ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNI RAD

1. Sveučilište J.J. Strossmayera Elektrotehnički fakultet Osijek Kneza Trpimira 2b31 000 Osijek ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNIRAD U Osijeku, svibanj 2008.

2. Sadržaj: 1. Definiranje i funkcija istraživačko-razvojnog rada 2. Istraživačko-razvojni rad u funkciji poduzeća 3. Organizacija istraživačko-razvojnog rada 3.1 Čimbenici dobre organizacije 3.2 Utvrđivanje ciljeva 3.3 Proces istraživačko-razvojnog rada 4. BENCHMARKING 4.1. Definicija benchmarking-a 4.2. Ciljevi i područja primjene 4.3. Vrste Benchmarkinga 4.4. Model oblikovanja i primjene benchmarkinga 4.5. Sustvani i neformalni benchmarking 5. INDUSTRIJSKA ŠPIJUNAŽA 6. ZAKLJUČAK

3. 1. Definiranje i funkcija istraživačko- razvojnog rada Temeljni preduvjet stvaranju još viših mogućnosti za nastavak procesa istraživanja predstavljaju nove spoznaje u svim područjima života i rada. J. Schumpeter ističe: “Da bi došli do profita, poduzetnici moraju narušiti gospodarsku ravnotežu, a to čine različitim inovacijama zajedno s korištenjem proizvodnih činilaca.” Istraživačko-razvojni rad je proces kojem je cilj gospodarski razvitak. Istraživanje je aktivnost u kojoj se sustavno koriste znanstvena dostignuća za unapređivanje u smislu novih proizvoda, materijala, usluga te organizacijskih i poslovnih postupaka.

4. Istraživanjasu temeljni instrumenti znanosti, a njihov rezultat jest razvoj. Istraživanjem se, pomoću različitih metoda i postupaka, dolazi do novog znanja pomoću kojeg se može unaprijediti neko područje gospodarstva ili društva u cjelini. Razvojem tehnike i tehnologije razvijale su se i metode i postupci istraživanja. Jedna od podjela istraživanja: - temeljna istraživanja - primijenjena istraživanja - razvojna istraživanja Prema Schumpeteru temeljni ciljevi istraživačko-razvojnog rada u poduzeću su sljedeći: - stvaranje i uvođenje novih proizvoda ili novih kvaliteta proizvoda, - primjena novih proizvodnih metoda, - stvaranje i primjena novih organizacij skih metoda, - uspostava novih pristupa financiranja razvitka.

5. 2. Istraživačko-razvojni rad u funkciji poduzeća U strateškom smislu treba obratiti pozornost na sljedeće praktične savjete : -ne dopustite da vas bez razmišljanja povuče neka prilika, -pripremite se za traženje kapitala potrebnog za praćenje vašeg rasta. Istraživačko-razvojni rad kao aktivnost neodvojiv je od tehnologije, jer tehnologija svoj napredak temelji na inovacijama. Također,njegov rad odnosno njegovi rezultati mogu djelovati na pozitivne promjene u sljedećim područjima rada i života: - tehnologija i društvene promjene, - voda, okolina i društvo, - komunikacijski problemi.

6. 3. Organizacija istraživačko-razvojnog rada 3.1 Čimbenici dobre organizacije S obzirom na to da su istraživačko-razvojne aktivnosti u cilju usvajanja neke inovacije jednokratni proces, mogu se prikazati putem modela na slici. Inputi: energija,smetnje,kadrovi, strojevi i materijal. Cilj: novi proizvod ili usluga. Ostvarenje cilja je moguće primjenom određenih metoda istraživanja. Prilikom postavljanja organizacije istraživačko-razvojnog rada, potrebno je utvrditi organizacijsku jedinicu ili posebnog pojedinca koji se prije svega bavi istraživačko-razvojnim radom.

