1 / 86

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI. Interpersonalni i unutargrupni odnosi. Socijalni utjecaj. Socijalnim utjecajima nazivamo djelovanje drugih osoba na ponašanje pojedinca. Utjecaji koje ćemo proučiti:. Minimalna socijalna interakcija: Socijalna facilitacija i inhibicija

meiying
Download Presentation

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPI Interpersonalni i unutargrupni odnosi

  2. Socijalni utjecaj • Socijalnim utjecajima nazivamo djelovanje drugih osoba na ponašanje pojedinca

  3. Utjecaji koje ćemo proučiti: Minimalna socijalna interakcija: • Socijalna facilitacija i inhibicija Grupna interakcija: • Konformizam, popuštanje i pokoravanje • Socijalno zabušavanje • Deindividuacija • Grupno odlučivanje – polarizacija i zaslijepljenost • Utjecaj manjine u grupi • Vodstvo

  4. Pod prisustvom drugih podrazumijeva se jedna od dvije stvari: (1) rad na zadatku sa suradnicima koji rade istu stvar (2) rad na zadatku pred publikom koja ne radi ništa osim što vas promatra

  5. Utjecaji minimalne socijalne interakcije

  6. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Početak istraživanja • Triplett (1898) opažao bicikliste i provjeravao svoj dojam da su brži kad se međusobno utrkuju nego kad sami pokušavaju postići što bolje vrijeme

  7. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Triplett (1898) • Sudionici: • 40 djece u dobi od 8 do 17 godina • Postupak: • se sastojao u namotavanju uzice na vitlo, tj. ribički kotur najvećom brzinom • vrijeme je mjereno štopericom • Rezultati: • sva su djeca zadatak obavila brže kad su se natjecala s drugom djecom nego kad su radili sami

  8. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Socijalna facilitacija • Prisustvo drugih poboljšava izvršavanje jednostavnih zadataka: • Trčanje • Rješavanje jednostavnih aritmetičkih zadataka • Križanje pogrešno umetnutih slova • Okulomotorna koordinacija

  9. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Socijalna inhibicija • U nekim zadacima prisustvo drugih smanjuje učinak i uspješnost: • Učenje besmislenih slogova • Učenje labirinta • Rješavanje složenih zadataka množenja • Pisanje i recitiranje poezije

  10. Utjecaji minimalne socijalne interakcije • Uzbuđenje (aktivacija) povećava vjerojatnost reakcije koja je dominantna, pa se poboljšava uradak na lakim, dobro naučenim i uvježbanim zadacima za koje je najvjerojatnija (dominantna) reakcija ispravna • Kod složenih zadataka gdje ispravan odgovor nije lako dostupan ili dominantan, povećano uzbuđenje pogoduje neispravnom reagiranju (Zajonc, 1965)

  11. Utjecaji minimalne socijalne interakcije • Eksperimentalne provjere: oko 300 istraživanja s preko 25 000 sudionika potvrdilo Zajoncove pretpostavke • Paradigma: proizveli kod sudionika dominantan odgovor i zatim pokazali da publika pojačava taj odgovor (besmislene riječi, biljar, labirint)

  12. Objašnjenja povećanog uzbuđenja zbog prisustva drugih Jednostavna prisutnost drugih dovoljna je da dođe do porasta uzbuđenja Strepnja zbog ocjenjivanja, jer nam je važno da nas drugi cijene, prihvaćaju i da uključuju Sukob pažnje - prisustvo drugih ljudi dovodi do toga da se misli o njima, prati što čine ili se reagira na njih, što odvlači pažnju od zadatka kojeg izvršavamo Utjecaji minimalne socijalne interakcije

  13. Objašnjenja povećanog uzbuđenja zbog prisustva drugih Automatsko i kontrolirano informacijsko procesiranje prisustvo drugih motivira da se posveti više pažnje automatiziranom ponašanju  poboljšanje na rutinskim zadacima kad zadatak zahtijeva kognitivno kontrolirano procesiranje, prisustvo drugih ometa jer se pažnja posvećena publici oduzima od zahtjevnog zadatka  slabiji učinak Utjecaji minimalne socijalne interakcije

  14. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Zajoncovo istraživanje na žoharima (1969) • Žohari stavljeni u cijev s jakim svjetlom na jednom kraju cijevi… • da bi izbjegli svjetlu, žohari morali trčatiniz cijevu zamračenu kutiju na drugom kraju cijevi • NV: Prisutnost/odsutnost drugih žohara • ZV: brzina bijega

  15. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Zajonc (1969): Eksperimentalnikontekst • žohari u jednostavnom zadatku: krenuvši od početne točke, gibajući se trkaćom stazom doći do zamračene kutije • zadatak obavljali brže kada su ih drugi žohari promatrali nego kada su bili sami

  16. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Zajonc (1969): Eksperimentalnikontekst • žohari u težem zadatku • trebalo im je više vremena da prođu ovaj labirint kad su ih drugi žohari promatrali, nego kada su bili sami

