POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Stručni studij

1. POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Stručni studij

2. Javne financije i porezni sustav Javne financije – znanstvena disciplina koja proučava modalitete i instrumente državnog prikupljanja, trošenja i preraspodjele javnih prihoda s ciljem učinkovite ponude javnih dobara i usluga Porezni sustav – naglasak na prihodnoj strani, poreznim i neporeznim prihodima

3. Što su javna dobra? • Javna dobra su dobra koja služe većem broju korisnika te uključivanje novih korisnika ne smanjuje zadovoljstvo postojećih i dotadašnji stupanj korištenja • Ponudu javnih dobara osigurava javni sektor • Javna dobra ne mogu se razmjenjivati na tržištu jer nije moguće utvrditi preferencije korištenja – nitko neće izraziti spremnost da plati dobro koje mu je dostupno besplatno • Cijena javnog dobra i preferencije određuju se u političkom procesu glasovanja – dobar pokazatelj je veličina i struktura proračuna

4. Javni sektor postoji i kako bi se regulirala nepravilnosti tržišta u oblastima : • Eksternalija (vanjskih učinaka) – djelovanje jednog subjekta (pozitivno ili negativno) utječe na blagostanje drugoga, ali se to pri tome ne odražava u troškovima i cijenama njegovih proizvoda i usluga • Veliki rizici i negativna selekcija u osiguranju • Npr. u domeni znanstvenih istraživanja (od kojih korist ima cjelokupna zajednica) troškovi su previsoki za pojedinca ..

5. Zadaci javnog sektora su i • Ograničavanje i eliminiranje monopola, razvijanje tržišne konkurencije, poticanje slobodnog ulaska na tržište, fiskalne mjere… • Preraspodjela dohotka – sukob između pravičnosti i učinkovitosti – javlja se potreba za državnom intervencijom u preraspodjeli dohotka • Stabilizacijske mjere – aktivna uloga države u osiguranju ravnoteže nacionalne ekonomije • Definiranje pravne regulative i stabilnog zakonskog okvira

6. Temeljne funkcije javnih financija • Alokacijskafunkcija • na optimalan način namjenski usmjeri (razmjesti) raspoloživa sredstva na dio koji služi zadovoljavanju javnih potreba i dio koji osigurava ponudu privatnih dobara • Obuhvaća i različite aspekte utjecaja javnog sektora na položaj i ponašanje gospodarskih subjekata u privatnom sektoru i na gospodarska kretanja u cjelini

7. Redistribucijska funkcija • preraspodjela dohotka između pojedinaca i obitelji te međusektorska i međuregionalna raspodjela • Faktorska raspodjela dohotka koja se ostvaruje na tržištu u pravilu ne zadovoljava socijalne i političke kriterije – stoga su nužne mjere fiskalne politike • Stabilizacijska funkcija • Javlja se kada je gospodarski sustav izvan ravnoteže te ga je ekonomskim mjerama potrebno vratiti u ravnotežu kako bi se ostvarili ekonomski ciljevi

8. Javni prihodi - klasifikacija • Zajedničke karakteristike javnih prihoda su : • ubiru se u novcu • ubiru se periodično • u pravilu se ubiru iz prihoda i dohotka, iznimno iz imovine • služe za podmirenje državnih/ javnih potreba

9. Država stječe prihode u obliku poreza, doprinosa, carina, taksi, naknada i javnog duga • Najvažniji instrument prikupljanja prihoda u svim državama su porezi • suvremena država = porezna država • predstavljaju najizdašniji prihod države

10. Porezni sustav vs. fiskalni sustav Fiskalni sustav- Pojam mnogo širi od pojma porezni sustav jer uz prihode obuhvaća i kategoriju rashoda. Prihode dijelimo na: porezne prihode, neporezne prihode.

11. Porezi Nema, niti je moguća definicija poreza koja bi točno izražavala i odražavala takav sadržaj pojma poreza koji bi imao univerzalni karakter i u vremenu i prostoru te koji bi odgovarao svakom razdoblju povijesnog razvoja.

