VRSTE BILANSA

1. 1 VRSTE BILANSA

2. prema cilju sastavljanja, prema području informisanja, prema granama djelatnosti, prema vezi sa knjigovodstvom, prema tehnici sastavljanja, prema redovnosti sastavljanja, prema formi sažimanja, prema stepenu tačnosti Podjela bilansa vrši se prema različitim kriterijumima:

3. Prema tome šta se smatra dominantnim ciljem sastavljanja razlikuju se imovinski bilans i bilans utvrdjivanja rezultata. Primarni cilj imovinskog bilansa je da prikaže stanje imovine i kapitala preduzeća na određeni dan i omogući utvrdjivanje vrijednosti njegove neto imovine koja predstavlja razliku između imovine i obaveza. Primarni cilj bilansa uspjeha je utvrdjivanje rezultata poslovanja. Pri njegovom sastavljanju se primjenjuje načelo uzročnosti izmedju prihoda i rashoda koji se odnose na obračunski period. Bilans stanja u ovom slučaju služi kao pomoćno sredstvo za utvrdjivanje rezultata. PODJELA BILANSA PREMA CILJU SASTAVLJANJA

4. Interni bilansi Eksterni bilansi PODJELA BILANSA PREMA PODRUČJU INFORMISANJA

5. Interni bilansi namijenjeni organima upravljanja, rukovodjenja i zaposlenim u preduzeću. sadrže detaljan prikaz strukture prihoda i rashoda i njihov uticaj na finansijski rezultat preduzeća, rizike ostvarenja finansijskog rezultata i donje tačke rentabilnosti, prikaz finansijskog položaja preduzeća, novčanih tokova i likvidnosti. mogu se sačinjavati za kraće vremenske periode od propisanih. U interne bilanse spadaju bilansi oranizacionih djelova složenog preduzeća PODJELA BILANSA PREMA PODRUČJU INFORMISANJA

6. Eksterni bilansi namijenjeni su eksternim interesentima za poslovanje preduzeća kao što su, komore, državni organi, povjerioci. Iskazna moć eksternih bilansa je mnogo manja od iskazne moći internih bilansa, zbog manjeg broja podataka i informacija koje sadrže. sadrže opšte podatke o stanju, sredstvima, izvorima i postignutom rezultatu. Oni obično prikazuju u što boljem svijetlu flnansijsko stanje preduzeća, i kao takvi ne daju mogućnost sacinjavanja produbljenih realnih analiza PODJELA BILANSA PREMA PODRUČJU INFORMISANJA

7. Bilansi prema granama djelatnosti obično se dijele na bilanse: proizvodnih (industrijskih, rudarskih, saobraćajnih) uslužnih i bankarskih preduzeća PODJELA BILANSA PREMA GRANAMA DJELATNOSTI

8. bruto bilansi Neto bilansi PODJELA BILANSA PREMA TEHNICI SASTAVLJANJA

9. Bruto bilans prikazuje pozicije bilansa stanja i uspjeha bez saldiranja. U bilansu stanja se otpisi (ispravke vrijednosti) osnovnih sredstava iskazuju na posebnoj poziciji kao njihove korektivne stavke; potraživanja i obaveze prema kupcima i dobavljačima se ne kompenziraju, nego se unose na stranu aktive odnosno pasive bilansa; gubitak se iskazuje u aktivi kao smanjenje sredstava, odnosno u pasivikao korektivna stavka sopstvenog kapitala. PODJELA BILANSA PREMA TEHNICI SASTAVLJANJA

10. Neto bilans Neto bilans prikazuje kompenzirane - saldirane pozicije bilansa stanja j uspjeha. U bilansu stanja sastavljenom po neto principu vrši se direktan otpis osnovnih sredstava; osnovna sredstava se prikazuju po sadašnjoj vrijednosti. Obaveze i potraživanja se kompenziraju i iskazuju u neto iznosu. U bilansu uspjeha rashodi i prihodi se saldiraju i pojavljuju u vidu dobitka ili gubitka. Posebno se iskazuju izvori rezultata. Iskazna moć neto bilansa stanja i uspjeha je manja od iskazne moći bruto bilansa PODJELA BILANSA PREMA TEHNICI SASTAVLJANJA

