BIOSIRE radionica Zagreb, 15.06.2010.

1. BIOSIRE radionicaZagreb,15.06.2010. NACIONALNI AKCIJSKI PLAN POTICANJA PROIZVODNJE I KORIŠTENJA BIOGORIVA U PRIJEVOZU 2011.-2020.

2. NAP za biogoriva • Planski dokument • Ponosi se za vrijeme od deset godina • Temeljem i u skladu s • Zakonom o biogorivima za prijevoz • Direktivom 2009/28/EZ • Strategijom energetskog razvitka, • Strategijom održivog razvitka, • Strategijom poljoprivrede i nacionalnim šumarskim programom • Sastavni dio nacionalnog akcijskog plana za poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj

3. Sadržaj NAPa za biogoriva • Pregled strateških dokumenata RH i njihovih odrednica/mjera u promicanju korištenja biogoriva • Prikaz i ocjena stanja na tržištu goriva za prijevoz i području zaštite zraka • Dugoročne ciljeve, uključujući nacionalni cilj stavljanja na tržište biogoriva • Usporedne analize, • Mjere za poticanje povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu • Druge potrebne podatke

4. Nacionalni cilj udjela biogoriva u gorivima za prijevoz • Polazišta: • Održivi scenarij s mjerama energetske učinkovitosti definiran Energetskom strategijom • Metodologija propisana Direktivom 2009/28/EZ

5. Analize i projekcije • Pretpostavke udjela pojedinih vrsta biogoriva koja će biti stavljena na tržište do 2020.

6. Analize: Potrebne površine za proizvodnju sirovine za proizvodnju biodizela, bioetanola SCENARIJ I. Prinosi jednaki prosječnim prinosima 1999-2008. SCENARIJ II. Prinosi se kontinuirano povećavaju radi primjene agrotehničkih i organizacijskim mjera

7. POSTOJEĆE I PLANIRANE MJERE ZA POTICAJ KORIŠTENJA BIOGORIVA

8. POSTOJEĆE I PLANIRANE MJERE ZA POTICAJ KORIŠTENJA BIOGORIVA

9. POSTOJEĆE I PLANIRANE MJERE ZA POTICAJ KORIŠTENJA BIOGORIVA

10. SUSTAV POTICANJA KORIŠTENJA BIOGORIVA U RH

11. BIOSIRE radionicaZagreb,15.06.2010. EKONOMSKI MODEL ZA IZRAČUN VISINE NAKNADE ZA POTICANJE PROIZVODNJE BIOGORIVA

12. ZADATAK Razviti kvantitativni modeldizajniran kao alatza implementaciju sustava poticanja proizvodnje i korištenja biogorivadefiniranih Zakonom o biogorivima za prijevoz(NN 65/2009) Cilj modela [predeterminiranog ZOB-om] je izračun: • Jediničnog poticaja za proizvodnju biogoriva [kn/l] koji se isplaćuje proizvođačima biogoriva • Jedinične naknade [kn/l] uključeneu maloprodajnu cijenusvih naftnih derivata koji se prodaju na tržištu RH (s ciljem prikupljanja novčanih sredstava nužnih za isplatu poticaja proizvođačima biogoriva) – prihod HROTE-a • Posebne naknade [kn/MJ] koju plaća distributer za propuštenu priliku stavljanja biogoriva na tržište (neispunjenje obveze) – prihod FZOEU

13. Karakteristike sustava poticaja • Sustav poticaja potiče konkurentnost domaće proizvodnje biogoriva, • Potiče se isporuka biogoriva obvezniku stavljanja biogoriva na tržište i krajnjem korisniku, • Dinamička komponeneta sustava omogućava utjecaj tržišta i tehnološki napredak, • Ciljevi i postavke sustava poticaja usklađeni su NAP-om od 2011-2020g.

14. Karakteristike sustava poticaja • Opravdana razlika domaćeg proizvodnog troška biogoriva u odnosu na referentno međunarodno tržište (FOB Roterdam) dinamički se korigira, • Najviša prodajna cijena biogoriva služi konkurentnosti biogoriva naftnim gorivima i onemogućava ekstra profite, Najvišu prodajnu cijenu biogoriva određuje tržište, a objavljuje ju Ministarstvo, • Vlada na godišnjoj razini određuje visinu jediničnog iznosa poticaja po litri biogoriva i jediničnog iznosa naknade za poticanje po litri dizelskog goriva ili motornog benzina, • Vlada na godišnjoj razini određuje naknadu za nestavljanje biogoriva na tržište

15. Karakteristike Ekonomskog modela • Jednostavnost – suština ovisi o dvije varijable • Transparentnost – varijable su objektivne i javno objavljene od strane neovisne agencije [Platt’s], svi stakeholderi mogu ih pratiti na dnevnoj bazi • Poticajnost– model rezultira poticanjem: • Proizvođača • Izravnim – novčana naknada • Neizravnim – dizajnom se potiče proizvođača na povećanje efikasnosti • Distributera – “poticajna penalizacija” • Destimulacija izvoza biogoriva – proizvođač uz poticaj ostvaruje jedinični prihod na razini teoretskog maksimuma prodajne cijene u izvozu (FOB Roterdam).