12. Definicije poreza Porez je prisilni doprinos gospodarskih jedinica, dijelom za pokriće zajedničkih državnih potreba i javnih izdataka, a dijelom služi za drugačiju raspodjelu nacionalnog dohotka. Wagner Porez je dio imetka koji svaki građanin daje državi da drugi dio može sigurno posjedovati.Montesquieu Porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onog kome to davanje pripada.Wittmann

13. Porezna načela Adama Smitha (1779): • Svaki građanin dužan je državi plaćati porez i to prema svojim ekonomskim mogućnostima • Obveza plaćanja poreza treba biti regulirana zakonom, porez ne smije biti proizvoljan • Porez se naplaćuje onda kada je to za poreznog obveznika najpovoljnije • Troškovi ubiranja poreza trebaju biti što niži kako bi teret poreznim obveznicima bio što podnošljiviji, a prihod države što veći

14. Musgrave, R.&P.Koje osobine treba imati “dobar” porezni sustav ? • Priljev poreznih prihoda treba biti zadovoljavajući • Raspodjela poreznog tereta treba biti ravnomjerna. Vrijedi načelo jednakosti • Nije važno samo mjesto na kojem se porez razrezuje nego i tko ga snosi • Porezi se trebaju ubirati tako da se minimizira upletanje u donošenje ekonomskih odluka koje omogućuje učinkovito funkcioniranje tržišta • Struktura poreznog sustava treba olakšati korištenje fiskalne politike za ostvarenje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva • Porezni sustav treba osigurati pravično i neproizvoljno ubiranje poreza koje će biti razumljivo poreznim obveznicima • Troškovi naplate i izmirenja poreznih obveza trebaju biti što niži i u skladu s ostvarenjem ostalih ciljeva

15. Porezi- karakteristike Budući da postoji toliko različitih definicija poreza najtočnije ih definiramo putem njihovih karakteristika. Ukoliko neki prihod zadovoljava sve karakteristike poreza svrstavamo ga u kategoriju poreznih prihoda bez obzira na njegov naziv.

16. BITNE KARAKTERISTIKE POREZA : Osobine koje javni prihod mora imati kako bi ga smatrali porezom : • Prinudnost poreza • Derivativnost (izvedenost) poreza • Nepovratnost poreza • Odsutnost neposredne naknade • Nedestiniranost • Ubiru se u javnom interesu • Novčani su prihod države

17. Neporezni prihodi Pristojbe ili takse, doprinosi, parafiskalna davanja i darovi. ▪ Ne zadovoljavaju iste karakteristike kao i porezi.

18. Pristojbe ili takse Naknada za rad državnih tijela ili ustanova u izvršenju izravne, intelektualne (apstraktne, nematerijalne) usluge, koja zadovoljava (u cijelosti ili djelomično) osobni interes tražitelja, a plaća se na osnovi teritorijaliteta.

19. Doprinosi Obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javnopravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu određene materijale usluge koje zadovoljavaju i osobni interes određenog kruga pojedinaca o javni interes.

20. Parafiskalna davanja Su sporedan fiskalitet koji postoji uz fiskalitet države, ali crpe sredstva iz istih ekonomskih izvora i imaju gotovo iste ekonomske učinke kao ubiranje poreza (takse strukovnih udruženja, kotizacije za financiranje soc. osiguranja, prof. davanja za izdržavanja prof. ustanova).

21. Darovi Darovi su izvanredni prihodi države, danas su vrlo rijetki kao prihod države. Javljaju se obično za vrijeme ili prije rata te zbog velikih elementarnih nepogoda.

22. Porezna terminologija : • OSOBNI ELEMENTI : I. Porezni subjekt : osoba/e koja sudjeluje u oporezivanju • AKTIVNI – javnopravno tijelo/ uža ili šira teritorijalna jedinica, ima pravo uvoditi nove porezne oblike te propisuje obvezu ubiranja poreza • PASIVNI - fizička/ pravna osoba koja plaća porez iz svoje ekonomske snage • Može biti rezultat primjene zakona ili posljedica određenih okolnosti

23. II. Porezni obveznik : fizička ili pravna osoba koja je na temelju propisa obvezna snositi poreznu obvezu RAZLIKOVATI : • Porezna obveza : • zakonom propisana obveza plaćanja poreza • Obveza prestaje plaćanjem poreza – smanjivanjem ekonomske snage obveznika koja može biti • Formalna – nakon zadovoljenja svojoj poreznoj obvezi obveznik je iskoristio mogućnosti prevaljivanja te je uspostavio ekonomsku snagu kakvu je imao prije zadovoljenja poreznoj obvezi. Ako porez nije moguće prevaliti, obveznik poreznu obvezu snosi ne samo formalno, nego i stvarno • Stvarna – zbog oporezivanja je trajno umanjena ekonomska snaga poreznog obveznika Zasnivaju se na principu prevaljivanja poreza • POREZNI OBVEZNIK POJEDINAC I POREZNI OBVEZNIK GRUPA