11. Probni bilas se sastavlja u kraćim vremenskim intervalima s ciljem da se izvrši kontrola aritmetičke tačnosti knjiženja poslovnih promjena u knjigovodstvu. Sastavljanje probnog bilansa se ne zasniva na inventarisanju; stepen tacnosti mu je zato identičan stepenu kvaliteta knjigovodstvene evidencije na bazi koje se sastavlja. Inventarnibilans se sastavlja na osnovu inventarizacije svih sredstava i izvora koja se u preduzećima sprovodi najmanje jednom godišnje. Realni bilans je bilans pri čijem su sastavljanju primjenjivani principi procjenjivanja i bilansiranja, u kome je izvršeno svođenje pozicija bilansa stanja i uspjeha na novčane vrijednosti koje vrijede na dan njegovog sastavljanja - bilansiranja. PODJELA BILANSA PREMA STEPENU TAČNOSTI

12. redovni i specijalni bilansi PODJELA BILASNA PREMA REDOVNOSTI SASTAVLJANJA

13. redovni bilans: Redovni se bilansi sastavljaju u rokovima propisanim zakonom pravilima preduzeća. U redovne bilanse spadaju: godišnji bilans - sastavlja se po isteku poslovne godine. Međubilans - ima karakter periodičnog obračuna, a sastavlja se po isteku perioda kraćeg od godinu dana. Uloga mu je kontrolna i informativna PODJELA BILASNA PREMA REDOVNOSTI SASTAVLJANJA

14. SPECIJALNI BILANSI: specijalni bilansi se sastavljaju u specijalnim situacijama koje prate poslovni život preduzeća, a izazvane su ekonomskim i društvenim (produkcionim) razlozima. Ekonomski razlozi su inspirisani željom za povećanjem stepena efikasnosti privređivanja, a produkcioni prestruktuiranjem privrede itranzicijom preduzeća PODJELA BILASNA PREMA REDOVNOSTI SASTAVLJANJA

15. SPECIJALNI BILANSI: bilans osnivanja, bilans promjene pravne forme, bilans fuzije, bilans razdvajanja, likviditetni bilans, poreski bilans, sanacioni bilans, likvidacioni bilans, stečajani bilans. PODJELA BILASNA PREMA REDOVNOSTI SASTAVLJANJA

16. Bilans osnivanja daje prikaz imovine i izvora finansiranja sa kojima preduzeće startuje u poslovni život. čini sastavni dio akta o osnivanju preduzeća. Problem vrednovanja imovine u bilansu osnivanja, koje osnivači unose kao ulog u principu, rješava se zakonskim propisima koji počivaju na načelima uredno vođenog knjigovodstva i bilansiranja. Različite pravne forme preduzeća sa različitim svojinskim odnosima nameću brojna pitanja koja prate postupak njihovog osnivanja i sastavljanja bilansa osnivanja. BILANS OSNIVANJA

17. Kada se preduzeće transformiše (svojinski, upravljački i organizaciono mijenja pravnu formu i status i sastavlja bilans koji predstavlja pregled materijalno - finansijske konstitucije (imovine i kapitala) novoformiranog poslovnog subjekta. Za realno sagledavanje vrijednosti imovine i kapitala važan je izbor dana promjene pravne forme odnosno dana bilansira Ukoliko se on poklapa sa danom sastavljanja obračuna, odnosno završnog računa, ima razloga da se vjeruje da je prikazana vrijednost imovine preduzeća bliža realnosti nego kada se za dan bilansiranja uzme neki drugi datum, iz razloga što se prilikom sastavljanja ovih bilansa vrši inventarizacija i revalorizacija pozicija bilansa BILANS PROMJENE PRAVNE FORME

18. Promjene pravne forme preduzeća su različite: spajati sa drugim preduzećima, pripajati drugim preduzećima, dijeliti na više preduzeća i transformisati vlasnički, organizaciono i upravljački BILANS PROMJENE PRAVNE FORME

