320 likes | 574 Views
Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i njegova važnost za šumarsku i drvnu struku Marina Tatalović, savjetnica potpredsjednika Vlade RH. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Šumarski fakultet Zagreb, 10. studenog 2011. . Ishodi izlaganja:.
E N D
Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i njegova važnost za šumarsku i drvnu struku Marina Tatalović, savjetnica potpredsjednika Vlade RH Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Šumarski fakultet Zagreb, 10. studenog 2011.
Ishodi izlaganja: • Objasniti ulogu EKO-a i HKO-a u procesima povezivanje RH i EU • Identificirati važnost povezivanja HKO-a s EKO-m, i važnost povezivanja • obrazovanja i tržišta rada (područje šumarstva i drvne tehnologije) • Shvatiti važnost određivanja kvalifikacija na načelima ishoda • učenja/kompetencija • Prepoznati važnost obrazovanja za razvoj struke • Prepoznati važnostosiguranja kvalitete u obrazovanju • Shvatiti ulogu struke u novom pristupu obrazovanju na načelima HKO-a
Sadržaj izlaganja: • Što je to EQF (EKO) za cjeloživotno učenje? • Što je to HKO? • Razvojni put HKO-a • Osnovne komponente HKO-a (kompetencije, ishodi učenja, kvalifikacija) • Osnovna svojstva komponenti HKO-a (razina, obujam, profil, kvaliteta) • Standard kvalifikacija i standard zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije • Promjene u sustavu obrazovanja • Pitanja • Zaključak
UvodEuropska unija i 4. slobode kretanja (osnovni temelj unutrašnjeg tržišta) sloboda kretanja roba sloboda kretanja kapitala sloboda kretanja ljudi sloboda kretanja usluga
1. Što je to EQF (EKO) za cjeloživotno učenje? • “Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje” - 2008. god. – preporuka Europskog parlamenta i Vijeća Europski kvalifikacijski okvir (EKO; EQF) – alat za povezivanje i međusobno razumijevanje NKO (razine) cilj: - mobilnost i cjeloživotno učenje • “Kvalifikacijski okvir za područje visokog obrazovanja” (EQ-EHEA) – 2005. god. Vijeće Europe, (Bolonjska deklaracija, Dublinski descriptori) - razmjena studenata, harmonizacija na razini cijele Europe
Povezivanjerazličitih nacionalnih kvalifikacijskih sustava 8 3 6 4 2 5 1 7 1 2 4 3 5 6 9 2 1 6 5 3 7 8 4 EKO Država B Država A Kvalifikacija (A) Kvalifikacija (B)
Obveze zemalja: obveza povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom do 2010. godine (produženo) • obveza usvajanja mjera do 2012. godine koje će jamčiti da sve stečene kvalifikacije izdane od mjerodavnih nacionalnih tijela 'imaju jasnu poveznicu' u odnosu na EKO • usvajanjem načela 'ishoda učenja' pri opisivanju i određivanju kvalifikacija promicati priznavanje i vrjednovanje neformalnog i informalnog učenja • promicati i primjenjivati načela osiguranja kvalitete u obrazovanju • imenovati nacionalne koordinacijske točke zadužene za provedbu zadaća vezanih za EKO.