7. 3.2 Utvrđivanje ciljeva Odluke o inovacijama donose se u više faza koje obuhvaćaju: - promociju ideja, - selekciju ideja - realizaciju inovacije, - selekciju rješenja, - postupke i korake u cjelokupnom, kreativno-inovacijskom procesu. Pritom se treba pridržavati triju odlučućih kriterija: stupanj novosti, stupanj aktivnosti i mogućnost aplikacije. Skup postupaka i aktivnosti kojima je krajnji rezultat definiranje ciljeva složen je proces. Tim se procesom obuhvaćaju aktivnosti, odluke, analize, te opredjeljenja odnosno stavovi. Za donošenje odluka potrebno je koristiti za to najpodobnije stručne i znanstvene metode

8. Pri utvrđivanju konkretnih ciljeva, moraju se upotrijebiti određeni logično povezani precizni analitički postupci te pridržavati se triju odlučućih kriterija: 1) stupanj novosti 2) stupanj aktivnosti 3)mogućnost aplikacije. Prema američkim iskustvima, proizvodi moraju proizlaziti iz misije poduzeća, što znači da treba obratiti pozornost na sljedeće: • razvijanje novog prizvoda treba biti rezltat agresivnog traženja i korištenja tržišnih šansi a ne imitiranja konkurencije, • u potragu za novim proizvodima krenite što ranije, • istovremeneo morate voditi računa da ne odletite s idejama o novom proizvodu, 4. držite se onoga što najbolje znate, 5. postavite dvabitna pitanja, a to su koliko će koštati razvoj novog proizvoda i koliko će novca taj proizvod donijeti u razdoblju od pet godina, 6. počnite razmišljati o novom proizvodu prije nego postojeći postigne zrelost. • Osnovni uvjeti za uspješno odvijanje procesa su za to odabrani kadrovi, informacije, te odabrane metode potrebne za opredjeljenja a sve to s odgovarajućom financijskom potporom.

9. Plan je jedan od bitnih instrumenata pomoću kojega treba predvidjeti buduće događaje. Planom se utvrđuju i obuhvaćaju svi ciljevi poduzeća s tim da budu kvalitativno i kvantitativno definirani Imajući u vidu temeljne značajke malih poduzeća treba se opredijeliti za sljedeće globalne ciljeve istraživačko-razvojnog rada: - povećanje kapaciteta prema trendu rasta i razvoja gospodarstva, - povećanje proizvodnosti i kvalitete proizvoda i usluga, - istraživanje novih proizvoda i usluga za vlastite potrebe , - istraživanje novih proizvoda, usluga, tehnologije i metoda financiranja konzistentno s potrebama razvoja gospodarstva i društva u cjelini Opći ciljevi malih poduzeća nakon analize i vrednovanja: -novi proizvod koji podrazumijeva novi objekt odnosno nova tehnologija, -nova vrsta usluge s novim svojstvima iz domene proizvodnosti rada, brzine izvođenja, kvalitete, primjene novih alata, te radnih postupaka, -unapređenje u smislu racionalizacije, bolje organizacije, te financijske učinkovitosti.

10. Definitivna odluka o konkretnom istraživačko-razvojnom radu na nekom projektu, donosi se tek nakon utvrđivanja stupnja rizičnosti financiranja. Aktivnosti počinju s definiranjem ciljeva odnosno idejama iz područja: - novih proizvoda, - usluga, - racionalizacija, - ostalih unapređenja. Utvrđivanje financijske ostvarljivosti je najvažniji dio procesa zato što zadire u sve faze istraživanja i razvoja. Financijske mogućnosti diktiraju i tehničku i organizacijsko-kadrovsku ostvarljivost ciljeva.

11. Prioritete ideja mogu opredijeliti više čimbenika, već prema tome što se novim proizvodima ili uslugama želi i može postići kao što su : - uvećani profit, - povećanje konkurentnosti, - povećanje proizvodnje i mogućeg volumena plasmana, - razvoj proizvodnje, te jačanje stručne i znanstvene potpore, - učinkovito financiranje Sljedeća faza je razvoj marketing strategije koja se sastoji u predviđanjima bitnih događaja vezanih za budući proizvod ili uslugu na tržištu. Ovo je preliminarno istraživanje kojim se predviđaju mogućnosti uvođenja novog proizvoda na tržištu. Preliminarna marketing strategija ima sljedeće aktivnosti: -procjena prodaje, -procjena mogućnosti nabave reprodukcijskog materijala, -procjena troškova,predviđanje u preliminarnom obliku ostalih elemenata marketing-mixa.