19. Do fuzionisanja najčešće dolazi između preduzeća, čije su poslovne aktivnosti komplementarne, koje se nadopunjuju, tako da rad jednog predstavlja dopunu rada drugog. Fuzijom se neoptimalni poslovni subjekti transfermišu u optimalno ekonomične, koji omogućavaju koncentraciju sredstava, kapitala, upravljanja rukovođenja, racionalno korištenje sredstava za proizvodnju, saniranje poslovanja fuzionisanih preduzeća, povećanje konkurentske i kreditne sposobnosti, osvajanje novih tržišta specijalizaciju proizvodnih asortimana, ITD. BILANS SPAJANJA - FUZIJE

20. Fuzija nastaje spajanjem dva ili više pravno-samostalna poslovna subjekta u jednu novu pravnu i ekonomsku cjelinu i pripajanjem jednog poslovnog subjekta drugom Spajanje pedstavlja proces "likvidacije" fuzionisanih preduzeća i stvaranje novog, u kojemu spojena preduzeća gube pravnu i ekonomsku samostalnost. Prema ekonomskim ciljevima razlikuju se horizontalne, vertikalne i fuzije nastale koncentracijom kapitala. Fuzijom se "prenose" imovina, prava i obaveze fuzionisanih preduzeća na preduzeće nastalo fuzijom koje postaje pravni, ekonomski i poreski nasljednik fuzionisanih preduzeća. Preduzeće nastalo spajanjem i! i pripa-anjem odgovora za obaveze preduzeća koja su prestala da postoje. BILANS SPAJANJA - FUZIJE

21. U postupku fuzije sastavljaju se dva bilansa, i to: bilans fuzije preduzeća koja se spajaju odnosno pripajaju (bilansi fuzionisanih preduzeća) i bilans fuzije (jedinstvenog) preduzeća u koje je izvršeno spajanje odnosno pripajanje fuzionisanih preduzeća BILANS SPAJANJA - FUZIJE

22. Motivi razdvajanja jednog poslovnog subjekta na više njih mogu biti ekonomski (ekonomičnije poslovanje, efikasnije upravljanje i kvalitetnije kontrolisanje poslovanja preduzeća) i Produkcioni (odnose se na šire društveno-ekonomske interese koje treba realizovati razdvajanjem, dezintegracijom preduzeća, kao što su suzbijanje monopola, davanje šansi radnicima da participiraju u procesu upravljanja Proces razdvajanja preduzeća nameće potrebu sastavljanja dva bilansa, i to: bilansa cjeline preduzeća i bilansa izdvojenih preduzeća. BILANS RAZDVAJANJA

23. Dioba stavki aktive i pasive bilansa cjeline vrši se shodno kriterijumima koje utvrđuju predstavnici budućih preduzeća i zakonovdavstvo. Ti kriterijumi se utvrđuju posebno za svaku vrstu sredstava, obaveza i sopstvenog kapitala Diobom pozicija aktive i pasive bilansa razdvajanja moraju se obezbijediti normalni materijalni i finansijski uslovi za rad novoformiranih preduzeća BILANS RAZDVAJANJA

24. Bilansi novoformiranih preduzeća sadrže pripadajuće pozicije materijalne i finansijske konstitucije čiji zbir treba da odgovara zbiru bilansa cjeline koja se razdvaja. Bilansna neravnoteža koja obično karakteriše bilanse novonastalih preduzeća se otklanja zasnivanjem dužničko - povjerilačkih odnosa po osnovu diobnog bilansa, prema uslovima isplate obaveza (kamate) odnosno naplate potraživanja BILANS RAZDVAJANJA

25. Prisutna su dva shvatanja pojma likviditetnog bilansa. likviditetni bilans je kreditna bilans kojemu je cilj da ocijeni garantnu sposobnost tražioca kredita da o roku izmiri obaveze koje proističu po osnovu korišćenja kredita. Garantnu sposobnost tražioca kredita izražava marža sigurnosti koja predstavlja razliku između vrijednosti aktive (procijenjene po likvidacionim cijenama) i obaveza preduzeća. Ona pokazuje koliko preduzeće može da izgubi sredstava u toku poslovanja pa da bude ugroženo potraživanje kreditora. LIKVIDITETNI BILANS