2. Što je to HKO?- hrvatska inačica, alat za povezivanje svih dijelova kvalifikacijskog sustava Osnovne zadaće HKO-a: - cjeloživotno učenje i mobilnost - olakšavanje zapošljivosti i socijalne povezanosti - povezivanje tržišta rada i obrazovanja - pouzdanost i odgovornost - ostvarenje ciljeva i zadaća iz Polaznih osnova
Posebni ciljevi HKO- razumijevanje različitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa- dostupnost sustavu obrazovanja svima i tijekom cijeloga života- prohodnost obrazovnog sustava – vertikalna i horizontalna- unapređenje suradnje između različitih sudionika u obrazovanju - stvaranjerazumljivogprikaza obrazovnih postignuća za poslodavce, polaznike obrazovanja i roditelje- stvaranjejedinstvenoga sustava upravljanja kvalitetom postojećih i novih kvalifikacija- jednostavnost prepoznavanja, vrednovanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija- prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu- kvalitetnazapošljivost- promoviranje obrazovanja u Hrvatskoj- izgradnja sustavavrednovanja kompetencija stečenih neformalnim i informalnim oblicima učenja
3. Razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira 2005. godina – obrazovne institucije i ETF – prve aktivnosti 2006. godina - radna grupa u MZOŠ-u, CARDS projekt 2007. god. “Polazne osnove hrvatskoga kvalifikacijskog okvira” usvojila Vlada RH Zaključkom Osnivanje Povjerenstva za izradu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i Operativnog tim za potporu Povjerenstvu za izradu HKO-a Izvješće o radu Povjerenstva za 2008. i 2009. god. – Vlada RH prihvatila Zaključkom (“Pojmovnik HKO-a”) Priručnik “HKO- Uvod u kvalifikacije” 2010. god. - Osnivanje Povjerenstva za provedbu HKO-a i Stručnog tima za potporu Povjerenstvu 2011. god………IPA, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
4. Osnovne komponente HKO-a Kompetencije Svojstava: RAZINA OBUJAM PROFIL KVALITETA Ishodi učenja Kvalifikacija
Što je kvalifikacija? - skup kompetencija (znanja, vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost) određene razine, obujma, profila i kvalitete, - dokazuje se školskom svjedodžbom ili diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje nadležna ustanova.
Što su to kompetencije? Kompetencije označavaju skup znanja i vještina uz pripadajuću odgovornost i samostalnost (HKO, EKO)
Vrste kompetencija - ključne, temeljne, generičke, transverzalne - stručne, profesionalne, područno- specifične kompetencije
Ključne / temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje - skup kompetencija odgovarajuće razine, nužne pojedincu za uključenost u život zajednice, - osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe - uključene u sve kvalifikacije
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (NOK): 1. komunikacija na materinjem jeziku 2. komunikacija na stranom jeziku 3. matematička kompetencija i osnovne poznavanja znanosti i tehnologije 4. digitalne kompetencije 5. umijeće učenja (“učiti kako učiti”) 6. socijalne i građanske kompetencije 7. poduzetništvo 8. kulturološka/ kulturna kompetencija
Stručne kompetencije “sposobnost za obavljanje dužnosti nečije profesije općenito ili za obavljanje pojedinih stručnih zadataka” Radne skupine za izradu standarda kvalifikacija – definiranje stručnih kompetencija za pojedine kvalifikacije i za pojedine ishode učenja glavna poveznica s tržištem rada - Tko ih određuje? Radna skupina za šumarstvo i obradu drva
Određivanje ishoda učenja- Ishodi učenja su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje se nakon postupka učenja.- Jedinica ishoda učenjaoznačava najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja- Modul ishoda učenja označava jednu ili više jedinica ishoda učenja s unaprijed određenim i usklađenim obujmom.
5.Svojstva pojedinih komponenti HKO-a Razinakvalifikacije / ishoda učenjaoznačava složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuje se skupom mjerljivih pokazatelja. Obujamkvalifikacije / ishoda učenjaoznačava ukupnu količinu stečenih kompetencija, a iskazuju se ECTS i ECVET-bodovima, ili nekim drugim bodovima. Profil kvalifikacije / ishoda učenjaoznačava područje rada i učenja stečenih kompetencija, a iskazuje se nazivom (poljoprivreda- poljoprivredni tehničar) Kvalitetakvalifikacije / ishoda učenjaoznačava pouzdanost izdane javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil stečenih kompetencija.
