1 / 39

Sustav opskrbe električnom energijom grada Splita koncem XX. stoljeća bio je još zasnovan je na mreži 35 i 10 kV

mr.sc.Josip Savićević, dipl.ing.el Mladen Jelić, dipl.ing. ETING d.o.o. HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o. Split Zagreb Hrvatska Hrvatska josip.savicevic@eting-split.hr mladen.jelic@hep.hr. B1-02. IZGRADNJA KABELSKE MREŽE 110 kV GRADA SPLIT.

mikasi
Download Presentation

Sustav opskrbe električnom energijom grada Splita koncem XX. stoljeća bio je još zasnovan je na mreži 35 i 10 kV

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. mr.sc.Josip Savićević, dipl.ing.el Mladen Jelić, dipl.ing. ETING d.o.o. HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o. Split Zagreb Hrvatska Hrvatska josip.savicevic@eting-split.hrmladen.jelic@hep.hr B1-02 IZGRADNJA KABELSKE MREŽE 110 kV GRADA SPLIT • Sustav opskrbe električnom energijom grada Splita koncem XX. stoljeća bio je još zasnovan je na mreži 35 i 10 kV • Prijenosne mogućnosti kabela 35 kV i opterećenosti transformacija 35/10 kV, često su korišteni do krajnje dopuštenih, termičkih granica. • Rješenje ovog stanja u napajanju električnom energijom uže gradske jezgre i zapadnog dijela grada Splita, sagledano je kroz planiranje i realizaciju projekta PROGRAM SPLIT kojim je obuhvaćena izgradnja: • četiri nove podzemne p podzemno-podmorske kabelske veze naponske razine 110 kV, između dviju čvornih točaka: TS (220)110/35 kV Vrboran i TS 110/35 kV Kaštela. • TS 110/20(10) kV Dobri (oklopljena plinom izolirana – GIS izvedba postrojenja 110 kV) s raspletom kabela 20(10) kV, • rekonstrukcija i proširenje četiri postojeće TS 110/x kV. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  2. B1-02 Slika 1. Shematski prikaz elektroenergetske mreže Splita – stanje 1990. – 2000. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  3. B1-02 • Dvostruka veza 110 kV već je jednim dijelom bila ostvarena kabliranjem DV 2x110 kV Vrboran - Sućidar, na dionici Pujanke – Sućidar (1987. godina). • Daljnji nastavak kabliranja ovog voda planiran je također u istoj prometnici, koja se nastavila do TS (220)/110/35 kV Vrboran. • S druge strane kraja točka je bila TS 110/35 kV Kaštela, pa se prijelaz preko Kaštelanskog zaljeva koji se nametnuo sam po sebi. • Trebalo je odrediti optimalne trase kabela 110 kV od TS 110/35/10 kV Sućidar do TS 110/35 kV Kaštela. • Pri tome je predviđeno nekoliko varijanti trasa, koje je karakteriziralo slijedeće: • oba kabela polažu se istom trasom (dva kabela u rovu) od TS (220)/110/35 kV Vrboran do ulaza u Kaštelanski zaljev - varijanta a). • svaki kabel polaže se svojom trasom (jedan kabel u rovu) od TS Sućidar do ulaza u Kaštelanski zaljev, odnosno u što moguće većem dijelu trasa - varijanta b). • kombinacija ove dvije varijante - varijanta c). I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  4. B1-02 • Analiza vrednovanja postavljenih trasa provedena je subjektivističkom metodom u odnosu na: • pogonskoj ocjeni podobnosti jednog, odnosno dva kabela u rovu, • etapnom građenju i priključku transformatorskih stanica 110/x kV, • troškovima građenja • ukupne duljine, koje su se kretale od 8.000 do 10.000 m, • postojeće podzemne instalacije u prometnicama • mogućnosti izvođenja radova, prvenstveno iskopa rova u prometnicama • Varijanta c., dakle kombinacija po jedan kabel u rovu od TS Sućidar do lokacije buduće TS 110/20(10) kV Brodogradilište, te dalje preko Kaštelanskog zaljeva do TS Kaštela s dva kabela u jednom rovu s najvećom efikasnošću je ispunila je postavljene kriterije. • Ukupna duljina sedam planiranih kabelskih trasa iznosila je 27.750 m, • od toga položeno od ranije je bilo 3.800 m, • nakon redukcije, trase TS Sućidar - Kaštela ukupno je položeno 16.300 m • odnosno 48.900 m jednožilnog kabela 110 kV. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  5. TS Sinj RHE Velebit TS 400 / 220 / 110 kV Konjsko HE Orlovac TS Bilice TS Mostar TS Bilice TS Kaštela TS Trogir HE Zakučac TS Meterize TS Kraljevac TS Brodogradilište LEGENDA : TS Dujmovača TS 400 / 220 / 110 kV TS Dugi Rat TS 220 / 110 kV TS 110 / x kV TS 35 / 10 kV TS Sućidar Pujanke HE TS Dobri DV 400 kV TS Vrboran DV 220 kV DV 110 kV KB 110 kV KB 35 kV II . etapa TS Gripe TS Split 3 B1-02 Slika 2. Shematski prikaz elektroenergetske mreže Splita – stanje nakon završetka izgradnje 2006. