Reljef obala nastaje abrazijom. Obala je mjesto na kojemu se „dodiruju” vode i kopno.

1. Reljef obala Reljef obala nastaje abrazijom. Obala je mjesto na kojemu se „dodiruju” vode i kopno. Abrazija jest mlat valova o obale – morske i/ili jezerske.

2. Valove izaziva vjetar. U nas su tipični vjetrovi bura i jugo. Valovi bure imaju kratku valnu duljinu, a valovi juga dugu, pa kažemo da jugo „valja” more.

3. Mlat valova razara obalu mehaničkim udarom, pa nastaju brojni destrukcijski oblici – rtovi (otpornije stijene), uvale, zaljevi...

4. ...”koraljasta” obala – oštrobridno stijenje koje je nastalo mlatom valova...

5. ...koraljasta obala i „zaostale”stijene koje će u dogledno vrijeme biti u potpunosti abradirane...

9. ...izmjenjuju se rtovi i uvale, pa govorimo o razvedenoj obali

10. kamenica potkapina – reljefni oblik nastao mlatom valova

11. ...kamenica na potkapini... (na prethodnom slajdu prikazan je njezin položaj na obali)

12. visoka strma obala - klif, debelo uslojeni vapnenci, gotovo horizontalni

15. osim što voda mehanički razara stijene, to čini i kemijski – otapa vapnenac u škrapama u kojima se zadržava nakon plime ili nevremena

16. još jedna škrapa - kamenica

17. strelica pokazuje nekadašnji izvor u kršu – vrelo – lijepo se vide „meandri” i smjer otjecanja ka moru; „kanjon” je dugačak oko 6 metara, a dubok oko 50 cm

18. na mjestu vrlo vjerovatnoga rasjeda more abradira rasjednu pukotinu, proširuje ju i dalje razara...

19. uvala kao akumulacijski oblik obalnog reljefa – akumulirani materijal su valutice (Ø> od 2 cm) i pijesak (Ø 0,06 – 2 mm); jasno se vide stjenovite strane uvale koje abrazijski procesi još nisu destruirali

20. još jedna pjeskovita uvala – plava kapuljača stoji na granici dosega valova

21. naravno, obala ne nastaje samo abrazijskim procesima; važnu ulogu imaju tektonski pokreti - rasjedanje i boranje; strelica pokazuje rasjednu pukotinu

24. još jedna hrid – baza postaje sve tanja, pa liči na gljivu, a mlat valova će joj „istanjiti” bazu – završit će u moru...

25. hrid ili ostjenjak

26. selektivna abrazija – različita moć razaranja, ovisno o vrsti stijena koje grade obalu

27. reljefni oblici nastali abrazijom i akumulacijom abradiranog materijala

28. otok, otočić, greben ili hrid?

29. isto pitanje – a odgovor?

30. Rovinjski arhipelag – antropogena obala – uvala Valdibora= primjer utjecaja čovjeka na promjenu izgleda prirodne obale (kao i naša marina i obala podno hotelskog kompleksa Maistre u uvali Lone)

31. Rovinj je do 1763. godine bio otok; morski tjesnac koji ga je dijelio od kopna zasipan je i Rovinj postaje poluotok – antropogeni tombolo

32. prirodni tombolo

33. Kakav je tip riječnoga ušća prikazan na satelitskom snimku?

34. satelitski snimak delte – koje rijeke?

35. Sprega djelovanja rijeka i mora (nijedan egzogeni reljefni oblik ne nastaje djelovanjem samo jedne sile - u ovome slučaju more i rijeka); dio delte rijeke Po; vide se i utjecaji čovjeka – kanali, nasipavanje, lukobrani, naselja...

36. venecijanska laguna – satelitski snimak

37. Osim delte (razgranato riječno ušće), tipovi riječnih ušća su još rijasi (Limski kanal...) i estuariji (ušće Mirne) – i jedno i drugo su potopljeni donji dijelovi riječnih dolina, samo što kod estuarija velik utjecaj imaju plima i oseka (lučko vrijeme)

38. estuarij

39. Limski kanal – Lim fjord – nije fjord, jer nema nikakvih tragova aktivnosti ledenjaka, već je rijas – potopljeno riječno ušće, nastalo izdizanjem razine mora nakon posljednje, würmske glacijacije; ovdje je prije 50ak godina snimljen film „Dugi brodovi” – radilo se o Vikinzima, bilo je sagrađeno naselje – sojenice – koje je stajalo na Vrhu Lima (kraj današnjih restorana, uz obalu), pa je u turističkoj propagandi ostao naziv fjord...

40. BIOGENA OBALA (zoogena) – koraljni otoci - atoli

41. Veliki koraljni greben na sjeveroistoku Australije, dugačak oko 3000 km

42. Koraljni otok i laguna

43. biogene – fitogene obale; obalne šume mangrova...