  17. Utjecaji minimalne socijalne interakcije Michaels et al. (1982) • Potajno procjenjivao igrače biljara i utvrdio koji su iznadprosječni ili ispodprosječni po sposobnosti igranja… • zatim je grupa suradnika eksperimentatora došla do stola i stajala kraj igrača dok su igrali • preciznost udarca se kod iznadprosječnih igrača povećala, dok je kod ispodprosječnih pala

  18. Michaels et al. (1982) 80 71 % pogodaka 36 25 Sami Uz promatrače

  19. Utjecaji grupne interakcije

  20. Utjecaji grupne interakcije • Socijalna međuzavisnost: članovi grupe oslanjanju se jedni na druge radi osjećaja povezanosti i pozitivnog socijalnog i emocionalnog potkrepljenja, te pozitivnog socijalnog identiteta • Radna međuzavisnost: članovi grupe se međusobno oslanjanju kako bi ostvarili cilj grupe • Ovisno o ciljevima, grupe trebaju različitu količinu socijalne ili radne međuzavisnosti

  21. Utjecaji grupne interakcije Faze razvoja grupe • Male grupe prolaze kroz faze nastanka, sukoba članova, ostvarenja ciljeva i raspada • U tom procesu grupe stvaraju svoj identitet i nastoje postići ciljeve, pri čemu i sam protok vremena djeluje na grupne procese i učinak • Obično nalazimo 5 faza razvoja grupe, premda neke grupe mogu neke faze preskočiti ili se vratiti ranijim fazama ili se raspasti prije nego postignu ciljeve

  22. Utjecaji grupne interakcije Faze razvoja grupe • Formiranje (forming): • članovi se nastoje upoznati i procijeniti hoće li se uklopiti • budući da se međusobno ne poznaju, velika je usmjerenost na voditelja grupe • u idealnim slučajevima ovo razdoblje orijentacije omogućuje svakom članu upoznavanje ciljeva grupe i statusne odnose

  23. Utjecaji grupne interakcije Faze razvoja grupe • Sukobljavanje (storming): • nastupa kad se članovi već poznaju, ali traže načine razrješenja svojih neslaganja o ostvarivanju zadatka i socijalne međuzavisnosti • odlučivanje o zajedničkim ciljevima i načinima njihova ostvarenja je izvor sukoba jer se članovi suprotstavljenih pogleda bore za pozicije • stvaraju se podgrupe i koalicije • sukobi se mogu odnositi i na interpersonalne odnose

  24. Utjecaji grupne interakcije Faze razvoja grupe • Normiranje (norming): • ako grupa preživi burno razdoblje sukoba, obično nastaje harmonija i jedinstvo kako se razvijaju kohezija, konsenzus i pozitivni grupni identitet • smanjivanjem sukoba javlja se osjećaj sigurnosti i povjerenja • članovi internaliziraju grupne norme • u ovoj je fazi većina članova zadovoljna grupom, slažu se sa svrhom grupe, moći i odgovornostima pojedinih članova

  25. Utjecaji grupne interakcije Faze razvoja grupe • Učinak (performing): • kad su norme uspostavljene, grupa povećava učinkovitost • u grupama u kojima su sukobi dali kvalitetne ideje, a normiranje standard visoke učinkovitosti, faza učinka je karakterizirana glatkim upravljanjem i visokom efikasnošću • članovi surađuju u rješavanju problema, donošenju odluka i tako povećavaju uradak • slobodno razmjenjuju informacije, konstruktivno rješavaju nesuglasice i koriste socijalni utjecaj kako bi postigli grupne ciljeve

  26. Utjecaji grupne interakcije Faze razvoja grupe • Završetak grupe (adjourning): • kad se ispune ciljevi postojanja grupe ili istekne planirano vrijeme njena trajanja • neke grupe završavaju jer članovi izgube zanimanje ili otiđu zbog nesuglasica ili osobnih problema • ocjena postignuća, povratne informacije, priprema završetka grupe

  27. Utjecaji grupne interakcije Konformizam, popuštanje, pokoravanje

  28. Utjecaji grupne interakcije • Konformizam – popuštanje stvarnom ili zamišljenom pritisku grupe • Popuštanje – javno ponašanje u skladu s direktnim zahtjevom, neovisno o tome slaže li se osoba privatno s tim zahtjevom ili ne • Pokoravanje autoritetu – određeno ponašanje kao odgovor na zapovijed

  29. Nezavisnost i antikonformizam • Nezavisnost = ponašanje neovisno o grupnim normama • Antikonformizam = suprotstavljanje normama

  30. Utjecaji grupne interakcije Konformizam

  31. Konformizam Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937) • Kad su sudionici međusobno raspravljali o svojim procjenama pomaka svjetla, procjene su konvergirale prema zajedničkom standardu ili normi • Iako podaci pokazuju da je utjecaj drugih prisutan, sudionici poriču da je na njih djelovala prisutnost drugih