24. III. Porezni destinatar je osoba koja je po namjeru zakonodavca unaprijed, svjesno i namjerno utvrđena da snosi porezni teret • Razdvajanje osoba poreznog obveznika i poreznog destinatara uglavnom se primjenjuje kod indirektnih poreza (smanjenje troškova ubiranja poreza) IV. Konačni platac je osoba koja u krajnjoj liniji snosi porezni teret i čija je ekonomska snaga trajno smanjena • Ako porezni obveznik ne prevali porezni teret na neku drugu osobu, istodobno je i konačni platac • Ako obveznik uspije prevaliti porez, osoba na koju je porez prevaljen bit će porezni destinatar. Ako ta osoba ne uspije prevaliti porezni teret, osoba je konačni platac poreza

25. V. Porezni platac je osoba koja u ime i za račun poreznog obveznika plaća porez • Ako sam porezni obveznik uplaćujeporez, onda je u on(a) porezni platac; ali to može biti i treća osoba VI. Porezni jamac je osoba koja garantira da će porezni obveznik podmiriti svoju poreznu obvezu. • Ukoliko porezni obveznik propusti izvršiti svoju obvezu plaćanja poreza, tu će obvezu izvršiti jamac • Porezni jamac može biti dobrovoljni i zakonski

26. 2. MATERIJALNI ELEMENTI OPOREZIVANJA • Porezni izvor obuhvaća sva materijalna sredstva iz kojih se plaća porez – dohodak, prihod, imovina • Najviše problema javlja se kod definicije dohotka • Porezni sustav treba zasnivati pretežno na oporezivanju dohotka, a manje na oporezivanju imovine • Porezni objekt (predmet oporezivanja) daje nam odgovor na pitanje na što se porez ubire? • Npr. kod poreza na promet porezni izvor je prihod/dohodak, dok su objekt oporezivanja proizvodi, usluge, prava i nekretnine koji se nalaze u prometu

27. III. Porezna osnovica – kvantitativna i kvalitativna konkretizacija poreznog objekta IV. Porezna stopa – veličina poreznog tereta izražena u jedinicama prema poreznoj osnovici • Utvrđuje se u apsolutnom iznosu, u postotku ili promilu; • u pravilu se iznos dužnog poreza izračunava primjenom porezne stope izražene u postotku, npr. 15% na 100 • Može .... • ostati nepromijenjena s porastom porezne osnovice (proporcionalna porezna stopa); • povećavati se s porastom porezne osnovice (progresivna porezna stopa); • smanjivati se s porastom porezne osnovice (regresivna porezna stopa)

28. V. Porezna sposobnost (porezni kapacitet) je mogućnost poreznog obveznika da iz svoje ekonomske snage plati porez • Pravilno određivanje porezne sposobnosti ima značajnog utjecaja na uspješnost provođenja fiskalnih i nefiskalnih ciljeva oporezivanja VI. Porezna jedinica – mjerna jedinica koja je prilagođena prirodi objekta oporezivanja i služi za izražavanje veličine poreznog opterećenja VII. Porezni katastar – zbirka podataka o svim činjenicama relevantnim za oporezivanje • Najčešće se koristi kod oporezivanja prihoda od poljoprivrede

29. VIII. Porezna lista – popis poreznih obveznika uz čija su imena ubilježeni iznosi poreznog duga IX. Porezna tarifa – službeno utvrđen popis činjenica relevantnih za oporezivanje • Porezna osnovica, porezna stopa, porezni objekt, porezna jedinica X. Razrez poreza – postupak utvrđivanja poreznog duga XI. Porezna opomena – mjera koja se primjenjuje u slučaju da porezni obveznik ne podmiri svoju obvezu u predviđenom roku (neplaćeni dospjeli porez)

30. XII. Prisilna naplata – mjera koja se provodi nakon što porezni obveznik ni nakon što je dobio opomenu nije platio porez XIII. Otpis poreza – potpuni ili djelomični oprost poreznog duga iz subjektivnih ili objektivnih razloga zbog kojih obveznik nije u mogućnosti ispuniti svoju poreznu obvezu (npr. elementarne nepogode i sl.) XIV. Poček poreza – olakšica kod plaćanja poreza, obvezniku koji iz opravdanih razloga ne može ispuniti svoju poreznu obvezu u predviđenom vremenu dopušta se da porez plati kasnije • Vrijeme počeka utvrđuje se posebnim aktom

