tu školu organiziraju škole i unapređuju njegu u bolnicama SAD, Kanade, Japana, Kine, Indije i Europe. Florence Nihtingale znatno utječe na razvitak sestrinstva, jer sa svih strana svijeta traže njezine savjete i mišljenja o planovima zdravstvenog rada, opskrbi bolnica i o zdravstvenoj politici. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

31. Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom • zalaganjem poznatog kirurgaBillrothaotvorena je1882. prva škola za sestre u Austro-ugarskoj u Beču. • Tu su školu pohađale i neke djevojke iz naših krajeva. • U razvoju moderne (znanstvene) medicine kraj 19. stoljeća i prvu polovicu 20. stoljeća obilježava prirodno-znanstvena era. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

32. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

33. Theodor Billroth Allegemeines Krankenhaus Beč 1890. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

34. Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom • Krajem 19. i početkom 20. stoljeća njega bolesnika kao i medicina orijentirane su prema bolesti. Uz vrlo malen broj obrazovanih sestara, njegu bolesnika obavljaju uglavnom nekvalificirane bolničarke, redovnice osposobljene za rad kratkotrajnim tečajevima iz njege bolesnika. • Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva dvadesetih godina 20. stoljeća bitno utječe na razvitak sestrinstva. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

35. Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom • Liječnici, koji su se bavili socijalnom medicinom, utjecali su na otvaranje dispanzera, posebno antituberkuloznih dispanzera, jer je u to vrijeme tuberkuloza harala u mnogim zemljama. • U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru, prvobitno angažirao radnike muškarce, smatrajući da su oni bliži ljudima kojima treba pomoći. • S vremenom se uvidjelo da su za taj posao podobnije žene – sestre posjetiteljice. Tada se javlja i nazivsestra – pomoćnica «ime koje najbolje označuje funkciju i zadatak dispanzerske sestre tj. pomoćnice bolesnog čovjeka i njegove obitelji i pomoćnice zdravih da sačuvaju zdravlje»(V. Čepulić). • iz te je definicije vidljivo da je sestra «služila» i pomagala bolesnom i zdravom čovjeku zajedno s liječnikom, a ne liječniku. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

36. Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom njegom • Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i antituberkulozni dispanzeri u našim krajevima. • Osjeća se nedostatak obrazovanih sestara. • Javljaju se nova, napredna shvaćanja o zadacima i ulozi sestre, pa se tako uz bolničarke, kojima je bila dužnost da se bave samo dvorbom bolesnika uz bolesnički krevet, ocrtava i profil medicinske sestre kao zdravstvene učiteljice, njegovateljice i važnog člana dispanzerske djelatnosti. • Takvo shvaćanje upućuje na potrebu posebnog obrazovanja i otvaranja škole za sestre. • Veliku stručnu pomoć pri tom pružile su sestre iz škola koju je osnovala Florence Nightingale, ili iz škole po uzoru na njezinu (Rudolfinerhaus – Beč). • Jelka Labš, do tada sestra u Rufolfinerhausu u Beču, bila jeprva sestra nadstojnicakada je osnovanaprva škola za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

37. Škola za sestre pomoćnice u Zagrebu nikla je iz potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova za dispanzersku službu i zdravstveno-prosvjetni rad u sprečavanju i suzbijanju tuberkuloze – naše najaktualnije socijalne bolesti u to doba. • Izobrazba sestara početkom stoljeća bila je određena prije svega razvojem medicine i dugo vremena ostaje na toj razini. • Nastava je bila pretežito praktična i prožeta naprednim socijalno-medicinskim shvaćanjima. • Nakon položenog pripravnog i državnog ispita učenice su dobile diplomu sestre-pomoćnice socijalno-medicinskog smjera ili sestre bolničarke. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