12. Nakon svih analiza uključujući i stupnjeve rizičnosti, sljedeća faza je razvoj proizvoda odnosno usluge ili provedba neke druge inovacije. Kada je došlo do opredjeljenja za konkretan proizvod i uslugu, inovativni razvoj se odvija u sljedećim fazama: - testiranje budućeg proizvoda na tržištu, - definiranje troškova razvoja, - patentno istraživanje, - projektiranje, uključivši laboratorijska ispitivanja, - proizvodnja prototipa, - poluindustrijska proizvodnja, - testiranje i konačno oblikovanje, - komercijalizacija u smislu promocije, distribucije i oblikovanja ostalih elemenata marketing-mixa.

13. 4. BENCHMARKING • Da bi bila uspješna i zadržala se konkurentnom na tržištu, svaka se kompanija mora sustavno mijenjati i razvijati. Potrebno je kontinuirano tragati za dobrom poslovnom praksom koja bi omogućila najbolje poslovne rezultate. Ta potraga provodi se na način da se prouče pozitivna (ali i negativna) iskustva drugih kako bi se poboljšalo vlastito poslovanje. Upravo u tom procesu pomaže nam benchmarking. • Benchmarking možemo pojednostavljeno shvatiti kao učenje od drugih. On nije zamjena za neku strategiju i sam po sebi ne poboljšava rad, a ipak je nadjelotvorniji način ostvarivanja vlastitog cilja, a to je poslovni uspjeh. • Razvoj suvremenog benchmarkinga počine u Japanu nakon Drugog svjetskog rata, kada su oni oponašali velik broj američkih proizvoda. Jedan od prvih većih benchmarking projekata poduzela je kompanija Xerox 1979. godine.

14. Sve počinje od sljedećih misli: “ Kada znaš sebe i druge, nisi nikada u opasnosti; Kada znaš sebe, ali ne i druge, imaš polovinu šanse pobijediti, Kada ne znaš ni sebe niti druge u opasnosti si u svojoj bici"

15. 4.1. Definicija benchmarking-a • Benchmarking je kontinuirani proces identifikacije, shvaćanja i prilagođavanja proizvoda, opreme, postupaka u cilju poboljšavanja poslovanja, koji uključuje: - Uspoređivanje tvrtke i njenih dijelova s najboljima, - Uspoređivanje proizvodnih i drugih aktivnosti, - Uspoređivanje proizvoda i usluga, - Uspoređivanje tehnoloških rješenja, - Primjena najbolje definiranog poslovnog procesa, - Planiranje budućih proizvoda razvoja, - Ispunjavanje i nadmašivanje kupčevih zahtjeva

16. 4.2 Ciljevi i područja primjene Neke kompanije pozicioniraju benchmarking kao dio procesa za rješavanje problema s jasnim ciljem poboljšavanja poslovanja. Druge pozicioniraju benchmarking kao aktivni mehanizam da bi ostale u toku. Ključ uspjeha pojedinca ili kompanije je: • poznavati sebe, svoje snage i slabosti, • razumjeti kako posluju vodeće kompanije na području na kojem se želimo istaknuti, • koristiti najbolje raspoložive postupke, • kontinuirano usavršavati te postupke, • nikad ne prestati poboljšavati poslovanje.

17. Područje primjene Benchmarkinga

18. 4.3 Vrste Benchmarkinga • Postoji nekoliko tipova Benchmarking procesa, a svaki je od njih definiran ciljem i objektom koji istražuje. U osnovi ih dijelimo na: - interni benchmarking - eksterni benchmarking Nadalje, eksterni benchmarking dijeli se na: - eksterni konkurentni benchmarking, - eksterni industrijski ili funkcionalni benchmarking i - eksterni generički benchmarking.

19. 4.4 Model oblikovanja i primjene benchmarkinga Kvalitetni procesni modeli imaju dva bitna obilježja: - razumljivim jezikom prikazuju strukturu procesa i njegov cilj, - pružaju okvir za djelovanje unutar kojega su moguće sve vrste varijacija kako bi proces bio prilagođen konkretnim potrebama

20. Model benchmarking procesa sa sedam faza

21. Dvije su vrste skupljenih podataka u procesu benchmarkinga: - kvalitativni podaci (opisni) i -kvantitativni podaci (brojevi, omjeri i sl.) Jedna od ključnih aktivnosti benchmarking ekipe je odlučiti koju će akciju poduzeti kao rezultat provedenog benchmarking istraživanja. Za donošenje te odluke potrebno je razmotriti tri pitanja: 1. Koliko će elemenata poslovnog procesa poboljšati? 2. Koliko će to zahtijevati troškova i koliko će trebati vremena da se primijeni buduće rješenje? 3. Kakve će utjecaje imati promjene na svaki od elemenata interesnih strana?

