Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praks i

1. Školske knjižnice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praksi Bojan Lazić, mag. bibl. i prof. Osnovna škola Negoslavci Osnovna škola Bršadin

2. IFLA-ine smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice: Multikulturalnost je suživot različitih kultura, gdje kultura uključuje rasne, religijske i kulturne skupine, te se očituje u običajima, kulturnim pretpostavkama i vrijednostima, načinima razmišljanja i komunikacije. • Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina RH: Etnička i multikulturna raznolikost i duh razumijevanja, uvažavanja i tolerancije doprinose promicanju razvoja Republike Hrvatske.

3. Međunarodni pravni akti • Opća deklaracija o ljudskim pravima (10. 12. 1948.) • Pravo na život, slobodu, jednakost pred zakonom, zaštitu od diskriminacije, državljanstvo, sklapanje braka i zasnivanje obitelji, posjedovanje imovine, slobodu mišljenja, rad, odmor i slobodno vrijeme, odgoj i obrazovanje, sudjelovanje u kulturnom i javnom životu zajednice • Prava i sloboda svakoga, bez razlike u rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političko ili drugo uvjerenje; nacionalnog i socijalnog podrijetla, imovine, rođenja ili neke druge okolnosti – ČL. 2 • Pravo na odgoj i obrazovanje – ČL. 26

4. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (16. 12. 1966.) • Pravo svih naroda na samoodređenje, slobodno određivanje političkog statusa i osiguravanje gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. • Osobama pripadnicima etničkih, vjerskih ili jezičnih manjina, u državama u kojima postoje, ne smije se uskratiti pravo da u zajednici s ostalim pripadnicima svoje grupe uvažavaju svoju kulturu, ispovijedaju i iskazuju svoju vjeru, ili da se služe svojim jezikom • Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima – sličan kao i prethodni dokument

5. Konvencija o pravima djeteta (20. 11. 1989.) • Poštivanje svih prava djece, bez ikakve diskriminacije vezano uz rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje; nacionalnog, etničkog ili socijalnog podrijetla, imovine, teškoća u razvoju, obiteljskog podrijetla ili neke druge okolnosti – ČL. 2 • Pravo na očuvanje identiteta, uključujući nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom – ČL. 8 • Pravo djetetu pripadniku etničke, vjerske ili jezične manjine da u zajednici s drugim pripadnicima njegove grupe uživa svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru ili se služi svojim jezikom – ČL. 30

6. Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama (18. 12. 1992.) • Osigurava opstanak identiteta navedenih manjinskih skupina u svakoj državi, a države potpisnice Deklaracije dužne su donijeti posebne zakone koji će štititi manjine • Stvaranje povoljnih uvjeta za izražavanje manjinskih obilježja, učenje materinskoga jezika i educiranje većine o obilježjima manjinskoga stanovništva s kojim dijele isti životni prostor – ČL. 4 • Ova deklaracija jedan je od temelja za pravne akte koje je Republika Hrvatska pri osamostaljenju i donijela

7. Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (UNESCO, 14. 12. 1960.) • Jamči priznavanje prava pripadnika nacionalnih manjina na ostvarivanje posebnih odgojno-obrazovnih djelatnosti – ČL. 5 • Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (Vijeće Europe, 10. 11. 1995.) • OESS-ove Haaške preporuke o pravu nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje (1996.) • Preporuke komisije Europske unije o digitalizaciji i mrežnoj dostupnosti kulturnih dobara i digitalnoj zaštiti – jasna slika o europskoj različitosti i bitnosti očuvanja višejezične baštine • Brojne IFLA-ine smjernice i manifesti

8. Domaći pravni akti • Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst, NN 85/2010) • Osim Hrvata, u RH žive još: Srbi, Česi. Slovaci, Talijani, Mađari, Židovi, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi, Albanci i drugi – Izvorišne osnove • Hrvatski jezik i latinično pismo su u službenoj upotrebi u državi, a pravo službene upotrebe imaju i drugi jezici i pisma sukladno uvjetima propisanim zakonom – ČL. 12 • Jednakost svakoga pred zakonom neovisno o pripadnosti različitim grupama – ČL. 14 • Ravnopravnost pripadnicima svih manjina, uređuje se ustavnim zakonom, te sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, sloboda služenja svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija – ČL. 15

9. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/2002) • Pravo na slobodno izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini, uz zabranu bilo kojeg oblika diskriminacije po ovoj osnovi – ČL. 4 • “Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njezini članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja – ČL. 5 • Služenje jezikom i pismom privatno i javno, odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu, upotreba svojih znamenja i simbola, kulturne autonomije, pravo na očitovanje vjere, pristup sredstvima javnog priopćavanja na svojemu jeziku i pismu, samoorganiziranje i udruživanje, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini – ČL. 7 • Odgoj i obrazovanje sukladno posebnom zakonu – ČL. 11 • Ravnopravna upotreba manjinskog jezika i pisma kada jedinica lokalne samouprave broji najmanje trećinu pripadnika manjinskog naroda – ČL. 12

10. Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/2000) • Ravnopravna upotreba jezika i pisma nac. manjine u javnosti, mogućnost ispisivanja javnih isprava pripadnicima nacionalnih manjina dvojezično, mogućnost upotrebe jezika u radu predstavničkih i izvršnih tijela općine, grada ili županije, te u postupku pred tijelima općine, grada ili županije i u postupku pred tijelima državne uprave

11. Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000) • Odvija se u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, te drugim školskim ustanovama i oblicima obrazovanja • Osnivanje školskih ustanova i za manji broj učenika od propisanog • Ustrojavanje odjela na manjinskom jeziku i pismu ukoliko ne postoji temelj za osnivanje nove ustanove • Nastavni plan i program uz opći sadrži i dio vezan uz posebnosti nacionalne manjine • Uvjet za rad – poznavanje manjinskog jezika i pisma – NE ISKLJUČIVO NACIONALNA PRIPADNOST

12. Istraživanje nabavne politike u školskim knjižnicama osnovnih i srednjih škola s nastavom na manjinskom jeziku i pismu

13. Temelji za istraživanje • Knjižnica mora biti središte multikulturalne komunikacije. Ona svoje usluge mora bezuvjetno pružati svim svojim korisnicima, bez obzira na njihovu rasu, dob, spol, kulturnu, nacionalnu, vjersku i političku pripadnost, socioekonomski status, a posebice se posvetiti nedovoljno zastupljenim skupinama, kao što su useljeničke manjine, azilanti, radnici – migranti i nacionalne manjine. – IFLA-ine smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice • Nedovoljno istražena (neistražena) tematika • Otežani uvjeti rada u autorovoj svakodnevnoj praksi

14. Cilj istraživanja • Utvrditi stanje fonda za pripadnike nacionalnih manjina u knjižnicama osnovnih i srednjih škola u RH u kojima se odvija nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te predvidjeti mogućnosti za rješavanje uočenih problema

15. Zadaće istraživanja • OSNOVNA ZADAĆA: otkriti poteškoće u nabavi navedene građe i mogućnosti za rješavanje problema • OSTALE ZADAĆE (provedene kroz pitanja u upitniku): • Istražiti jezične kompetencije za upravljanje manjinskim zbirkama kod djelatnika knjižnice; • Utvrditi načine smještaja i stručne obrade građe za manjinske skupine; • Utvrditi stanje fonda lektirnih i naslova stručne literature na manjinskom jeziku; • Utvrditi stanje fonda za slobodno čitanje na manjinskom jeziku; • Utvrditi stanje fonda stručnih i dječjih časopisa na manjinskom jeziku; • Istražiti uvjete nabave građe za manjinske skupine u školskim knjižnicama; • Utvrditi uvjete, novčane iznose kojima raspolažu školske knjižnice za nabavu građe za manjinske skupine kupnjom te podatke o dobavljačima preko kojih to obavljaju; • Otkriti prepreke u nabavi građe za manjinske skupine; • Predvidjeti mogućnosti za poboljšanje nabave građe za manjinske skupine; • Utvrditi otežavajuće okolnosti i mogućnosti za rješavanje problema

