POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio drugi -

1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio drugi -

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE • Definiranje faktora koji utječu na tečajne politike i režime • Problemi klasifikacije tečajnih režima • Brettonwoodski sustav – utjecaj Međunarodnog monetarnog fonda na tečajne politike zemalja članica • Strah od fluktuiranja – uzroci i posljedice • Bipolar view hipoteza – uzroci i posljedice CILJ PREDAVANJA • Razumjeti mjesto i ulogu tečajnog režima u nacionalnom gospodarstvu te analizirati faktore koji utječu na izbor • Klasificirati tečajne režime i analizirati probleme koji se pri tome javljaju te predložiti moguća rješenja • Analizirati pojavu “straha od fluktuiranja” i “bipolar view” hipotezu (osobito s aspekta globalne krize) • Analizirati utjecaj politika Međunarodnog monetarnog fonda na

3. Na koji način definirati tečajnu politiku? • Pravilan odabir tečajnog režima nužan je preduvjet za ostvarenje dugoročnih ciljeva gospodarstva i njegov stabilan razvoj • Tijekom procesa odabira tečajnog režima postoji niz vanjskih i unutarnjih faktora različitog stupnja značaja koje treba uvažiti pri izboru određene tečajne opcije • Ne postoji jedinstvena metodologija koja bi nedvojbeno odgovorila na pitanje optimalnog izbora deviznog tečaja – zemlje sličnih osobina uspješno koriste različite

4. Izbor tečajnog režima utječe gospodarstvo na dva načina: • izravno (ublažava unutarnje šokove i šokove iz okruženja, posebno važno u debati fiksni vs. fluktuirajući režimi) • neizravno (kroz posredni utjecaj na ostale važne determinante rasta, kao što su investicije, međunarodna trgovina, razvoj financijskog sektora)

5. Niz je faktora koji će utjecati na izbor deviznog tečaja: • veličina i otvorenost zemlje • struktura vanjske trgovine • stupanj integracije u međunarodne financijske tijekove • stopa inflacije • makroekonomski pokazatelji i ciljevi gospodarstva  konačni i indirektni ciljevi monetarne politike • stupanj liberalizacije tržišta kapitala • političke okolnosti – stupanj (stvarne) neovisnosti monetarne politike i nacionalne središnje banke • mogućnosti provođenja monetarne politike – financijski sustav, kanali monetarne transmisije … Prema Babić, M., Babić, A.; “Međunarodna ekonomija”, MATE Zagreb 2000. (1-4)

6. Povijesno …(1) • Zlatni standard – od druge polovice 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata • Slobodno međunarodno kretanje kapitala što je olakšavalo slobodu trgovine, • Samoregulirajući sustav sa stabilnim cijenama – obzirom probleme deficita zemlje rješavaju uvozom i izvozom zlata  može rezultirati problemima u gospodarstvu • Nedovoljna količina zlata u odnosu prema rastućim potrebama svjetskog gospodarstva postaje ograničavajući faktor • Nakon Prvog svjetskog rata napuštaju se pravila standarda te mehanizam samouravnoteženja bilance plaćanja prestaje funkcionirati – zemlje uvode niz zaštitnih mjera • Narušava se paritetni tečaj za zlato i valute počinju plivati (razvija se teorija pariteta kupovne moći!)

7. Povijesno …(1I) • Nizom međunarodnih sporazuma pokušava se reformirati sustav zlatnog standarda i ponovno uspostaviti ravnoteža međunarodne trgovine i plaćanja • 1944. godine u Bretton Woodsu osnovan je Međunarodni monetarni fond – zlatno – dolarski standard • Vezani devizni tečajevi, devalvacija valute treba biti odobrena od strane MMF-a • Zbog deficita bilance plaćanja SAD-a (1960ih) dolazi do sve većeg pritiska na zamjenu dolara za zlato – 1971. ukida se sustav dolara vezanog za zlato – prestanak funkcioniranja brettonwoodskog sustava • Počinje razdoblje čistog papirnatog novca i reguliranog deviznog tečaja – valute počinju fluktuirati, a međunarodni monetarni sustav je nestabilan – konkurentskim devalvacijama i višestrukim tečajevima zemlje pokušavaju ostvariti nacionalne ciljeve što dodatno destabilizira svjetsko gospodarstvo

8. Povijesno …(III) • Počinju rasprave o ispravnom vođenju tečajne politike te o uvođenju jedinstvene svjetske valute • Predlagali su je već i Keynes i White na zasjedanju u Bretton Woodsu • Mundell – “intor” • U međuvremenu se svijet polarizira oko valutnih blokova – yen, dolar, euro …