26. Prisutna su dva shvatanja pojma likviditetnog bilansa. likviditetni bilans se sastavlja s ciljem da prikaže likvidnost preduzeća na dan bilansiranja. Da bi to bio u mogućnosti njegove bilansne pozicije se grupišu u aktivi prema stepenu likvidnosti, a u pasivi prema rokovima dospjeća (u aktivi prema principu opadajuće likvidnosti, a u pasivi prema principu rastuće dospjelosti). Likviditetni bilans daje statički prikaz likvidnosti preduzeća. LIKVIDITETNI BILANS

27. Poreski bilans počiva na poreskom zakonodavstvu. U nekim zemljama se sastavlja kao poseban finansiski izvještaj. Cilj mu je da prikaže tačnu, realnu osnovicu za oporezivanje imovine i prinosa iz poslovanja preduzeća. Zbog suprotnih interesa koji vladaju između predstavnika fiskusa (poreskih organa) i preduzeća pitanje sastavljanja poreskog bilansa je složeno PORESKI BILANS

28. Poreskom organu je cilj da utvrdi tačnu poresku osnovicu, a preduzeću, da mu se ne bi pogoršalo finansijsko zdravije, manju poresku osnovicu. Poreski bilans je zato nerealan, obično friziran, lažan i adaptiran Poreski propisi se ne podudaraju sa principima bilansiranja, principima urednog knjigovodstva. Mnoge stavke koje iz ugla predstavnika preduzeća predstavljaju troškove od strane poreznika ne dobijaju takav tretman. Prema poreskom zakonodavstvu aktivne pozicije bilansa se vrednuju minimalnim, a pasivne po maksimalnim vrijednostima. Poresko zakonodavstvo zabranjuje formiranje latentnih rezervi na teret potencijalnog prihod, dozvoljava stvaranje rezervi koje su namijenjene za pokriće gubitka. PORESKI BILANS

29. kada se poslovanje preduzeća završava sa gubitkom sastavlja: Bilans prije saniranja poslovanja preduzeća prikazuje visinu gubitka, uzroke koji su uslovili njegovo nastajanje i obim nedostajućih sredstava za normalno poslovanje i održavanje likvidnosti. Postupak sanacije treba da prati analiza realnosti prikazanog gubitka i analiza njegovih uzroka i posljedici koje se zasnivaju na analizi bilansa uspjeha i analizi finansijskog položaj« preduzeća. Bilans poslije saniranja predstavlja projektovani bilans preduzeća poslije izvršene sanacije. U njemu se daje prikaz efekata mjera saniranja« finansijski položaj i poslovni uspjeh preduzeća. BILANS SANACIJE

30. Uspeh sanacije zavisi od uspješnog izbora sanacionih mjera koje mora da odgovaraju utvrđenim uzrocima nastalog gubitka, raspoloživim sredstvima namijenjenim za sanaciju i predviđenim rokovima za njegovu realizaciju. Na osnovu projektovanih sanacionih mjera i njihovih efekata projektuju se bilans uspjeha i stanja, koji će u fazi sprovođenja sanicionog programa "biti slika rentabilnosti i finansijskog položaja koje će neprekidno lebdeti pred očima svih učesnika u saniranju BILANS SANACIJE

31. Preduzeće se likvidira kada se dođe do zaključka da ne postoje ekonomski uslovi trajne prirode za uspješno obavljanje djelatnosti Predlog za pokretanje postupka likvidacije mogu podnijeti osnivač, vlasnik, povjerilac, sud itd. Pošto likvidacija preduzeća predstavlja proces koji duže traje sastavljaju se dva likvidaciona bilansa i to: početni bilans likvidacije (bilans otvaranja likvidacije) i završni bilans likvidacije (bilans zatvaranja likvidacije). Kada proces likvidacije duže traje sastavlja se međubilans likvidacije. LIKVIDACIONI BILANS