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  6. B1-02 • U izabranoj varijanti kabelske trase položene su manje važnim prometnica, što se kod izgradnje u tijeku građevinskih radova i polaganja kabela pokazalo povoljnije iz razloga: • manjeg broja instalacija, • lakših prometnih rješenja i to zatvaranjem tih prometnica dok traju radovi uz osiguranje samo pješačkog prometa. • Nasuprot tome magistralne gradske prometnice, pored velikog broja postojećih instalacija i uz svakodnevni osobni i javni promet bilo bi nemoguće dulje vrijeme niti djelomično zatvoriti (jednu ili dvije od više traka). I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  7. B1-02 • Istraživanja i idejni projekt: • Energetske karakteristike kabelske veze • tip i presjek kabela, • "tipski presjek" kabela 110 kV od umreženog polietilena s aluminijskim vodičima presjeka 1000 mm2 (tipski nazvan samo zato što je za sada takav kabel 110 kV primijenjen u većini gradskih mreža 110 kV Hrvatske) • Profil i sadržaj kabelskog rova • Izbor optimalne trasa (koridora), između postavljenih varijanti, u slobodnom prostoru uz prometnice, a pri tom treba voditi računa o: • profilu rova • kategoriji terena • blizini i vrsti podzemnih instalacija i nadzemnih građevina • ukupnoj širini prometnice • načinu iskopa rova (danas uglavnom mehanizacijom) • mogućnostima privremene regulacije prometa i promjeni toka prometa • sve potrebne elemente za ishođenje lokacijske dozvole I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  8. B1-02 • Ispitivanja geotermičkih i geoelektričkih značajki tla obuhvatila su: • mjerenje toplinske vodljivosti i temperaturne difuznosti tla duž svake kabelske trase. • istraživanje toplinskih svojstava na uzorcima s lokacije svake kabelske trase. • za karakteristične presjeke kabelske trase provedena je računska provjera dozvoljenog strujnog opterećenja kabela 110 kV (Al 1000 mm2), uzimajući u obzir način polaganja, broj paralelno položenih energetskih kabela i utjecaj postojećih instalacija na trasi. • provedena su ispitivanja na fizikalnom modelu koji je izrađen za slučajeve polaganja kabela u zemljani rov, u različitim uvjetima polaganja sličnim onim koje možemo očekivati na trasama u Splitu i protjecanjem nazivne struje I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  9. B1-02 • Izrađene su studije proračuna: • elektromagnetskih polja, • utjecaja kabela 110 kV na infrastrukturne instalacije svake dionice (napon opasnosti i elektromotorne sile šuma) • uzemljenja ekrana "cross-bonding", analiza koordinacije, izbor i razmještaj odvodnika prenapona u postrojenjima na krajevima voda • Geodetske podloge kabelskih trasa KB 110 kV izrađene su u nekoliko koraka: • iz raspoloživog katastra gradskih podzemnih instalacija prikupljene su podloge za svaku trasu, • izrađene su geodetske podloge koje su obuhvatile: • situacijski plan trase s uzdužnim pojasom duž trase u širini 50 do 70 m • dopunska snimanja raskrižja • dopunska snimanja šahti i u njima visina položenih instalacija • izrada uzdužnog profila sa situacijom • verifikaciju nadležnim gradskim komunalnim službama i njihovim eventualnim dopunama I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  10. B1-02 • Glavni projektom rješavani su uvjeti prikupljeni u postupku ishođenja lokacijske dozvole, te tehnički uvjeti: • Razmaci i križanja između kabela i cjevovoda, kućnih priključaka, kanalizacijske mreže i odvoda kišnih slivnika uz primjenu su odgovarajućih zaštitnih mjera, kao što su zaštitni betonski elementi ili rekonstrukcija tih instalacija • Način izvođenja zemljanih radova i blizini navedenih instalacija • Prolazi kabela kroz zaštitni pružni pojas željezničke pruge • Križanja predmetnih 110 kV kabela s TK instalacijama u skladu s važećim propisima, • Završne obrade (asfalt, zelena površina,...) kabelskih kanala kakve su bile prije početka iskopa prema uvjetima odsjeka za komunalne poslove i zaštitu okoliša • Deponiranje iskopanog materijala na privremenu ili stalnu deponiju odmah nakon iskopa, odnosno izvođenja radova. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  11. B1-02 Slika 3. Tipski presjeci kabelskog rova s jednom kabelskom trojkom u zemljanom rovu i betonskim cijevima I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  12. B1-02 • Izvedbeni projekti: • Pri iskopu kabelskog rova otkrivale su se razne instalacije koje nisu evidentirane u situacijskim nacrtima glavnog projekta • Iz tog razloga je izvedbena dokumentacija nije prethodno izrađena, • Dopunjavala novim podacima o nađenim podzemnim instalacijama i trenutnim rješenjima konkretnih situacija u tijeku iskopa. • Na mjestima gdje se pretpostavljalo ili su se tek po početku iskopa javljale ostale komunalne službe s upozorenjima o njihovim instalacija vršena su sondiranja u cilju lociranja tih instalacija i prema tome davana rješenja • U sklopu izvedbenog projekta izrađen je, kao zaseban elaborat, plan polaganja kabela u ovisnosti o karakteristikama trase i mogućim mjestima smještaja spojnica: • duljina jedne dionica ciljano je bila cca 600 m, što smo smatrali kao optimalno obzirom dužinu jedne žile kabela, težine i veličine bubnjeva i mehanizacije za polaganje • po tom planu proizvedeni su i numerirani bubnjevi kabela, te pred polaganje raspoređivani na trasi I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  13. B1-02 • Građenje • Veličina iskopa kabelskog rova za jedan kabel u principu je bila u dubini 1,6 m i širine 0,6 m na dnu, uz pokos 5:1. • Duljina jedne dionica na trasi bila je ciljano cca 600 m,. • Za izradu kabelskih spojnica na tgrasi, izrađeno je proširenje kabelskog rova na širinu cca 4 m u dužini cca 8 m. • Iskopani materijal se nije odlagao sa strane rova iz dva razloga: • radilo se uglavnom o gradskim prometnicama na kojima se pored iskopanog rova trebao i pojas od cca 1,0 m za polaganje kabela, te za iskopani materijal naprosto nije bilo mjesta, • veći dio rova ispunjava prvo kabelskom posteljicom od mljevenog vapnenca, a na kraju se vratio sloj humusnog materijala na zelenim površinama, šljunkoviti materijal ili drobljenac (tucanik) kao nosivi sloj kolničke konstrukcijena mjestu prometnih površina. Prema tome vrlo malo prostora je ostalo za vračanje materijala iz iskopa i zaključilo se da se i taj dio ispuni zamjenskim materijalom. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  14. B1-02 • Elektromontažni radovi: • Odabrani jednožilni visokonaponski kabeli nazivnog napona 64/110 kV s aluminijskim vodičem presjeka 1000 mm² i bakrenim ekranom presjeka 95 mm², izolacijom od umreženog polietilena (XLPE) i vanjskim plaštom od polietilena (PE). • Od ostalih karakteristika kabel je u slučaju kvara imao ugrađen posebne slojeve za sprječavanje prodora vode u uzdužnom i poprečnom smjeru • Razvlačenje kabela duž dionice vršeno je strojno, postavljanjem glavnog vučnog stroja i jednog, ili više pomoćnih, s elektronskom kontrolom sile natezanja. • Kabeli su međusobno smješteni u trolist • Pored kabela položena su: • dva Cu uzemljivačka užeta, presjeka 50 mm² na oba kraja izravno su galvanski povezana na uzemljivače pripadajućih postrojenja • PEHD cijevi s optičkim kabelima za potrebe telekomunikacija • u sredinu trolista položen optički senzorski kabel za nadzor temperature I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  15. B1-02 • Duž ukupne duljine kabelske trase 110 kV od cca 16.300 m, kabeli su polagani paralelno ili su se križali s raznim podzemnim instalacijama (vodovoda, kanalizacijom, TK kabelima, energetskim kabelima niskog napona i sl.). Pri tom su: • minimalni razmaci između paralelno položenih energetskih kabela 110 kV i ostalih instalacija u principu su održavani na 50 cm za priključke, odnosno 100-150 cm za odgovarajuće magistralne instalacije. . • na mjestu križanja s ostalim instalacija energetski kabel 110 kV bili su položen ispod ili iznad ovisno o vrsti instalacije, ali uz vertikalni razmak između njih najmanje 50 cm za magistralne, a 30 cm za kućne priključke. Ako to nije bilo moguće postići onda se kabel uvlačio u zaštitnu cijev u duljini od najmanje 100 cm sa svake strane križanja. • križanje energetskog kabela s TK kabelima izvodilo se u pravilu pod kutom od 90°, a ako to nije bilo moguće onda se nastojalo da kut križanja ne bude manji od 45°. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  16. B1-02 • Ispitivanja kabela 110 kV vršilo se u nekoliko navrata u različitom obimu u skladu s IEC normama i ugovorom o nabavi kabela: • Rutinska i prijemna ispitivanje provedena su u tvornici. • Ispitivanje plašt kabela (utvrđivanje na vrijeme eventualnih oštećenja plašta i njihova sanacija): • nakon transporta i • po dovršenju svake faze građevinskih radova i polaganja • Na mjestu ugradnje, tj. nakon polaganja i kompletnog dovršenja kabelske veze s ugrađenim kabelskim završnicama, provedena su završna visokonaponska ispitivanja. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  17. B1-02 • Termički nadzor kabela • Sustav nadzora temperature kabela realiziran je metodom koja primjenjuje optički kabel kao temperaturni mjerni senzor. • Originalno isporučena pripadajuća programska podrška sustava nadzora temperature u praktičnoj primjeni nije zadovoljila potrebe HEP-a kao korisnika. • Glavni nedostatci pokazali su se: • neintuitivan i zbunjujući prikaz temperaturnih dijagrama zagrijanosti kabela zbog neprilagođenosti elektroenergetskoj logici razmišljanja • nepostojanje statističke obrade podataka za određene vremenske periode, a što je neophodno za provedbu imalo zahtjevnijih analiza zagrijanosti kabela; • nepostojanje sistema kreiranja izvještaja, a što je osnova zadovoljenja postojećih procedura izvještavanja i arhiviranja. • izrađen je dodatni kompjuterski program, koji omogućava grafički prikaz temperaturnih profila po pojedinim kabelskim dionicama i kanalima mjernog uređaja, statističku obradu za izabrane vremenske periode, istovremeni vremenski prikaz promjene temperature za sve mjerne točke pojedine dionice, te kreiranje različitih vrsta korisnički orijentiranih izvještaja. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  18. B1-02 • izrađen je dodatni kompjuterski program kao nadopunu originalnoj programskoj podršci , koji omogućava: • grafički prikaz temperaturnih profila po pojedinim kabelskim dionicama i kanalima mjernog uređaja, • statističku obradu za izabrane vremenske periode, • istovremeni vremenski prikaz promjene temperature za sve mjerne točke pojedine dionice, • kreiranje različitih vrsta korisnički orijentiranih izvještaja. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  19. B1-02 Slika 4. Kabelska mreža 110 kV grada Splita – stanje nakon završetka izgradnje 2006. I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  20. B1-02 Nekoliko fotografija s karakterističnim fazama radova I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  21. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  22. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  23. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  24. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  25. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  26. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  27. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  28. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  29. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  30. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  31. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  32. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  33. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  34. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  35. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  36. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  37. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  38. B1-02 I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

  39. B1-02 H V A L A N A P A Ž NJ I ! I. Savjetovanje 12. – 16.10.2009.

More Related