Politički sistem SAD-a

1. Politički sistem SAD-a

2. Politički sustav SAD-a • SAD ima najdosljednije izvedenu podjelu i ravnotežu vlasti: • Kongres: zakonodavna • Predsjednik: izvršna • Sudovi / Vrhovni sud: sudska

3. Ustav • Središnji instrument američkog državnog ustrojstva i vrhovni zakon države • Najstariji pisani ustav, uzor mnogim drugim ustavima diljem svijeta • Nacrt Ustava je nastao 1787. – Statut o konfederaciji; uspostavljena prva savezna uprava

4. Nakon revidiranja novi Ustav je prihvaćen 4. ožujka 1789. • Primarni cilj Ustava bio je stvaranje snažne izborne vlasti, koja je izravno odgovorna volji naroda • Uspostavljena je snažna središnja ili savezna vlast sa širokim ovlastima za reguliranje odnosa među pojedinačnim državama i isključivom nadležnošću u područjima vanjskih poslova i obrane

5. Trajna zadaća Ustava i državnog ustrojstva koje je on stvorio je bila da poveže sve suprotne interese, da izgradi zajedničke osnove i istovremeno zaštiti osnovna prava svih ljudi • Osnovno obilježje Ustava SAD-a je fleksibilnost; od ratifikacije dodano je 26 amandmana • Najviše ovlasti prema Ustavu ima američki narod, koji može izmijeniti osnovni zakon, ako to želi, preko izabranih državnih dužnosnika

6. Ustav = 7 članaka i 23 amandmana • Glavne karakteristike: • narodna suverenost i ograničena vlast; • vlada sa specifičnim nadležnostima; • vrhovna vlast savezne države; • podjela vlasti; prvenstvo sudske vlasti • Predsjednički sustav – izuzetno važna uloga predsjednika države

7. Osnovna načela (ista kao i 1789.): • Tri glavne državne vlasti su međusobno odvojene i zasebne; svaka od tih vlasti služi kao kontrolni mehanizam za ostale dvije • Ustav, zajedno sa zakonima donesenim u skladu s njegovim odredbama, i sporazumi koje je zaključio Predsjednik, a odobrio Senat, iznad su svih drugih zakona

8. Sve osobe su jednake pred zakonom i imaju jednako pravo na zakonsku zaštitu. Sve su države jednake. Sve države moraju priznavati i poštivati zakone drugih država. Državni ustroj pojedinih država mora imati demokratski oblik • Narod ima pravo izmijeniti oblik državnog ustrojstva pravnim sredstvima predviđenim u Ustavu

9. Ustav - amandmani • Dvojni postupak za revidiranje Ustava (dodavanje amandmana) • Kongres može pokrenuti postupak za dopunu Ustava 2/3 izglasavanjem u svakom od dva doma • Alternativno rješenje je da zakonodavna tijela 2/3 država mogu tražiti od kongresa sazivanje nacionalne skupštine radi pripreme amandmana • U oba slučaja amandmani moraju dobiti odobrenje od ¾ država

10. Državno ustrojstvo

11. Izvršna vlast - ovlasti predsjednika • Ustav dodjeljuje izvršnu vlast predsjedniku • Njime se predviđa se moćna unitarna predsjednička dužnost • Institucija obuhvaća i potpredsjednika koji nasljeđuje predsjednika u slučaju smrt i li nesposobnosti obavljanja dužnosti • Uvjeti: rođeni Amerikanac, ne mlađi od 35 godina • Bira ga narod preko Elektorskog kolegija; ograničeni mandat 4 godine, najviše 2X

12. Predsjednik • Šef države • Šef izvršne vlasti (predsjednik vlade) • Vrhovni zapovjednik oružanih snaga • Šef obavještajne službe • Rukovoditelj Vijeća nacionalnesigurnosti • Predsjednik komisije za atomskuenergiju

13. Bira se na 4 godine, s mogućnošću jos jednog reizbora • Minimalno 35 godina, državljanin SAD-a od rođenja, najmanje 14 godina živjeti u SAD-u, bez sudskog gonjenja • Nema spolnog, rasnog, nacionalnog ili vjeskog ograničenja • Međutim….. • WASP: White, AngloSaxon, Protestant

14. Može odbiti potpisati svaki zakon izglasan od Kongresa Da bi takav zakon stupio na snagu i bez predsjednikova potpisa, u ponovljenom ga postupku oba doma Kongresa moraju usvojiti dvotrećinskom većinom

15. Izvršna vlast - ovlasti predsjednika • Glavna dužnost: štititi Ustav i provoditi zakone koje je donio Kongres • Ostale ovlasti: predlaganje zakona, obraćanje Kongresu, sazivanje posebnih sjednica Kongresa, stavljanje veta na prijedloge zakona, imenovanje saveznih sudaca, postavljanje čelnika saveznih ministarstava, vrhovni zapovjednik oružanih snaga, davanje pomilovanja

16. Vlada • State Department, koji je sastavljen od tajnika (ministara) koji su zaduženi za određene resore (12) • Primus inter pares (prvi među jednakima) je državni tajnik. • Potpredsjednik: predsjedava Senatom, gornjim domom Kongresa

17. Izvršna vlast • Izvršna vlast je u rukama raznih ministarstava (tzv. izvršnih odjela) koja je osnova Kongres • Čelnici ministarstava, koje je odabrao predsjednik a odobrio Senat, tvore vijeće savjetnika tj. predsjednikov ‘kabinet’

18. Uz 14 ministarstava postoji još niz administrativnih organizacija okupljenih u Izvršnom uredu predsjednika: • Osoblje Bijele kuće • Vijeće nacionalne sigurnosti • Ured za upravu i budžet • Vijeće ekonomskih savjetnika • Ured američkog trgovinskog predstavnika • Ured za znanost i tehnologiju

19. Kongres Kongres • Najviše predstavničko i zakonodavno tijelo sastavljeno od: • Predstavničkog doma (donji dom) • Senata (gornji dom).