32. Početni Likvidacioni bilans se sastavlja prije otvaranja postupka likvidacije i u njemu se daje prikaz imovine, potraživanja i obaveza preduzeća. Njegovom sastavljanju prethodi inventarisanje i procjenjivanje pozicija aktive i pasive bilansa po likvidacionim cijenama koje su po pravilu niže od odgovarajućih nabavnih i tržišnih cijena. Pri sastavljanju bilansa likvidacije objektiviraju se latentne rezerve i skriveni gubici i sagledava totalni rezultat poslovanja preduzeća. Razlika između likvidacionih i knjigovodstvenih vrijednosti pozicija bilansa unosi se u bilans uspjeha preduzeća u likvidaciji. U toku perioda likvidacije vrši se prodaja imovine i naplata potraživanja i, na taj način, formira novčana masa za isplatu obaveza. LIKVIDACIONI BILANS

33. Nakon prodaje imovine i naplate potraživanja preduzeća u likvidaciji sastavlja se završni bilans likvidacije u kojemu se daje prikaz u aktivi novčanih sredstava i nenaplaćenih potraživanja (koja se otpisuju), a u pasivi obaveza i sopstvenih izvora preduzeća u likvidaciji Iz raspoložive novčane mase vrsi se isplata obaveza prema povjeriocima po isplatnom redu koji je zakonski propisan. Likvidacionom masom se, u principu, ne uspijevaju izmiriti sve obaveze koje su proistekle iz poslovanja preduzeća. Završetkom postupka likvidacije preduzeće se briše iz sudskog registra. LIKVIDACIONI BILANS

34. Stečaj predstavlja čin prinudnog gašenja poslovanja preduzeća u ime zaštite interesa povjerilaca, zaposlenih, poslovnih partnera i države. Stečajni postupak se pokreće nad preduzećem koje je nelikvidno i prezaduženo. Opasnost od stečaja preduzeću prijeti kada gubitak dostiže polovinu osnovnog (sopstvenog) kapitala. Za pokretanje stečajnog postupka nelikvidnost se smatra dovoljnim razlogom kod inokosnih preduzeća i društava lica, a kod društava kapitala ovom razlogu se "pridružuje" i prezaduženost STEČAJNI BILANS

35. SteČajni postupak se pokreće na zahtjev stečajnog dužnika ili stečajnih povjerilaca. Pokretanjem stečajnog postupka stečajni dužnik gubi pravo raspolaganja imovinom koja čini stečajnu masu STEČAJNI BILANS

36. Stečajni postupak nad preduzećem se odvija u dvije faze. U prvoj fazi (koja traje od momenta podnošenja predloga za otvaranje stečaja) analizira se finansijsko zdravlje preduzeća, njegova zaduženost i platežna sposobnost da na kratak i dugi rok izmiruje obaveze, i utvrđuje da li postoje uslovi za poravnanje povjerilačko dužničkih obaveza. u drugoj fazi se sprovodi stečajni postupak, u toku kojeg se viši prodaja imovine i naplata potraživanja, formira stečajna masa i vrši njena dioba na povjerioce. STEČAJNI BILANS

37. U toku stečajnog postupka sastavljaju se dva izvještaja, i to: početni stečajni bilans (bilans otvaranja) i završni stečajni bilans (bilans zatvaranja stečaja). STEČAJNI BILANS

38. U početnom stečajnom bilansu daje se prikaz imovine, potraživanja i obaveza preduzeća u stečaju. Stečajni bilans daje tačan pregled imovine i finansijske situacije preduzeća koje je pogođeno stečajem, i izglede za zadovoljenje povjerilaca. On se sastavlja na osnovu inventara, pri čemu se poštuje princip likvidnosti. Pasiva stečajnog bilansa treba da jasno prikaze pravne odnose između dužnika i povjerilaca. Na osnovu ovog bilansa se obavljaju aktivnosti iz prve faze stečajnog postupka, u vezi odluka o unovčenju i raspodjel i stečajne mase, o prodaji preduzeća i kontrol i rada stečajnog upravnika. STEČAJNI BILANS

