1 / 25

Plijesni i mikotoksini TE njihov utjecaj NA mliječne krave

Plijesni i mikotoksini TE njihov utjecaj NA mliječne krave. (PREZENTACIJA JE SAMO ZA INTERNU UPOTREBU ZBOG KORIŠTENJA TUĐIH SLIKA I ILUSTRACIJA S INTERNETA). Tomislav Mesić, dipl. ing. agr. POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA. Nekoliko činjenica.

milos
Download Presentation

Plijesni i mikotoksini TE njihov utjecaj NA mliječne krave

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Plijesni i mikotoksini TE njihov utjecaj NA mliječne krave (PREZENTACIJA JE SAMO ZA INTERNU UPOTREBU ZBOG KORIŠTENJA TUĐIH SLIKA I ILUSTRACIJA S INTERNETA) Tomislav Mesić, dipl. ing. agr. POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA

  2. Nekoliko činjenica • U proteklim godinama svjedočili smo ekstremnim klimatskim uvjetima. • Neka pravila u koja smo se mogli pouzdati više ne vrijede-(aflatoksin se javlja samo u određenim regijama/kontinentima). • Globalizacija-trgovina stočnom hranom ne poznaje granice. • Potrebno je prilagoditi sustav kontrole (analize brže i jeftinije)

  3. Mliječne krave... • Visoko mliječna grla su osjetljivija na mikotoksine i to zbog stresa kojem su izložena zbog visoke proizvodnje, kao i zbog nedostatka određenih hranjiva u obrocima. • Obroci koji se baziraju na visokim količinama krmnih smjesa remete stabilnost u buragu (acidoza). • Nestabilan burag ne može uspješno neutralizirati mikotoksine.

  4. Mikotoksini samo na zrnju žitarica??

  5. Sva hrana za mliječne krave može biti zagađena mikotoksinima!! • Zrnje žitarica • Sjenaža/silaža trava • Silaža cijele biljke kukuruza i silaža zrna • Sijeno • Posije • Stočno brašno • Pivski trop • Pulpe

  6. VAŽNI TERMINI • MIKOZA: zdravstveni poremećaj izazvan gljivičnom infekcijom. • MIKOTOKSIKOZA: zdravstveni poremećaj izazvan mikotoksinima.

  7. Najopasnije pljesni i mikotoksini u hrani za mliječne krave • FUSARIUM: deoksinivalenol, zearalenon, T-2 toksin, fumonisin; • ASPERGILUS: aflatoksin; • PENICILIUM: ohratoksin, PR-toksin, patulin, mikofenolična kiselina. • Postoji oko 100 000 vrsta plijesni, preko 200 vrsta plijesni mogu proizvoditi mikotoksine, jedna vrsta plijesni može proizvesti više vrsta mikotoksina. Poznato je više od 400 različitih mikotoksina.

  8. Mikoze (gljivične infekcije) Gljivične infekcije kod životinja uzrokuju: upalu pluća, pobačaje, oštećenja probavnog sustava i mastitis. Zdrave životinje sa snažnim imunitetom uspješno se odupiru gljivičnim infekcijama. Mikotoksini mogu oslabiti imunitet! Sindrom “krvavih crijeva” povezan s A. fumigatus

  9. ROD FUSARIUM: FUMONISIN Mikotoksin kojeg proizvodi Fusarium verticillioides. Fumonisin uzrokuje: poremećaje u metabolizmu masti, oštečenja živaca, odumiranje jetrenih stanica, oštečenja pluća (plućni edem) Kod konja uzrokuje leukoencefalomalaciju

  10. ROD FUSARIUM: DEOKSINIVALENOL (DON) DON je još poznat kao “Vomitoksin”, jer uzrokuje povraćanje kod svinja. Proizvodi ga: Fusarium graminearum ili roseum koja se još naziva Gibberillium. Simptomi kod goveda: smanjena konzumacija hrane, proljev, mršavljenje. Pad sinteze metabolizirajućeg proteina u buragu za 20% PAD PROIZVODNJE MLIJEKA!

