330 likes | 710 Views
Živčani sustav. Živčani sustav , systema nervosum upravlja zbivanjima u tijelu obavljajući: osjetnu i osjetilnu djelatnost motoričku djelatnost analizu primljenih podražaja i obavijesti -pohranjivanje obavijesti ili pamćenje Podjela živčanog sustava:
E N D
Živčani sustav, systema nervosum upravlja zbivanjima u tijelu obavljajući: • osjetnu i osjetilnu djelatnost • motoričku djelatnost • analizu primljenih podražaja i obavijesti • -pohranjivanje obavijesti ili pamćenje • Podjela živčanog sustava: • Morfološka: - središnji (pars centralis systematis nervosi) • - periferni (pars peripherica systematis nervosi) • Funkcionalna: - tjelesni (somatski ili voljni) • - autonomni (vegetativni)
Središnji živčani sustav • mozak • kralježnična moždina • Izgrađuju ga živčane stanice (siva tvar) i mijelinizirana živčana vlakna (bijela tvar). • Stanice: • - živčane stanice (neuroni) i potporne stanice (neuroglija)
Kralježnična moždina, medulla spinalis • zaštićena u gornje dvije trećine kralježničnog kanala • prihvaća se za kralježnični kanal zupčastim svezama,ligamenta denticulata • oblaže je pia mater, arachnoidea mater i dura mater • - između nježne i paučinaste ovojnice – liquor cerebrospinalis • završava na razini 2. slabinskog kralješka • intumescentia cervicalis, intumescentia lumbosacralis (zadebljanja kralježnične moždine od kojih odlaze živci za ruke i noge) - conus medullaris – završno suženje
Siva tvar, substantia grisea • - nakupina živčanih stanica • oblik slova H ili leptira • prednji (široki) rogovi (cornu anterius) sadrže motoričke stanice • stražnji (uži) rogovi (cornu posterius) sadrže osjetne stanice • rogovi su povezani prednjom i stražnjom spojnicom (commissura anterior et posterior) • živčane stanice tvore središta ili centre, čiji nastavci odlaze u mozak ili oblikuju korjenove moždinskih živaca za vrat, trup i udove • - između prednjeg i stražnjeg roga nalazi se lateralni rog (cornu laterale) koja tvore autonomna središta za pražnjenje crijeva, središta mokraćnih i spolnih organa
Bijela tvar, substantia alba • su mijelinizirana živčana vlakna, tj. izdanci stanica kore mozga i sive tvari kralježnične moždine • izdanci stanica kore mozga tvore silazne odvodne putove • izdanci stanica sive tvari kralježnične moždine tvore uzlazne dovodne putove • - funiculus anterior, lateralis et posterior – tri vrpce bijele tvari na svakoj strani kralježnične moždine
Živčani korijeni • odsječci kralježnice, segmenta: 8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 3 trtična • iz njih izlazi 31 korijen moždinskih živaca (8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 1 trtični • kroz međukralježnjačke otvore izlaze živčani korijeni koje oblikuju dva snopa: odvodni motorički prednji korijen (radix anterior) i dovodni osjetni stražnji korijen (radix posterior) • prednji korijen – motorička vlakna živčanih stanica smještenih u kralježničnoj moždini • stražnji korijen - osjetna vlakna stanica smještenih u moždinskim živčanim čvorovima (spinalni gangliji, ganglia spinalia) • - cauda equina, konjski rep – snop završnih dijelova živčanih korijena
Mozak, encephalon • primozak s malim mozgom, srednji mozak, veliki mozak s međumozgom • razvojno gledano: • - primozak (rhombencephalon) – produžena moždina (myelencephalon) • - most i mali mozak (metencephalon) • - srednji mozak (mesencephalon) • - prednji mozak (prosencephalon) – međumozak (diencephalon) • - veliki mozak (telencephalon) • - njušni mozak (rhinencephalon)
Moždano deblo, truncus encephali • - produžena moždina, most, srednji mozak • Produžena moždina, medulla oblongata • nastavlja se na kralježničnu moždinu • centralni kanal se proširuje u rombičnu jamu, fossa rhomboidea • - siva tvar – jezgre moždanih živaca (IX,X,XI,XII); dišno središte, središte hranjenja
bijela tvar – uzlazni i silazni iz kralježnične moždine u više dijelove CNS i obrnuto • fissura mediana anteriordijeli produženu moždinu na lijevu i desnu stranu • - formatio reticularis – mrežasta tvorba – skupina živčanih stanica i putova koji povezuju motoričke i osjetne sustave kralježnične moždine, malog mozga i prednjeg mozga • Most, pons • spaja produženu moždinu i srednji mozak • - tvore ga poprečna vlakna, osnovična brazda (sulcus basilaris) i nuclei pontis • - jezgre V,VI,VII,VIII moždanog živca gata