22. 4.5 Sustavni i neformalni benchmarking • Tehnički sustavi zahtijevaju poseban pristup Benchmarking procesu. Kod projektiranja sustava je posebno važno formiranje kvantitativnih modela preko kojih je moguće mjerenjem performansi izvršiti optimiranje sustava.U tom smislu treba obuhvatiti slijedeće aktivnosti: 1.Planiranje, 2.Projektiranje 3.Konstruiranje 4.Izgradnju 5.Provjeru

23. Sustavni pristup bebchmarkingu

24. Neformalni benchmarking • Neformalni benchmarking koji se često, ponekad i nesvjesno, primjenjuje posebice u manjim kompanijama može obuhvaćati: - čitanje časopisa koji obrađuju teme o sličnim procesima, - razgovore s konkurentima, - analizu konkurencije na izložbama i sajmovima, upite potrošačima da usporede nas i konkurenciju. • Ova vrsta benchmarkinga kraća je i jednostavnija za realizaciju od formalnog benchmarkinga jer ne uključuje duge i mukotrpne faze planiranja i skupljanja brojnih podataka.

25. Neformalni benchmarking

26. Benchmarking je etičan kada se ispravno provodi, a zato se moramo držati određenih pravila: - poštovati zakone - uzvratiti na pruženu informaciju - poštovati privatnost - ne zlorabiti povjerenje - informacije koristiti interno - ne obavljati ništa bez dopuštenja - neprestano učiti - ne ucjenjivati

27. 5. Industrijska špijunaža Industrijska špijunaža je nelegalno dobivanje industrijskih tajni koje pripadaju konkurentu i koje konkurent štiti, koristeći nepoštena sredstva kao što su zapošljavanje svojih ljudi u konkurentskom poduzeću kako bi odali tajne, korištenje tajnih agenata za prikupljanje informacija o proizvodnim postupcima konkurenata i sl. Poslovne tajne se nalaze obično u slijedećim oblicima: - Računari, formalni dokumenti, skice i radni papiri, - Interno korespondiranje - Državne kartoteke - Publikacije i ostali javni izvori informacija - Formalni i neformalni sastanci, - Svakodnevni razgovori U cilju onemogućavanja odavanja poslovne tajne postoje određene protuaktivnosti odnosno: 1 .Operativne protumjere 2.Fizičke protumjere 3.Posebna mjere vezane za zaposlene 4.Tehničke protumjere

28. Najčešće korištene metode kako doći do tajnih podataka o konkurentima mogu se podijeliti u pet grupa: 1. metoda trojanskog konja - ubacujemo svog čovjeka u konkurentsku tvrtku gdje nam on otkriva što to tvrtka čini, 2. izdaja - netko je motiviran za izdaju ili se želi osvetiti matičnoj tvrtki, te tako pokazuje podatke drugima, 3. provala - fizički upad u prostorije ili upad u računalnu bazu podataka, 4. korupcija namještenika - potplaćeni ljudi odaju tajne matične kompanije, 5. komunikološki aspekti - prisluškivanje razgovora, telefona, satelitsko snimanje itd.

29. 6. Zaključak • Istraživačko-razvojni rad u svakom poduzeću, može imati određene implikacije na učinkovitost poslovne politike. Prema tome, istraživačko-razvojni rad je neophodni dio poslovnog procesa u svakom poduzeću. To znači da može bitno utjecati na poslovnu politiku, a posebice na poslovnu strategiju. • Od poduzetničkog menagera se ne zahtijeva samo mnogo znanja iz ekonomije, organizacije, nego i iz psihologije, antropologije i sociologije, kako bi uspješno približio pojedinačne i zajedničke interese.

30. Seminar izradili: - Ivona Bertok - Tvrtko Janjić - Branko Lukač - Ljubomir Lazić - Bojan Rakazović - Marina Križanović - Branislav Poznanović