Upravljanje kvalitetom • Kvaliteta jedinice ishoda učenja i kvaliteta kvalifikacije • pouzdanost potvrde ili javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil jedinice ishoda učenja, odnosno kvalifikacije • Razlikujemo dvije dimenzije kvalitete: • - osobna (potvrđuje se ocjenom ili bodovima i sl.) • - institucijska (uvođenje sustava praćenja kvalitete)
Standard kvalifikacija • označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije, kao i podatke koji su potrebni za osiguravanje kvalitete standarda kvalifikacija. • uključivanje svih dionika u izradu standarda kvalifikacija kroz rad radnih skupina (HKO) i strukovnih vijeća (Zakon o strukovnom obrazovanju) 6. Standard kvalifikacija i standard zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije
Standard zanimanja • opisi poslova i pojedinih aktivnosti unutar radnog mjesta s pripadajućim kompetencijama/ ishodima učenja • Tko ih određuje? • Nacionalna klasifikacija zanimanja – MINGORP/HZZ
Izrada standarda kvalifikacija i standarda zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Radna skupina 2: Šumarstvo i drvna tehnologija Za sada: “Sektorsko vijeće za šumarstvo i drvnu tehnologiju” za područje (srednjoškolskog) strukovnog obrazovanja- imenovano od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prema Zakonu o strukovnom obrazovanju - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
usvajanje načela 'ishoda učenja' pri opisivanju i određivanju standarda cjelovite ili djelomične kvalifikacije, te izrade kurikuluma, planova i programa nastave… (aktivno sudjelovanje dionika)- osiguravanje priznavanja i vrednovanja neformalnog i informalnog učenja – osobitokod obrazovanja odraslih i procesa cjeloživotnog učenja - primjenjivanje načela osiguranja kvalitete u obrazovanju - primjenjivanje načela osiguranja kvalitete u obrazovanju (vrednovanje i samovrednovanje; razlikovanje institucijske kvalitete i osobne kvaliteta)- Izmjena zakonodavstva u službi obrazovanja na svim razinama uz kvalitetno uključivanje dionika 7. Promjene u sustavu obrazovanja
Proces primjene HKO-a • ostvarivanje ciljeva iz Polaznih osnova HKO-a • stvaranje pretpostavki za uspješno povezivanje i održivost • povezanosti HKO-a s EKO-om • stvaranje kriterija i uvjeta za promjene kod svih oblika obrazovanja • koje će se temeljiti na ishodima učenja i kvaliteti • - aktivno sudjelovanje korisnika kvalifikacija (šumarski i drvni sektor?)
Zakon o HKO-u (u postupku izrade) Zakonom će se urediti: osnovni elementi i uloga HKO-a dionici HKO-a (HKIŠDT, HŠ, ŠF…???) tijelo za koordinaciju (?) uspostava registara HKO-a osiguravanje kvalitete postupka vrjednovanja svih jedinica ishoda učenja, uključujući vrjednovanja neformalnog i informalnog učenja osiguravanje kvalitete postupka dodjele kvalifikacija povezivanje HKO-a s EKO-om i NKO-om drugih zemalja uloga HKO-a u prepoznavanju i priznavanju inozemnih kvalifikacija u RH te u prepoznavanju i priznavanju hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu sustav osiguravanja kvalitete HKO-a
8. PITANJA(sudionici skupa) • Koja kvalifikacija (ili djelomična kvalifikacija) je najzastupljenija u sektoru šumarstva? • Na koji način se stječe ta kvalifikacija (formalno, neformalno, informalno)? • Jesu li ishodi učenja/kompetencije te kvalifikacije na razini koju zahtijevaju radna mjesta predviđena za tu kvalifikaciju? Koliko je struka sudjelovala u određivanju potrebnih kompetencija/ ishoda učenja i na koji način? • Koliko je važno za razvoj struke općenito stručno usavršavanje pojedinaca nakon završetka redovitog formalnog obrazovanja i koliko je prisutno i kako se registrira? • Je li za sektor važno da se stjecanje pojedinih kompetencija nakon redovitog obrazovanja registrira kao djelomična ili cjelovita kvalifikacija? • Kakva je suradnja sektora s institucijama formalnog obrazovanja i koliko je to važno za razvoj i opstanak struke?
HVALA! marina.tatalovic@vlada.hr