39. Završni bilans prikazuje stečajnu masu i obaveze koje su iz nje izmirene. Na strani aktive se prikazuju naplate ostvarene unovčenjem imovine, a na strani pasive isplate prema povjeriocima. Između likvidacionog i stečajnog biiansa pravi se razlika zbog strožijih zahtjeva koji prate stečajni postupak u odnosu na zahtjev postupka likvidacije preduzeća. STEČAJNI BILANS

40. Pored pojedinačnih bilansa pravno samostalnih preduzeća pojavljuju se bilansi više preduzeća - takozvani svodni bilansi, koji obuhvataju elemente bilansa stanja i uspjeha ekonomski i pravno samostalnih preduzeća. razlikuju se sljedeći svodni bilansi: statistički, zbirni i konsolidovani bilansi PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA

41. Statistički bilans predstavlja pregled zbira bilansnih pozicija samostalnih preduzeća s ciljem izvodjenja konstatacija o stanju njihove materijalno - finansijske konstitucije i postignutim poslovnim uspjeha Statistički bilansi se sastavljaju za pojedine grane djelatnosti ili privrednu cjelini. Na osnova njih se prave makro analize o privrednim kretanjima na nivou pojedinih grana djelatnosti i društveno-političkih zajednica PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA

42. Zbirni bilans predstavlja najprostiju formu sažimanja pozicija bilansa stanja i uspjeha samostalnih pravnih subjekata koji pripadaju jedinstvenom poslovnom sistemu - složenom preduzeću. Pozicije zbirnog bilansa se dobiju jednostavnim sabiranjem pozicija bilansa pojedinih poslovnih subjekata bez ikakvih kompenzacija. Pošto zbirni bilans predstavlja zbir pojedinačnih bilansa, njegova analitička vrijednost je veća od analitičke vrijednosti statističkog bilansa, ali ne i zadovoljavajuća. PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA

43. Zbog postojanja internih odnosa izmedju organizacija jedinstvenog poslovnog sistema zbirnom bilansu stanja nerealno se prikazuju sredstva i izvori; dvostruko iskazuju potraživanja i obaveze; isporuke i uložena sredstva u bilansu davaoca se javljaju kao potraživanja, a u bilansu primaoca kao obaveze. Konsolidovani bilans je bilans složenog - matičnog preduzeća koje ima jedno ili više zavisnih preduzeća, čiju poslovnu i finansijsku i politiku kontroliše. PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA

44. Pri sastavljanju konsolidovanog bilansa poštuju se zakonski propisi i principi konsolidovanja: princip ekonomskog jedinstva (princip fikcije pravne forme) principi potpunosti, Princip stalnosti i princip ekonomičnosti. PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA

45. Princip ekonomskog jedinstva predstavlja zahtjev da konsolidacijom moraju biti obuhvaćena sva zavisna preduzeća. On podrazumijeva zanemarivanje pravne samostalnosti pojedinih preduzeća i tretiranje matičnog preduzeća kao pravne i ekonomske cjeline. U konsolidovanom bilansu se prikazuje imovinska i fmansijska situacija preduzeća obuhvaćenih konsolidacijom, kao daje u pitanju jedno preduzeće. PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA

46. Princip potpunosti zahtijeva da u konsolidovanje budu uključena sva zavisna, zajednička, pridružena ili asocirana preduzeća, . Princip stalnosti (kontinuiteta) zahtijeva da se pri izradi konsolidovanog bilansa primjenjuju isti principi bilansiranja i procjenjivanja u dužem periodu, i na taj način obezbijedi uporedivost uzastopno sastavljenih konsolidovanih bilansa. Princip ekonomičnosti zahtijeva da se uporede troškovi konsolidovanja sa koristima koje donose informacije sadržane u konsolidovanom bilansu. Ako su koristi veće od troškova pristupa se konsolidaciji i obratno. Predmet konsolidovanja su bilans stanja, uspjeha, aneks i računovodstveni izvještaj PODJELA BILANSA PREMA FORMI SAŽIMANJA