9. ŠTO ZNAČI “DOBAR” IZBOR TEČAJNOG REŽIMA – i postoji li? • Ne postoji tečajni režim koji bi bio dobar izbor za sve zemlje, kao ni režim koji bi odgovarao jednoj zemlji u svakoj fazi razvoja njezinog gospodarskog ciklusa (Frankel, J. A.) • Tradicionalno, dva se razloga navode pri izboru fiksnog režima: • Teorija optimalnog valutnog područja  kada su trgovinski i strukturalno gospodarstva usklađena, vezivanje režima očekivan je korak koji će pozitivno utjecati na trgovinske i kapitalne tijekove • Režim fiksnog deviznog tečaja ujedno je i sidro monetarnoj politici • Fleksibilniji režimi ograničavaju se mjerama državne intervencije • Režimi koji su kombinacija fiksnih i fluktuirajućih podrazumijevaju kretanje tečaja unutar različitih zona ograničenja

10. Korištenje VIŠESTRUKIH deviznih tečajeva • Koriste se različiti tečajevi prema različitim trgovinskim partnerima/ sektorima na strani uvoza ili izvoza • Iako se smatraju potencijalno štetnima (i imaju lošu reputaciju konkurentskih politika između dva rata), mogu predstavljati sredstvo kojim će se utjecati na alokaciju resursa i (re)distribuciju dohotka u okvirima nacionalne ekonomije • Primjerice, ukoliko se želi zaštititi sektor nacionalne industrije, kao instrument može poslužiti i diferencirani tečaj za određenu vrstu dobara • U tom smislu su po učincima izjednačeni s fiskalnim instrumentima kao što su npr. carine i tarife Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

11. Zbog čega postoji oprez prema višestrukim tečajnim režimima i jesu li navedeni razlozi prednost ili nedostatak • Izravno utječu na (re)alokaciju resursa u gospodarstvu, a mijenja se i kupovna moć novca prema različitim proizvodima/sektorima • Odluke o sektorima koji će imati povoljniji tretman donose se diskrecijskom odlukom nacionalnih vlasti – u negativnom scenariju moguć je politički, lobistički pritisak • U međunarodnoj trgovini smatra se kako narušavaju pravila tržišne konkurencije • Iako se nakon II svjetskog rata načelno ne odobravaju, a u okviru BW sustava su bili i ograničeni pravilima MMF-a, u praksi su korišteni razmjerno često

12. Primjerice, ukoliko razlikujemo tri sektora nacionalnog gospodarstva: A, B i C koji uvoze jednako dobro iz istog izvora, po jednakoj cijeni; a sektori su od različitog značaja za nacionalno gospodarstvo • Uvoznik A platit će najpovoljniju cijenu u terminima nacionalne valute, za istu razinu cijena u inozemstvu • (POTENCIJALNI) PROBLEMI: • Utjecaj na kupovnu moć plaća pojedinaca • Razvoj industrijskog sektora Utjecaj višestrukih tečajeva na uvoz C P B PC A PB PA P* P* Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

13. KUPOVNA MOĆ PLAĆA • Administrativnim reguliranjem cijena utječe se na kupovnu moć stanovništva • Moguće rješenje je zaštita dijela dobara od tečajnih kretanja, ali u tom slučaju teret višestrukih tečajeva uglavnom snosi srednji sloj (dok su siromašniji slojevi zaštićeniji) RAZVOJ INDUSTRIJSKOG SEKTORA • Zaštita nacionalnog gospodarstva u suprotnosti je sa zahtjevima za trgovinskim integracijama • Zaštićeni sektori mogu poslovati s višim troškovima što ih na dulji rok čini manje konkurentnima te se problem nedovoljno učinkovite proizvodnje ne rješava Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

14. Utjecaj višestrukih tečajeva na izvoz Cijena na svjetskom tržištu jednaka je što, uz danu tržišnu razinu tečaja , domaćeg izvoznika (s razinom cijena ) čini manje konkurentnim Stoga se izvoz odvija po povlaštenom tečaju za koji vrijedi te poduzeće može prodati po cijeni na svjetskom tržištu P Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

15. Višestruke stope se na izvoz primjenjuju kod proizvođačkog sektora kao zaštitna mjera kako bi se održala konkurentnost • Također se višestruki tečajevi mogu primjenjivati ukoliko se želi spriječiti poduzeće da profitira od deprecijacije nacionalne valute – primjerice strane naftne kompanije koje izvoze prirodna dobra

16. KLASIFIKACIJA TEČAJNIH REŽIMA • “Nemoguće trojstvo”, u uvjetima liberaliziranih kretanja kapitala, sužava izbor na suverenu monetarnu politiku vs. stabilnost deviznog tečaja • Razlikujemo tri velike skupine tečajnih režima • FIKSNE (VEZANE) TEČAJNE REŽIME • INTERMEDIJARNE TEČAJNE REŽIME • FLUKTUIRAJUĆE TEČAJNE REŽIME