  32. Konformizam Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937) • Jacobs i Campbell (1961) – prijenos pogrešnih uvjerenja • Suočeni s nesigurnošću, gledamo druge (posebno one koji djeluju sigurno u sebe) • Jednom uspostavljene grupne norme pojedinac poštuje i kad je sam INFORMACIJSKI SOCIJALNI UTJECAJ Utjecaj drugih ljudi koji dovodi do konformiranja zato što druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponašanja

  33. Konformizam Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937) grupno

  34. Konformizam Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937) • Kritika: Sudionici nisu imali objektivne podatke o kretanju izvora svjetla, niti povratne informacije o točnosti svojih procjena, pa su koristili odgovore druge dvojice sudionika kao relevantne informacije

  35. Konformizam Aschovo istraživanje konformizma – duljina linija (1955) • Program istraživanja Asch je započeo jer je vjerovao da postoje granice do kojih će se ljudi konformirati • Eksperiment iz područja percepcije: eksperimentator svakome pokazuje dvije karte, jednu s jednom linijom, a drugu s tri linije označene s brojevima 1, 2 i 3 • Zadatak: procijeniti i izreći koja od tri linije za usporedbu na drugoj karti je po duljini najbliža standardnoj liniji na prvoj karti

  36. http://www.betterdaystv.net/play.php?vid=19441 http://www.youtube.com/watch?v=iRh5qy09nNw

  37. Rezultati

  38. Konformizam Aschovo istraživanje konformizma – duljina linija (1955) • došlo je do iznenađujućeg stupnja konformizma: 76% sudionika se konformiralo na barem jednom zadatku • U prosjeku, ljudi su se konformirali otprilike na trećini od dvanaest zadataka • kada su samostalno procjenjivali, točno odgovorili u više nego 98% slučajeva NORMATIVNI SOCIJALNI UTECAJ Utjecaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas drugi prihvatili i kako bismo im se svidjeli

  39. Konformizam Zašto se ljudi konformiraju? • Konformizam je rezultat prihvaćanja činjenica i znanja o situaciji koje drugi posjeduju (Deutsch i Gerard, 1955) • Konformizam proizlazi iz želje pojedinca da ispuni očekivanja drugih kako bi ga oni prihvatili (Deutsch i Gerard, 1955)

  40. Informacijski socijalni utjecaj Zašto se ljudi konformiraju? • Informacijskisocijalni utjecaj se javlja kad pojedinac promatra druge ljude ili grupu kako bi dobio točnu informaciju • Druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponašanja • Vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije točnije nego naše i da će nam pomoći u izboru odgovarajućeg ponašanja

  41. Informacijski socijalni utjecaj Zašto se ljudi konformiraju? • Bitno obilježje informacijskog socijalnog utjecaja je da može dovesti do privatnog prihvaćanja • Podliježemo mu kad je situacija nejasna, krizna ili su drugi ljudi stručnjaci

  42. Normativni socijalni utjecaj Zašto se ljudi konformiraju? • Normativnisocijalni utjecaj se javlja kad se pojedinac konformira kako bi dobio nagradu ili izbjegao kaznuod strane druge grupe ili pojedinca • može se javiti jer ne želimo riskirati društveno neodobravanje, čak i od potpunih stranaca koje nikada nećemo ponovo vidjeti

  43. Normativni socijalni utjecaj Zašto se ljudi konformiraju? • Rezultira javnim, ali ne nužno i privatnim prihvaćanjem vjerovanja i ponašanja grupe • Latane (1981): Teorija socijalnog utjecaja (važnost i blizina grupe, te broj ljudi)

  44. Konformizam Zašto se ljudi konformiraju? • Kategorizacija samog sebe – spontano doživljavamo sebe kao člana neke grupe • Konformizam se javlja jer nam omogućuje održavanje pojma o sebi kroz identifikaciju s grupom, tj. kroz ponašanje koje je konzistentno s normama grupe s kojom se identificiramo

  45. Konformizam Schachterova “JohnnyRocco studija” (1951) • Pokazao kako grupa reagira na pojedinca koji zanemaruje normativni utjecaj grupe • Grupa studenata trebala raspravljati o slučaju delinkventa JohnnyRoccoa • Većina zauzela umjereno stajalište o slučaju (Rocco treba dobiti pravni omjer ljubavi i discipline) • Schachter u grupu uključio suradnika koji je imao uputu da se ne slaže s preporukama grupe (dosljedno tvrdio da Rocco treba dobiti najstrožu kaznu)

  46. Konformizam Schachterova “JohnnyRocco studija” (1951) • U početku grupa usmjerava puno pažnje i komunikacije prema devijantu • Kad postane jasno da se devijant neće prikloniti mišljenju većine, naglo opada komunikacija prema njemu i nastoji ga se na razne načine isključiti iz grupe

  47. Konformizam Schachterova “JohnnyRocco studija” (1951) • persuazivna komunikacija je oblik normativnog utjecaja • socijalno odbacivanje – krajnji i najsnažniji oblik normativnog utjecaja • svakodnevni primjeri normativnog utjecaja

More Related