  11. ROD FUSARIUM: ZEARALENON (ZEA) Proizvodi ga: Fusarium graminearum ili roseum koja se još naziva Gibberillium. ZEA ima izraziti estrogeni utjecaj, smanjuje plodnost, kod bikova smanjuje kvalitetu sperme, izaziva nakupljanje tekućine u vimenima negravidnih junica.

  12. ROD FUSARIUM: T-2 TOKSIN Proizvodi ga: Fusarium sporotrichoides Simptomi: Krvavi proljevi, Krvarenja u crijevima, Umanjena plodnost.

  13. ROD ASPERGILUS: AFLATOKSIN Proizvodi ga: Aspergillus flavus Desno, tumori na jetri štakora hranjenog visokim dozama AFB1 Oštećenja na jetri zamoraca izloženih aflatoksinu u hrani, od 0 do 1000 ppb. U gornjem lijevom uglu je zdrava jetra (kontrola), dok je u donjem desnom uglu jetra životinje koja je dobila najveću dozu.

  14. AFLATOKSIN (AF) • Aflatoksin se sastoji od oko 20 različitih gljivičnih metabolita. Moguće ga je pronaći u žitaricama, suhom voću, orašastim plodovima, začinima, smokvama... • Najviše koncentracije se nalaze u poljoprivrednim proizvodima iz toplijih krajeva svijeta. • Produkt metabolizma pljesni je AFB1 ,kada životinje pojedu hranu zagađenu sa AFB1tijekom metaboličke aktivnosti u njihovom organizmu nastajeAFM1. AFM1 je sekundarni metabolit. • AFM1 je od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) kategoriziran kao otrov klase 2B (potencijalni uzročnik raka kod ljudi). • Naročito su ugrožena djeca jer mlijeko i mliječni proizvodi čine veliki dio njihove hrane. • Ako žene koje doje djecu jedu hranu zagađenu s AFB1, tada će i u njihovom mlijeku biti AFM1.

  15. AFLATOKSIN (AF) • U odnosu na sve ostale mikotoksine AF se najviše izlučuje u mlijeku. • Količina mikotoksina izlučena u mlijeku izražena kao % od ukupne količine MT u hrani (raspon 1 do 2): • Aflatoksin 1,7 • Deoksinivalenol < 0,02 • Zearalenon < 0,70 • T-2 toksin < 0,20 • Fumonisin < 0,01 • Ohratoksin < 0,03

  16. ROD PENICILIUM PR-Toksin: smanjuje konzumaciju hrane, uzrokuje iritaciju crijeva, pobačaje i zaostajanje posteljice kod krava. Marker je za problematične silaže. Roquefortine C: nalazi se u otrovnim silažama. Mikofenolična kiselina: nalazi se u otrovnim silažama. Patulin: često se nalazi u silažama. Štetno djeluje na fermentaciju u buragu. Moguće je da izaziva smrt kod krava (nije još dokazano). Ohratoksin: djeluje toksično na bubrege, posebno je opasan za telad. Odrasla goveda (potpuni preživači) su manje osjetljivi na njega. Vrlo su česti u silažama! Ilustracije radi u jednom američkom pokusu testirano je 120 uzoraka silaža kukuruza na MT roda Penicilium ( MPA, patulin, CPA i ROC). 15% nije sadržavalo niti jedan toksin 25% kontaminirano s jednim toksinom 32% kontaminirano s dva toksina 18% kontaminirano sa tri toksina 10% kontaminirano sa sva četiri toksina Toksini su pronađeni i u zelenoj masi prije siliranja!