20. Predstavnički dom • Članovi doma biraju se proporcionalno broju satnovnika određene države • Mora biti najmanje 1 kongresmen iz svake države • Kongresmeni: min. 25 godina, stanovati u državi za koju su kandidirani i najmanje 7 godina biti američki državljani, biraju se na dvije godine • 435 zastupnika

21. Na čelu predstavničkog doma nalazi se Speaker, obično vođa stranke koja ima većinu u tom domu, i ta osoba ima vrlo velike ovlasti • Razmatra prijedloge zakona, osobito za ubiranje prihoda (taxes) i pokreće postupak odgovornosti svih državnih službenika • Impeachment

22. Senat • Po dva predstavnika iz svake države • Biraju se na šest godina, s tim da se svake dvije godine bira 1/3 senatora • Senator: min. 30 godina, živjeti u državi iz koje je kandidiran te najmanje devet godina imati američko državljanstvo • 100 senatora • Odobrava sporazume i predsjednikove zadatke

23. Zakonodavna vlast • Neke ovlasti Kongresa: • Razrezivanje i prikupljanje poreza • Pozajmljivanje novca za javnu blagajnu • Donošenje propisa za vanjsku trgovinu • Kovanje novca • Donošenje zakona o bankrotu • Proglašavanje rata • Izdavanje autorskih prava • Briga oko mornarice • Donošenje svih zakona potrebnih za provođenje Ustava

24. Sudska vlast • Sastoji se od sustava sudova raspoređenih diljem cijele zemlje kojima je načelu Vrhovni sud • 11 prizivnih sudova • 91 okružni sud • 3 suda s posebnim nadležnostima • Ustav štiti neovisnost sudova time što predviđa da savezni suci ostaju na dužnosti ‘dok se god primjereno ponašaju’ u praksi do svoje smrti, mirovine ili ostavke • Suce imenuje predsjednik, a potvrdu imenovanja daje Senat

25. Vrhovni sud • Jedini utemeljen Ustavom; najviši sud SAD-a • Na presudu Vrhovnog suda ne može se žaliti ni jednom drugom sudu • Ima prvostupanjsku nadležnost samo u dva slučaja • Onima koji se tiču inozemnih veleposlanika i drugih diplomata • Onima u kojima je jedna od strana savezna država • Najveći dio rada Vrhovnog suda sastoji se u određivanju jesu li zakonodavne ili izvršne odluke u skladu s Ustavom

26. Vrhovni sud / Supreme Court • Čine ga predsjednik i 8 sudaca • Kontrola ustavnosti zakona, • Predsjednik ih imenuje doživotno, uz suglasnost Senata, ali ih ne može smijeniti

27. Apelacijski (prizivni) sud / Circuit Courts of Appeals • 11 sudova na teritoriji SAD-a • Razmatranje i izvršenje odluka svih federalnih administrativnih organa

28. Federalni okružni sudovi / Federal District Courts • 86 federalnih sudova • Nadležni su u svim krivičnim i građanskim parnicama

29. Federalizam • Savezno ustrojstvo SAD-a • Mnogobrojnost vlasti različitih razina: 50 državnih sustava vlasti te niz manjih jedinica koje upravljaju okruzima, gradovima, manjim mjestima i selima • Osim nekih funkcija poput obrane, monetarnog sustav i vanjskih poslova koje obavlja centralna vlast, sve druge su u nadležnosti lokalnih vlasti

30. 87.000 lokalnih vlasti koji uključuju • 3.034 okruga • 19.498 općina • 16.500 gradova • 13.500 školskih distrikata

31. Politička kultura Ljudska prava i slobode • SAD se mogu, jednim dijelom, smatrati začetnicima institucionalizacije ljudskih prava i sloboda. • Vlada je odgovorna građanima koji ju mogu promijeniti na izborima • Ovlasti vlade u pitanjima religije i slobode izražavanja je da prevenira zlouporabu vlasti • Zakon ne bi trebao davati nikakve posebne privilegije ni jednom građaninu • Individue i stranke raspravljaju kako primijeniti ovu ideologiju

32. Interesne skupine • Su organizacije koje s jedne strane zastupaju svoje interese naspram drugih grupa s različitim ili suprotnim interesima i koje nameću interese svojih članova sudjelovanjem u vladi, itd. (lobiji/ lobby) • Čitave se organizacije bave isključivo tim “poslom” • Agencije, sa sjedištem u Washingtonu, imaju samo jedan zadatak: biti na hodnicima i “regrutirati” potrebne glasove i favorite

33. Političke stranke • Demokratska stranka: nastala je 1792. (1824) godine, a zalaže se za javnu kontrolu vlasti, za očuvanje ljudskih prava i sloboda i ustavnih prava federalnih država na samostalnost • Republikanska stranka: osnovana 1854. godine, i po svom programu vrlo je slična demokratskoj stranci. Razlike su u nijansama oko, primjerice, socijalne politike, porezne i vanjske politike, itd.