16. Cilj (Trajektorija) Trajektorija računata na podacima iz Strategije energetskog razvoja RH (NN 130/09), te odrednicama (definiranom načinu izračuna) Direktive 2009/28/EZ

17. Jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva • određuje se: - na temelju razlike između tržišne cijenedizelskog goriva ili motornog benzina na referentnom međunarodnom tržištuna paritetu CIF Med (Genova/Lavera) u odnosu na cijenubiodizela ili bioetanola na referentnom međunarodnom tržištuna paritetu FOB Roterdam i uvećano za opravdanu razliku domaćeg proizvodnog troška i cijenebiodizela ili bioetanola na referentnom međunarodnomtržištu na paritetu FOB Roterdam.

18. Izračun jediničnog poticaja Rekonstrukcija formiranja cijene mješavine koju bi distributer stavljao na tržište. Funkcija cilja: konkurentna maloprodajna cijena mješavine, cijeni konvencionalnog derivata. Uz sve ostalo poznato i nepromijenjeno (fiskalno opterećenje) algoritmom se traži cijena biokomponente uz koju bi se ostvarila funkcija cilja (jednakost maloprodajnih cijena).

19. Rezultat (Simulacija za 2010.) Iz razlike prethodno izračunate ciljane cijene biokomponente (kn/l) i cijene biogoriva (kn/l) na referentnom tržištu (kao supstituta domaćoj proizvodnji) / FOB Rotterdam / uvećane za opravdanu razliku domaćeg proizvodnog troška i cijene biogoriva na međunarodnom tržištu izračunava se visina jediničnog novčanog poticaja. [POTICAJ (kn/l) = FOB Rotterdam – CIF MED + Opravdana razlika domaćeg proizvodnog troška]

20. Metodologija za izračun jediničnog novčanog poticaja za proizvodnju biodizela OBD - jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biodizela, izražen u kn/l, X1 - prosječna srednja cijena biodizela – prosjek objavljenih kotacija u „Platt's European Marketscanu“ za „Biodiesel“, na paritetu FOB Rotterdam za razdoblje od 1. rujna prethodne godine do 31. kolovoza tekuće godine u USD/t, X2 - iznos na ime opravdane razlike domaćeg proizvodnog troška izračunat prema metodologiji utvrđenoj Nacionalnim akcijskim planom i cijene biodizela na referentnom međunarodnom tržištu na paritetu FOB Rotterdam, Kbd - koeficijent koji uzima u obzir iskorištenje kapaciteta za proizvodnju biodizela utvrđen Nacionalnim akcijskim planom, X3 - prosječni prodajni tečaj za devize u kn/USD – Hrvatska narodna banka Zagreb (HNB) za razdoblje od 1. rujna prethodne godine do 31. kolovoza tekuće godine, X4 - gustoća biodizela u kg/l, X5 - prosječna srednja cijena dizelskog goriva – prosjek objavljenih kotacija u „Platt's European Marketscanu“ za „10 ppm ULSD CIF Med“, na paritetu CIF Med (Genova/Lavera) za razdoblje od 1. rujna prethodne godine do 31. kolovoza tekuće godine u USD/t, X6 - gustoća dizelskog goriva.

21. Opravdana razlika domaćeg proizvodnog troška • Opravdana razlika domaćeg proizvodnog troška u odnosu na cijenu biogoriva na referentnom tržištu omogućuje proizvodnju biogoriva iz domaće sirovine, uključivanjem faktora specifičnih za RH uvjete, a uključuje: • Trošak poljoprivredne proizvodnje sirovina • Trošak proizvodnje biogoriva iz domaće sirovine Opravdana razlika domaćeg proizvodnog troška biogoriva korigira se na godišnjoj razini korektivnim faktorom koji ovisi o povećanju ciljane količine biogoriva koje se stavlja na tržište [porastom ciljane količine trošak plasmana se smanjuje]

22. Izbjegavanje potencijalnog gubitka distributera • Modelom se predviđa ograničenje prodajne cijene biogoriva na domaćem tržištu na razinu kotacije (cijene) naftnih derivata na, za RH referentnom europskom tržištu (paritet CIF Med). • Razlozi za to su slijedeći: • Maksimalni iznos cijene naftnih derivata definiran je Pravilnikom o utvrđivanju cijena naftnih derivata što onemogućava povećanje maloprodajne cijene mješavine biogoriva i naftnog derivata • Zakonom o biogorivima nisu predviđene fiskalne olakšice • Zakonom o biogorivima ne priznaje se dodatni trošak stavljanja biogoriva na tržište koji snosi distributer