31. Klasifikacija poreza : • Subjektni i objektni – da li se vodi računa o subjektivnim okolnostima, npr. poreznoj snazi obveznika ili ne • Porez na dohodak je subjektni porez, dok je porez na imovinu objektni porez • Posredni i neposredni – da li su porezni obveznik i porezni destinatar ista osoba • Posredni porezi su oni kod kojih su porezni obveznik i porezni destinatar različite osobe – prevaljivost! • Posredni porezi imaju negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka

32. Specifični (plaćaju se po jedinici proizvoda) i ad valorem (plaćaju se u postotku od iznosa porezne osnovice) • Proporcionalni (porezne stope rastu jednako kao i porezna osnovica), progresivni (porezne stope rastu brže) i regresivni (rastu sporije) • ....

33. Porezna osnovica : • Jedan od najvažnijih elemenata svakog poreznog sustava • Na temelju porezne osnovice obračunava se i utvrđuje porezni iznos koji je porezni obveznik dužan platiti na ime izmirenja porezne obveze • Utvrđena je zakonom (unaprijed je poznata obvezniku) • Utvrđuje se temeljem odgovarajućeg obračunavanja

34. VRSTE POREZNIH OSNOVICA • Porezna osnovica po količini • Izražava se u mjernim jedinicama • Porezna osnovica po vrijednosti (ad valorem) • Utvrđuje se po vrijednosti predmeta oporezivanja, ali se sama vrijednost utvrđuje u novcu • Paušalna porezna osnovica • Utvrđuje se na temelju samo nekih elemenata poreznog objekta • Utvrđuje se propisom (zakonska) ili je određuje nadležno tijelo porezne administracije (ugovorna) • Stvarna porezna osnovica • Izravno se istražuje, ocjenjuje i provjerava čitav niz elemenata i činjenica  npr. utvrđuje se stanje iz poreznih knjiga i sl.

35. POREZNE STOPE (porezna tarifa) • Porezna stopa izražava odnos između porezne osnovice i iznosa dužnog poreza • Proporcionalne porezne stope • Ne mijenjaju se s promjenom porezne osnovice  primjenjuje se stalno ista porezna stopa bez obzira na visinu osnovice • Ona neutralno djeluje na odnose među ekonomskim snagama  odnosi koji su postojali prije oporezivanja ostaju isti i nakon toga. Npr: • porezni obveznik A ima por. snagu 1000 n.j., • porezni obveznik B ima por. snagu 2000 n.j. • Porezna stopa iznosi 20 % 1000 : 2000 = 200 : 400 = 800 : 1600 = 1 : 2

36. 2. Progresivne porezne stope • Stope koje rastu s porastom porezne osnovice • Stope ne smiju rasti bezgranično – npr. kod poreza na dohodak kad bi stopa bila 100% radilo bi se o konfiskaciji  stopa raste do određene vrijednosti • Razlikujemo • Direktnu progresiju • Indirektnu progresiju

37. Direktna progresija • Na povećanu poreznu osnovicu neposredno se primjenjuje povećana porezna stopa • Razlikujemo : • Punu (stalnu) progresiju kada se povećana porezna stopa primjenjuje na čitav iznos osnovice • Nedostatak metode je taj da vrlo malo povećanje porezne osnovice vodi oporezivanju višom stopom • Raščlanjena (lomljena) progresija oblik primjene progresivnih poreznih stopa kada se porezna osnovica raščlani na dijelove pa se samo na porasli dio osnovice primjenjuje uvećana porezna stopa

38. Indirektna progresija • Prema poreznoj stopi radi se o proporcionalnom oporezivanju, ali zbog načina primjene porezne stope učinak oporezivanja isti je kao da se radi o progresivnom oporezivanju • Porezni teret se za veće osnovice povećava ne samo apsolutno, nego i relativno • Odnosi koji su postojali prije oporezivanja mijenjaju se nakon oporezivanja

40. Regresivna porezna stopa postoji kada se smanjuje povećanjem porezne osnovice – porezna stopa povećava se smanjivanjem osnovice • Rijetko se susreću u praksi u izravnom obliku, ali često se javlja regresivni učinak oporezivanja koji se javlja kod posrednih poreza, teško je utvrditi njegovu visinu i ima izrazito nepovoljan socijalni karakter

41. U izgradnji poreznog sustava treba se rukovoditi poreznim načelima: • FINANCIJSKO - POLITIČKO NAČELO • EKONOMSKO – POLITIČKO NAČELO • SOCIJALNO – POLITIČKO NAČELO • POREZNO – TEHNIČKO NAČELO