16. Pretpostavke • HIPOTEZA 1 (osnovna): Nabava građe na jeziku i pismu nacionalnih manjina u knjižnicama osnovnih i srednjih škola u RH teče otežano • HIPOTEZA 2 (pomoćna): Postoje načini na koje se problem nabave građe za manjinske skupine u hrvatskim školskim knjižnicama može riješiti pozitivno

17. Predmet istraživanja • Knjižnične zbirke na manjinskom jeziku i pismu u knjižnicama OŠ i SŠ u RH, u kojima nastavu na materinskom jeziku i pismu prate učenici – pripadnici nacionalnih manjina, po jednom od tri modela obrazovanja namijenjena ovoj skupini građana: • Model A: nastava se izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine (uz redovitu nastavu predmeta hrvatski jezik) • Model B: nastava se izvodi dvojezično – prirodna skupina predmeta na hrvatskom, a društvena na manjinskom jeziku i pismu • Model C: izborna nastava njegovanja jezika i kulture (2-5 sati tjedno)

18. Uzorak, vrijeme istraživanja i instrument • 117 osnovnih i srednjih škola u RH u kojima se nastava po modelu A, B i/ili C za pripadnike nacionalnih manjina provodila tijekom školske 2009./2010. godine • Albanci, Česi, Mađari, Makedonci, Rusini/Ukrajinci, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani + • Austrijanci/Nijemci (nisu sudjelovali) • Istraživanje je provedeno tijekom siječnja i veljače 2011. godine • Anketni upitnik od 17 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa

19. Analiza rezultata • 117 škola koje su uključene u istraživanje • 74 škole popunile upitnik • 63 osnovne škole • 10 srednjih škola • 1 OŠ/SŠ centar • Jezici nastave (manjinski) • 71 škola – jedan jezik • 2 škole – dva jezika • 1 škola – tri jezika • Model obrazovanja • 36 škola – Model A • 1 škola – Model B • 34 škole – Model C • 2 škole – Modeli A i C • 1 škola – Modeli B i C

20. Poznavanje jezika i pisma nacionalnih manjina • 80% knjižničara u potpunosti se ili djelomično služe se jezikom manjine • 20% knjižničara uopće se ne služi jezikom i pismom nacionalne manjine • Nisu zadovoljeni kriteriji IFLA-inih smjernica • MOGUĆE RJEŠENJE: upućivanje knjižničara na stručno usavršavanje jezika nacionalne manjine (neekonomično)

21. Smještaj građe • Fizički razdvojena manjinska građa od građe na hrvatskom jeziku – većina • PREDNOSTI RAZDVAJANJA: lakše pronalaženje tražene građe • PREDNSOTI NERAZDVAJANJA: jačanje osjećaja zajedništva pripadnika manjine i većine

22. Stručna obrada građe • Građa se u 25% knjižnica klasificira pomoću posebnih slovnih/brojčanih oznaka

23. Lektirna građa i stručna literatura • Uglavnom ne zadovoljava potrebe učenika i učitelja • Najveći problem u Modelu C – mali broj učenika i učitelja

24. Slobodno čitanje • Uglavnom ima dovoljno građe za slobodno čitanje – čak više nego lektirne građe i stručne literature • Najbolja ponuda u talijanskim školama • Najlošije stanje – Model C

25. Stručni i dječji časopisi • 2/3 škola nema stručne časopise na manjinskom jeziku, a ostali vrlo malo • 45% škola nema dječjih časopisa na manjinskom jeziku, a ostali vrlo malo

26. Način nabave građe • Najčešće: • Manjinske udruge i/ili vijeća nacionalnih manjina u RH • Donacije iz matice • Donacije građana i učenika • Rjeđe: • Grad/općina/država • Veleposlanstvo/konzulat matične države • Središnje knjižnice za nacionalne manjine • Ostalo: • Razmjena • Građa se uopće ne nabavlja • NSK ne sudjeluje u nabavi!