23. Struktura cijene biogoriva s poticajem

24. Naknada za poticanje proizvodnje Temeljem prethodno izračunatog jediničnog poticaja i, ciljem, definiranih količina dobiva se ukupna količina poticaja (novčana masa) koja bi se slila u HROTE. Na temelju ukupne novčane mase računa iznos naknade po litri konvencionalnog derivata kojom bi se zadovoljio uvjet prikupljanja potrebnih sredstava za isplatu poticaja.

25. Metodologija za izračun jediničnog iznosa naknade za poticanje proizvodnje biogoriva NPB - jedinični iznos naknade za poticanje proizvodnje biogoriva izražen u kn/l, QBE - količina bioetanola za koju se Nacionalnim akcijskim planom predviđa isplata poticaja za proizvodnu godinu za koju se izračunava iznos naknade, izražena u l, OBE - jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju bioetanola, izražen u kn/l, QBD - količina biodizela za koju se Nacionalnim akcijskim planom predviđa isplata poticaja za proizvodnu godinu za koju se izračunava iznos naknade, izražena u l, OBD - jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biodizela, izražen u kn/l, CSP - opravdani troškovi rada Operatora tržišta, izraženi u kn, QMB - količina motornog benzina za koju se Nacionalnim akcijskim planom predviđa da će biti stavljena na tržište RH u proizvodnoj godini za koju se izračunava iznos naknade, izražena u l, QDG - količina dizelskog goriva za koju se Nacionalnim akcijskim planom predviđa da će biti stavljena na tržište RH u proizvodnoj godini za koju se izračunava iznos naknade, izražena u l.

26. Naknada za nestavljanje biogoriva na tržište Posebna naknada za okoliš se sastoji od novčanog iznosa ekvivalentnog iznosu CO2 emitiranog kao posljedica nestavljanja biogoriva na tržište pomnoženog s koeficijentom nestavljanja biogoriva na tržište.

27. Metodologija za izračun posebne naknade za okoliš ER - posebna naknada za okoliš, izraženo u kn/MJ, EMG - prosječna ukupna emisija CO2 za motorna goriva, a uzima se da je jednaka 3603,4 kg/t, prema Prilogu 5 Direktive 2009/28/EZ, EBG - prosječna ukupna emisija CO2 za biogoriva, a uzima se da je jednaka 784 kg/t, prema Prilogu 5 Direktive 2009/28/EZ, PCO2 - prosječna srednja cijena emisijskih dozvola ekvivalentnog CO2 – prosjek objavljenih kotacija prema European Climate Exchange (ECX) za „ICE ECX Daily Futures Contracts“ za razdoblje od 01. siječnja prethodne godine do 31. prosinca prethodne godine u EUR/t, Z3 - prosječni prodajni tečaj za devize u kn/EUR – Hrvatska narodna banka Zagreb (HNB) za razdoblje od 01. siječnja prethodne godine do 31. prosinca prethodne godine, OV - prosječna ogrjevna vrijednost biogoriva a uzima se da je jednaka 32 GJ/t, KNB - koeficijent nestavljanja biogoriva na tržište, a računa se prema sljedećem izrazu

28. Rezultati testiranja modela

29. Funkcijski odnos EURO Dizel CIF MED i Biodizel FOB Rotterdam

30. REZULTATI Ekonomski model, dizajniran na gore opisan način, rezultira koristima za: • Proizvođače biogoriva: • Poticaj – zajamčeni prihod • Ukupni prihod viši od razine ostvarive na međunarodnom tržištu [FOB Rotterdam] • “Prihvatljiva” razina profita • Distributere: • Redistribucija sredstava kroz ograničenje nabavne [prodajne] cijene • Izbjegavanje najvećeg troška [skupljeg inputa] = implicitni poticaj • “Razumna”, a istovremeno “poticajna”, razina naknade za neispunjenje obveze • Vladu RH: • Minimalna promjena regulatornog okvira • Nepromijenjen trošarinski sustav – dostizanje cilja bez odricanja proračunskih prihoda i/ili dodatnog investiranja • Objektivno i realno provediva dinamika dostizanja cilja u zadanim uvjetima • Potrošače: • “Zeleno gorivo” po istoj (nižoj) cijeni • “Razumna”naknada (minimalni rast cijene) Generalno uravnotežen sustav, “win – win”situacija u okvirima zadanih ograničenja

31. HVALA NA POZORNOSTI