38. Diplomirane sestre zapošljavale su se u antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici ili dječjem ambulatoriju. • Osnivanjem zdravstvenih stanica u selima, čiji je zadatak bio suzbijanje i sprečavanje bolesti, te zdravstveno prosvjećivanje naroda, proširio se i djelokrug rada sestara. Sestre su bile prve zdravstvene učiteljice naroda. • Socijalno-epidemiološkim ispitivanjima uzroka morbiditeta i mortaliteta utvrđuje se da je uzrok neznanje, loši higijenski uvjeti i loša prehrana. Da bi se selo zdravstveno prosvjetlilo, osnovani su 1927. godine higijensko-domaćinski tečajevi, a prvi voditelj bila je sestra Štefanija Papailiopulos. • u Zagrebu je 1930. godine osnovano Središte sestara za socijalno-higijenski rad. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

39. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

40. Nakon završene škole za sestre pomoćnice, sestraLujza Wagner obrazuje se u inozemstvu iz područja metoda rada sestara u preventivnoj medicini. • S povratkom u Zagreb, izrađuje prijedlog i nacrt rada Središta, sa svrhom da se objedine patronažne službe sestara. • Sestre Središta radile su na rješavanju zdravstvenih problema, ali su rješavale i socijalnu problematiku svoga područja (zbrinjavanje siromašnih, nezbrinutih staraca trudnica i djece). • Po uzoru na zagrebačko Središte takav oblik rada razvija se u Varaždinu, Osijeku i Sušaku. Središte sestara za socijalno-higijenski rad postalo je Centar za osposobljavanje patronažnih sestara i nastavna baza za učenice. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

41. prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se 1928. godine u Bolnici za zarazne bolesti u Zagrebu. • Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su poslije završene škole bile na studiju organizacije sestrinske bolničke službe u Beču i Londonu. • Zbog loše opremljenosti bolnice materijalom za njegu i rubljem radile su u teškim uvjetima. Unatoč poteškoćama uspjele su požrtvovnim radom organizirati njegu bolesnika. • Bolnica za zarazne bolesti bila je do 1945. godine jedina bolnička ustanova u Hrvatskoj u kojoj su radile diplomirane medicinske sestre. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

42. Za razliku od medicine, koja se razvijala na osnovi istraživanja, na području njege nije bilo istraživačkih radova, a nedostatak rezultata osjeća se sve do šezdesetih godina 20. stoljeća. Razlog tome bio je malen broj obrazovanih sestara i nedostatak njihove profesionalne autonomije što je utjecalo na njihovu orijentaciju prema «trenutnim radnjama», a eliminiralo interes za istraživački rad u sestrinstvu. • Zato se s pravom može reći da je glavno obilježje njege bolesnika bila njezina praktičnost i tehnička orijentiranosti, posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. • osim spoznaja u području medicine na obrazovanje sestara djeluju sredinom 20. stoljeća i druge spoznaje, posebno iz područja psihologije i sociologije te njihov holistički pogled na čovjeka. • Tu se nazire početak moderne, sveobuhvatne njege bolesnika. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

43. Mijenja se «slika» razvoja njege bolesnika i sestrinstva kao «profesije». • 1899.g u Londonu je osnovan International Cooncil of Nurses čiji su ciljevi: • da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede do unaprijeđenja zdravstvene skrbi i uvjeta za rad • da sestrinstvo postane profesija i da se osigura komunikacija među sestrama u svijetu. • Nastoji se definirati njega bolesnika, zdravstvena njega, zvanje medicinska sestra, - sjedište je u Ženevi - kongresi se održavaju svake 4 godine Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

44. U SAD i Europi njega se sve više «učvršćuje» kao samostalna disciplina, a kod sestara jača svijest o njihovom zvanju. • Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i bolesnom čovjeku. • Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomažu ljudima u čuvanju zdravlja i zdravlja obitelji. Obavljaju njegu kada je zdravlje narušeno, osposobljavaju ih u slučaju invalidnosti i o načinu korištenja preostalih sposobnosti za samostalan život, prenose znanja o njezi bolesnika na članove njihove obitelji, a kada medicina ne može više ništa učiniti za bolesnika, olakšavaju mu patnje i pomažu u trenucima smrti. • Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile proces zdravstvene njege. • Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane ciljeve i zadatke kroz proces zdravstvene njege, u kojem je naglašena orijentacija prema čovjeku, potrebni su joj intelektualnost i obrazovanost, opća i specifična znanja i autonomnost u radu. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

45. POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA SESTARA U HRVATSKOJ Razdoblje od 1921. do 1945 • Nakon prvog svjetskog rata u našoj se zemlji u većim razmjerima razvija javno zdravstvo. • Zaklada Američkog filantropa Johna Rockefellera dodjeljuje našoj zemlji novčanu pomoć za gradnju zdravstvenih ustanova i stipendiranje medicinskih kadrova u stranim zemljama. • Dr. Andrija Štampar, načelnik u Ministarstvu narodnog zdravlja, kako dobar poznavatelj zdravstvenih prilika i problema u našoj zemlji, liječnik naprednih ideja i shvaćanja u organizaciji i zadacima zdravstvene službe, najveću pažnju obraća zdravstvenim problemima i bolestima koje zahvaćaju veće skupine ljudi. • Budući da je u našim krajevima harala tuberkuloza, počeli su se po uzoru na Francusku organizirano otvarati antituberkulozni dispanzeri. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

46. Razdoblje od 1921. do 1945 • Uređenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno Dr. Vladimiru Čepuliću. «Kad se godine 1920. radio o tom, da se u Zagrebu i u Hrvatskoj i Slavoniji započne akcija za suzbijanje tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih dispanzera i meni bi povjereno uređenje dispanzera u Zagrebu, sestara pomoćnica, koje su bile potrebne za taj rad, nije bilo ni samoukih. Mi smo držali da će se naš rad na tom polju moći uspješnije razvijati, ako osnujemo školu za sestre pomoćnice i ako sa stručno naobraženim osobljem započnemo dispanzerski rad. U novembru 1929. godine predložio sam zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje nacrt i naučnu osnovu za školu sestara pomoćnica u Zagrebu koja je u januaru 1921. osnovana i 15.1. iste godine primila 8 civilnih učenica». • Tadašnji načelnih Ministarstva zdravlja, Dr. Andrija Štampar i šef zdravstvenog odsjeka Dr. Josip Lochert poduprli su ta nastojanja i prijedloge, te je u Zagrebu osnovana prva škola za sestre pomoćnice u Hrvatskoj. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

47. Dr. Andrija Štampar 1888. – 1958. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

48. Razdoblje od 1921. do 1945 • Škola je osnovana s ciljem da osposobi sestre poglavito za rad na suzbijanju tuberkuloze. Nastavni plan i program obuhvaćao je opću, socijalnu i medicinsku naobrazbu te praktični rad • U prvo godište upisalo se 8 civilnih učenica i 30 redovnica. Naobrazba je za prvi tečaj trajala godinu dana, za drugi godinu i pol, a u trećem tečaju 1923. godine produžena je na dvije godine. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

49. Razdoblje od 1921. do 1945 • Prema zakonu o stručnim školama od 25. studenog 1930. godine škola za sestre pomoćnice bila je u sastavu Škole narodnog zdravlja. • U školu su se primale učenice koje su sa uspjehom završile četiri razreda srednje ili građanske škole, • koje su navršile najmanje 18, odnosno najviše 28 godina života. • Obrazovanje je trajalo tri godine. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

50. Razdoblje od 1921. do 1945 • Nastava u školi je teorijska i praktična, a dijele se na pripravni tečaj u trajanju od tri mjeseca i prvu, drugu i treću školsku godinu. • Škola za sestre s položenim završnim ispitom izjednačena je sa srednjim školama. • Diplomirane sestre zapošljavale su se u antituberkuloznim dispanzerima, školskoj poliklinici, dječjem ambulatoriju, seoskim zdravstvenim stanicama. • Sestre su radile na suzbijanju i sprečavanju tuberkuloze, na zdravstvenom prosvjećivanju, a bile su i prve zdravstvene učiteljice naroda. • Takav model obrazovanja primjenjivao se do 1945. godine Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.