27. Osiguravanje novčanih sredstava za nabavu • Najčešće: • Donacijama manjinskih ustanova/udruga • Sredstvima škole • Donacijama pojedinaca • Rjeđe: • Sredstva grada/općine/županije • Različiti projekti • Namjenska sredstva Vlade RH • Ostalo: • Građa se ne nabavlja kupnjom!

28. Količina utrošenog novca za nabavu (godišnje) • 80% ništa ili do 1.000 kuna • 10% troši do 3.000 kuna • 10% troši do 5.000 ili preko 5.000 kuna (talijanske škole)

29. Izbor dobavljača • Domaći dobavljači u RH – 25% • Dobavljači iz matice – 25% • Građa se ne nabavlja kupnjom – 45%

30. Prepreke u nabavi građe • Najveća prepreka su nedovoljna novčana sredstva • Velika prepreka je nedovoljno razvijena izdavačka djelatnost manjina u RH • 1/3 ispitanika navodi kao problem otežanu nabavu iz matice zbog zakonskih prepreka, te nedovoljnu osviještenost državnih ustanova za problem nabave građe za pripadnike nacionalnih manjina

31. Mogućnosti za poboljšanje stanja • Novčani poticaji Republike Hrvatske – na prvom mjestu • Jača suradnja s manjinskim ustanovama/udrugama • Razvijanje izdavačkih kuća manjina • Pojednostavljivanje nabave građe u inozemstvu

32. Suradnja s relevantnim ustanovama • 25% ispitanika je u potpunostizadovoljno suradnjom s državnim i manjinskim ustanovama i udrugama • U najpovoljnijem položaju su talijanske i češke, a najnepovoljnijem mađarske, slovačke i srpske škole

33. Je li nabava građe za pripadnike manjina otežana u odnosu na nabavu građe na hrvatskom jeziku? • 80% ispitanika smatra da jest • 20% ispitanika smatra da nije • Najveći problem vezan uz nabavu građe je nedostatak novčanih sredstava i poticaja

34. Prijedlozi za olakšanje nabave građe za manjinske skupine • „Potrebna je veća osviještenost državnih institucija za problem nabave građe namijenjene manjinama, novčani poticaji su potrebni od strane Vlade Republike Hrvatske, te veća podrška manjinskih udruga i vijeća nacionalnih manjina.“ • „Osiguravanje namjenskih novčanih sredstava za kupnju građe i omogućavanje školi (tj. knjižnici) izravni način plaćanja i uvoza građe, bez posrednika (manjinske udruge, vijeća, konzulata, veleposlanstva).“ • „Postojeće manjinske izdavačke bi se trebale više posvetiti izdavanju školske lektire i stručne građe, a manje političke.“ • „Osigurati namjenska sredstva, angažirati matičnu zemlju više, aktivnije surađivati s voditeljem središnje knjižnice za nacionalne manjine.“ • „Osim već spomenute suradnje s manjinskim udrugama, nužno je redovno financiranje školskih knjižnica od strane MZOŠ-a za nabavu redovnih lektirnih naslova, od čijih bi se sredstava, barem djelomično, mogla nabaviti i potrebna građa na jeziku manjine.“ • „Pojačati suradnju izdavačkih kuća u Hrvatskoj s izdavačkim kućama u matičnim zemljama manjina, radi lakšeg nabavljanja knjižnične građe, te olakšati carinsku proceduru prilikom uvoza.“ • „Jačati suradnju među manjinskim školama po pitanju razmjene građe.“ • „Omogućiti dobavljačima iz matične zemlje da nude manjinskim školama potrebnu građu.“ • …

35. Zaključak • HIPOTEZE • Nabava građe na jeziku i pismu nacionalnih manjina u knjižnicama osnovnih i srednjih škola u RH teče otežano – POTVRĐENA • Postoje načini na koje se problem nabave građe za manjinske skupine u hrvatskim školskim knjižnicama može riješiti pozitivno – POTVRĐENA

36. HVALA NA POZORNOSTI!