Podjela glasova u hrvatskome standardnom jeziku

1. Podjela glasova u hrvatskome standardnom jeziku

2. 1. Uvod • Glas je zvuk u jeziku koji služi sporazumijevanju. Nastaje kada izdisajna struja iz pluća prolazi kroz govorne organe. • Akustička(zvučna) i artikulacijska(tvobena) svojstva glasova proučava fonetika(grč. phonetikos = glasovni) ili glasoslovlje. Primjer: fonem m u riječima tramvaj i bomba različito se tvori. m i m su alofoni fonema m. Alofoni su različite inačice jednoga fonema. • Fonologija proučava funkcionalna svojstva glasova u riječima. • Npr. : biti šiti , fonemi b i š imaju razlikovnu ulogu u riječima. • Glasove dijelimo: • prema otvoru • prema mjestu tvorbe • prema načinu tvorbe • po zvučnosti • na samoglasnike i suglasnike

3. 2. Podjela glasova prema otvoru • Otvornici(vokali) su: a, e, i, o, u i dvoglasnik ie. • Nastaju kada je prolaz zračnoj struji iz pluća potpuno otvoren. • Zatvornici(konsonanti): b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h k, j, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž. • Pri nastanku zatvornika prolaz zračnoj struji kroz govorne organe je djelomično ili potpuno zatvoren. • Zatvornike možemo dijeliti prema: mjestu tvorbe, načinu tvorbe i zvučnosti.

4. 3. Podjela zatvornika prema mjestu tvorbe • je podjela s obzirom na mjesto na kojemu zračna struja nailazi na zapreku prolazeći govornim organima. • proučava artikulacijska fonetika.

5. 4. Podjela zatvornika po tvorbenome načinu • proučava ju akustička fonetika. • Zvonačnici(sonanti) nastaju kad se zračnoj struji suzi ili djelomično zatvori prolaz, a pri tome glasnice trepere. • Šumnici(konsonanti) nastaju kada je prolaz zračnoj struji potpuno zatvoren sa govornim organima.

6. 5. Podjela šumnika po zvučnosti • Ako glasnice trepere pri prolasku zračne struje šumnici su zvučni, ako ne trepere šumnici su bezvučni.

7. 6. Samoglasnici i suglasnici • Samoglasnici se mogu izgovoriti sami, pri čemu tvore slog. Slog je najmanja izgovorna jedinica. Samoglasnici su otvornici: a, e, i, o, u. • Ulogu samoglasnika može preuzeti i slogotvorno r.(prst, rt, satr se tražeći ga!) • U nekim tuđicama i posuđenicama ulogu samoglasnika mogu preuzeti i suglasnici( bicikl, njutn, masakr). • Suglasnici ne mogu sami činiti slog. Svi šumnici su suglasnici. Suglasnika je dvadeset pet u hrvatskome jeziku: p, b, m, f, v, t, d, n, c, z, s, č, ć, dž, đ, ž, š, j, lj, nj, k, g, h, l, r.

8. 7. Zaključak • Glas je zvuk u jeziku koji služi sporazumijevanju. • Raznovrsnost glasovnih podjela : - po otvoru - po mjestu tvorbe - po tvorbenome načinu - po zvučnosti - na samoglasnike i suglasnike • Fonetika proučava akustična i artikulacijska svojstva glasova. • Fonologija proučava funkcionalna svojstva glasova. • Glasovi u hrvatskom jeziku imaju više obilježja i funkcija • Npr.: Glas r je suglasnik, ali može preuzet funkciju samoglasnika(hrt, rt, smrt). Po tvorbenome načinu r je usneni zvonačnik. • Npr.: U riječima tramvaj i bomba fonemmse različito tvori. U riječi tramvaj je m zubnousneni, a u riječi bomba dvousneni.

9. 8. Kraj • Kraj. Slavica Vrsaljko, prof. Tomislav Magdić Listopad 2009.