42. FINANCIJSKO POLITIČKA NAČELA OPOREZIVANJA trebaju omogućiti ostvarenje fiskalnog učinka oporezivanja. • Kao rezultat njihovog provođenja ostvaruje se priljev financijskih sredstava od oporezivanja. • Načela su : • Izdašnost poreza – primjena poreza u cjelini treba biti takva da osigura količinu financijskih sredstavadovoljnu za financiranje zadataka države • Elastičnost poreza – porezni sustav treba biti izgrađen tako da se bez većih problema mogu ubirati potrebni iznosi, čak i u slučajevima kada to zahtijeva izmjenu poreznih oblika koji se koriste

43. EKONOMSKO- POLITIČKA NAČELA OPOREZIVANJA odnose se na ekonomske posljedice oporezivanja • Plaćanje poreza umanjuje ekonomsku snagu poreznog obveznika  za fizičku osobu to znači umanjenje kupovne snage; za pravnu osobu smanjenje mogućnosti ulaganja u novi proces reprodukcije • Načela su: • Načelo izbora poreznog izvora • Načelo izbora poreznog oblika

44. Načelo izbora poreznog izvora • Kako, kada i koji od izvora oporezivanja koristiti • Ukupno porezno opterećenje treba biti određeno nekim granicama, što konkretno znači da poreznom obvezniku nakon oporezivanja treba ostati dovoljno ekonomske snage • Ako se oporezuje imovina treba razlikovati : • Modalitet oporezivanja imovine  pri čemu ovisi da li se supstancija imovine prilikom oporezivanja smanjuje ili ne • Kontinuitet oporezivanja imovine  razlikujemo trajno i povremeno oporezivanje • U pravilu treba odabrati onaj izvor koji se ekonomski obnavlja, a to su dohodak i prihod • Imovinu treba oporezovati iznimno, što kraće i što je moguće blaže

45. Načelo izbora poreznog oblika • Određeni (optimalni) učinci oporezivanja mogu se ostvariti primjenom samo jednog, točno određenog poreznog oblika, određenih karakteristika • Može doći i do prevaljivanja poreza koji, u slučajevima kada je neželjeno, smanjuje učinke oporezivanja

46. SOCIJALNO – POLITIČKA NAČELA OPOREZIVANJA • Pored fiskalnih, porezi imaju i nefiskalne učinke te tako utječu i na društveni položaj poreznih obveznika • Plaćanje poreza za obveznika je uvijek teret i pri definiranju poreznih karakteristika treba odgovoriti na niz pitanja : • Tko je obveznik plaćanja poreza • Koliki porezni teret snosi/ treba snositi • Načela su • Načelo opće porezne obveze • Načelo ravnomjernosti

47. Načelo opće porezne obveze • Plaćanje poreza opća je obveza stanovnika neke države • Ovakvo pravilo je samo naizgled pravedno – u stvarnosti postiže se sasvim suprotan učinak • Pojedincima slabijeg ekonomskog stanja plaćanje poreza ugrozilo bi egzistenciju, stoga se od oporezivanja oduzima egzistencijski minimum • Egzistencijski minimum predstavlja iznos dohotka/ vrijednost imovine za koji se pretpostavlja da je svakom članu zajednice potreban za podmirenje osnovnih potreba

48. Načelo ravnomjernosti • Porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen – svaki porezni obveznik treba snositi određeni dio poreza • Pitanje je : koliki taj dio treba biti?  to je najteže pitanje ravnomjernosti u oporezivanju • Porezni teret treba se snositi u skladu s načelom porezne snage • Progresivno oporezivanje

49. POREZNOTEHNIČKA NAČELA OPOREZIVANJA • Načelo određenosti poreza • Sva pitanja vezana uz oporezivanje moraju biti definirana zakonom • Poreznom obvezniku mora biti omogućeno da unaprijed izračuna iznos svoje porezne obveze • Načelo ugodnosti plaćanja poreza • Porezni sustav treba biti takav da se obveznici što manje opiru plaćanju poreza • Da plaćaju svoju obvezu u za njih povoljno vrijeme • Da je plaćaju na mjestu koje im je lako i bez većih troškova dostupno • Da im se omogući postupno plaćanje poreza

50. Načelo jeftinoće plaćanja poreza • Što niži troškovi jer se njihovo povećanje odražava kao opterećenje poreznih obveznika