Mali mozak, cerebellum • dvije polutke, hemispherii • crv, vermis • cortex i corpus medullare • - Tri pukotine na polutkama: prva (fissura prima), vodoravna (fissura horizontalis), stražnja (fissura posterolateralis)
Srednji mozak • povezuje most s međumozgom • bazni dio,pokriv i krov između kojih je vodovod (aqueductus) • bazni (osnovični) dio obuhvaća moždane krakove (pedunculi cerebri) – snopovi živčanih vlakana iz kore mozga • pokriv – sadrži jasno i nejasno ograničene jezgre (crna, crvena i jezgre živaca pokretača oka) • - krov, tectum – četverokvržna krovna ploča (gornji i donji par kvržica)
Prednji mozak • veliki (krajnji) mozak i međumozak • Međumozak • brežuljak, podbrežje,nadbrežje i sredobrežje • Brežuljak, thalamus • siva masa živčanih stanica • središte pokretanja i osjeta • prijenosna postaja za osjetne poruke na putu prema kori mozga • Podbrežje, hypothalamus • ispod thalamusa, središnje mjesto za osjetne poruke • - reagira preko autonomnog živčanog sustava, hipofize i endokrinog sustava
Veliki mozak, cerebrum • dvije polutke, hemispherii odijeljene pukotinom fissurom longitudinalis • - žuljevito tijelo corpus callosum na dnu pukotine povezuje polutke • svaka polutka ima četiri režnja: • - čeoni režanj (lobus frontalis) • sljepoočni režanj • (l. temporalis) • tjemeni režanj (l. parietalis) • - zatiljni režanj (l. occipitalis) sulcus centralis fossa lateralis
sulcus centralis, brazda koja odjeljuje čeoni od tjemenog režnja • fossa lateralis, jama koja odjeljuje čeoni i tjemeni od sljepoočnog režnja • lobus insularis, otočni režanji u jami • - siva tvar (moždana kora) i bijela tvar
Moždana kora,cortex cerebri • nakupina tijela živčanih stanica raspoređenih u 6 slojeva (Brodmannova polja) • moždana središta ili centri – područja odgovorana za određene pokrete ili osjete, smještena na suprotnoj strani od strane tijela u kojoj djeluju • dio kore ispred sulcusa centralisa upravlja motorikom, a iza osjetima • moždane vijuge (gyri), brazde (sulci) • - gyrus praecentralis - vijuga ispred sulcusa centralisa - primarna motorička središta Penfieldov homunculus
sulcus centralis • sekundarna središta upravljaju s po nekoliko primarnih središta • gyrus postcentralis – primarna osjetna središta • sljepoočni režanj – slušna središta • zatiljni režanj - vidna središta, sekundarna spoznajna središta • njušni dio mozga, rhinencephalon – na osnovici mozga 1 2 4 3 1 – g. praecentralis – motoričko središte 2 – g. postcentralis – osjetno središte 3 – slušno središte 4 – vidno središte
Bijela moždana tvar • živčana vlakna: prijenosna, združujuća i spojna • prijenosna – aferentna i eferentna • združujuća – spajaju dijelove kore iste polutke • spojna – povezuju lijevu i desnu polutku • - bazalne jezgre (nuclei basales) – nakupine sive tvari u dubini moždanih polutki
Obrubni (limbični) sustav • vanjski luk – pojasna vijuga (gyrus cinguli) • unutarnji luk – hippocampus • svod (fornix) • - odgovoran za samoodržanje i unutarnje porive
Putovi središnjeg živčanog sustava • osjetilni (senzorički), osjetni (senzibilni) i pokretački (motorički ) • osjetilni vode od osjetila (oko, uho, nos) do središnjeg živčanog sustava • tractus opticus – vidni put • tractus acusticus – slušni put • tractus vestibularis – statički put • tractus olfactorius – njušni put • tractus gustatorius – okusni put • osjetni – vode podražaje primljene receptorima do moždanih središta • pokretački – započinju u kori mozga i završavaju na efektorima - mišićima, upravljaju djelovanjem mišića i organa • svjesni (voljni, piramidni, tractus corticospinalis) i nesvjesni (ekstrapiramidni) motorički putovi
Moždane klijetke (ventriculi cerebri) • 4 šupljine ispunjene cerebrospinalnom tekućinom • ventriculus lateralis – 1 u svakoj moždanoj polutci, spojene otvorom s 3. klijetkom) • ventriculus tertius – 3. klijetka okružena talamusom i hipotalamusom • ventriculus quartus – 4. klijetka, oblikuju je produžena moždina, most i mali mozak
Moždane ovojnice, meninges • štite središnji živčani sustav i izlazišta živaca • tvrda (dura mater) • paučinasta (arachnoidea mater) • nježna (pia mater) • falx cerebri – duplikatura dure u središnjoj ravnini između dvije polutke • tentorium cerebelli – duplikatura dure između velikog i malog mozga • pia mater u moždanim klijetkama tvori plexus choroideus koji izlučuju cerebrospinalnu tekućinu (liquor cerebrospinalis)