  17. ILUSTRACIJE TOKSIČNIH PLJESNI ASPERGILUS DIPLODIA F. SPOROTRICHOIDES F. VERTICILLIOIDES FUSARIUM (GIBERELLA) PENICILIUM

  18. Čisto radi orijentacije Identifikacija pljesni u silaži (Mahanna, 2009)

  19. KAKO MIKOTOKSINI UTJEČU NA KRAVE? • Povećavaju stres • Smanjuju unos hrane • Sadržaj hranjivih tvari u pljesnivoj krmi je smanjen. • Mogućnost apsorpcije hranjivih tvari je smanjena (iritacija probavnih organa). • Antibiotski utjecaj na mikrofloru u buragu • Pad imuniteta • Estrogeni utjecaj (ZA) • Odumiranje stanica u pojedinim tkivima • Sustavno trovanje

  20. Simptomi u stadu izloženom mikotoksinima (MT) • Obično kronični problemi (dugotrajna izloženost malim količinama mikotoksina) • Niska proizvodnja/konverzija (uz dobru hranidbu); • Probavni poremećaji: smanjena konzumacija, proljev, krv u balegi; • Učestali zdravstveni problemi (specifični vezani uz određeni MT): metabolički poremećaji, šepavost, mastitis, letargija, reproduktivni poremećaji.

  21. Management • Preventiva: • Umanjiti kontaminaciju na polju (agrotehnika) • Spriječiti nastanak pljesni u silosu/skladištu. • Umanjiti stres (suhostaj, tranzicija) • Korištenje mikofiksatora, stimulacija imuniteta. • Dijagnoza: • Općeniti simptomi: slaba proizvodnja, bolest. • Eliminacija mogućih uzroka lošeg stanja stada • Testiranje hrane na MK (DON, T-2, ZEN, FB, AF)

  22. AKO SU POTVRĐENI MIKOTOKSINI U HRANI • Terapija: • Odvajanje ili razrjeđivanje kontaminirane hrane. • Promjena u manipulaciji s hranom da se spriječi nastanak pljesni. • Inhibitori pljesni • Stimulacija unosa hrane • Dodavanje u obrok: vitamin E, vitamin A, Cu, Zn, Mn, Se, mast, bjelančevine, vlakna. • Poboljšavanje fermentacije u buragu (puferi) • Deaktivacija mikotoksina (adsorbenti)

  23. Mogućnosti za tretiranje i prevenciju toksičnosti aflatoksina • Kemijske: • Amonijacija (efikasna, može se provesti u mješaoni stočne hrane ili na gospodarstvu) • Natrijev bisulfid (smanjuje ješnost) • Biološke: • Mikrobiološke (enzimatska degradacija određenih mikotoksina) • Netoksične kulture pljesni (mogu neutralizirati ili smanjiti toksičnost aflatoksina) • Fizikalne: • Čišćenje i odvajanje zrnja • Zagrijavanje?? (navodno smanjuje udio AF za 40 do 80% kod kikirikija) • Izlaganje UV zrakama

  24. ADSORBENTI MIKOTOKSINA • Proizvodi na bazi silikata: • Filosilikati (gline- montmorilonit, bentonit, smektit (HSCAS), sefiolit. • Tektosilikati (zeoliti i klinoptiloliti) • Kemijski tretirani silikati • Proizvodi na bazi ugljika: • Aktivni i superaktivni ugljen • Glukani • Anorganski polimeri: • Kolestiramin i polivinilpirolidon (PVP) • Prema znanstvenim radovima proizvodi na bazi silikata su vrlo učinkoviti po pitanju apsorpcije aflatoksina oko 80%, a AF su nam trenutno i najveći problem. Nisu toliko učinkoviti po pitanju ostalih mikotoksina, pa se dodatno kemijski tretiraju.

  25. NA KRAJU... • Mikotoksina ima u hrani i biti će ih! • Niz različitih mikotoksina može biti u voluminozi, žitaricama i nusproduktima koje jedu krave. • Neutralizacija mikotoksina u buragu štiti krave od akutnog trovanja, ali su ipak osjetljive na kronično otrovanje i to zbog raznovrsnosti MK u hrani i stresa izazvanog proizvodnjom mlijeka. • Konstantni unos malih količine MK u hrani kroz duže vrijeme dovode do kroničnog trovanja koje dovodi do problema s reprodukcijom, niske proizvodnje, bolesti i izlučenja. • Prevencija je najvažnija. • Mikofiksatori, stimulacija imuniteta, inhibitori pljesni.

More Related