17. FIKSNI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE FIKSNIH TEČAJNIH REŽIMA • Zasnivaju se na fiksnom i neopozivom vezivanju deviznog tečaja nacionalne valute za stranu valutu • Osobito popularni tijekom 1990ih • Poboljšanje kredibiliteta ALI administrativnim mjerama i uz odricanje od nacionalne monetarne politike  središnja banka je marginalizirana, ne obavlja niz uobičajenih funkcija, monetarna politika je pasivna

18. FIKSNI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE FIKSNIH TEČAJNIH REŽIMA PREDNOSTI REŽIMA • Stabiliziraju se kretanja deviznog tečaja nacionalne valute – snažnija vanjskotrgovinska razmjena  potencijalno više stope gospodarskog rasta • Stabilizira se stopa inflacije, često na nižim razinama što značajno vraća povjerenje u sustav • Snižavaju se kamatne stope – kao posljedica stabiliziranja tečaja i stope inflacije  pogoduje investicijama, ali i donosi opasnost od aprecijacije nacionalne valute

19. FIKSNI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE FIKSNIH TEČAJNIH REŽIMA NEDOSTACI REŽIMA • Odricanje od kamatne stope i deviznog tečaja kao instrumenata utjecaja na nacionalno gospodarstvo • Male su mogućnosti obrane od vanjskih šokova (što potencijalno povećava opasnost od bankovnih i tečajnih kriza) • Strah od devalvacije može produbiti krize

20. FIKSNI TEČAJNI REŽIMI – kome se preporučaju OPĆE KARAKTERISTIKE FIKSNIH TEČAJNIH REŽIMA • Zemlje s niskim povjerenjem u nacionalnu središnju banku i monetarnu politiku i koje imaju visoku razinu neslužbene dolarizacije • Zemlje koje su imale razmjerno neuspješnu monetarnu politiku tijekom prethodnog razdoblja te gubitak monetarnog suvereniteta za njih nije tako značajan • Zemlje koje žele postati dijelom širih integracijskih procesa (asimetrična monetarna unija) • Imaju značajnu razinu deviznih rezervi, stabilnu fiskalnu politiku te tržište rada koje je prilagodljivo (i može ublažiti utjecaj vanjskih šokova) • Zemlje koje su pod utjecajem međunarodnih tržišta kapitala (sukladno izboru nemogućeg trojstva)

21. Zašto koristiti … Fiksni devizni tečaj ZA (Garber & Svensson) Fiksni devizni tečaj PROTIV (Quirk, Cortes – Douglas) • Smanjuje nestabilnosti u realnom sektoru • Olakšava središnjoj baci uspostavljanje suvereniteta • Stabilnost štiti gospodarstvo od vanjskih šokova, iako zbog nedovoljnih instrumenata obrane može biti i obrnuto • Stvara se (umjetno) novčano tržište u okvirima nacionalnog gospodarstva • Ukoliko zemlja ne posjeduje dovoljnu razinu deviznih rezervi, ne može braniti (fiksni) tečajni režim • Teško je odrediti ispravnu ravnotežnu razinu tečaja, osobito ako su u tijeku reforme – u kasnijim fazama teško je mijenjati razinu tečaja, a da se ne naruši povjerenje u valutu • Ukoliko je fleksibilniji tečaj uspješan, tržišna kretanja će voditi ravnoteži te je utjecaj politike slabiji – nakon početnih špekulacija sustav se stabilizira

22. INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE INTERMEDIJARNIH TEČAJNIH REŽIMA PREDNOSTI REŽIMA • Kombiniraju prednosti fiksnog i fluktuirajućeg režima – stabilnost i kredibilitet fiksnog tečajnog režima te prilagodljivost fluktuirajućih režima – ujedno izbjegavajući njihove nedostatke • Nazivaju se još i fiksni, ali prilagodljivi, zbog dopuštenog odstupanja koji je uključen u tečajnu politiku • Prilagođavanja tečaja u nizu režima iz ove skupine nisu unaprijed objavljena čime se izbjegavaju špekulativni učinci najave

23. INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE INTERMEDIJARNIH TEČAJNIH REŽIMA NEDOSTACI REŽIMA • Upitna stvarna razina discipline vezane uz pridržavanje pravila sustava • U praksi se javljaju odstupanja od službeno definirane politike - strah od fluktuiranja, ali i strah od vezivanja – režim je tada bliži jednoj od krajnjih opcija • Traju rasprave o tome je li bipolar view stajalište (kako će se zemlje trebati odlučiti za jedan od krajnjih režima) ispravno • Intermedijarni režimi su se nakon azijske krize smatrali osjetljivijima na krize, ali su tijekom globalne krize ponovno postali poželjan izbor zbog mogućnosti prilagodbe

24. INTERMEDIJARNI TEČAJNI REŽIMI – kome se preporučaju OPĆE KARAKTERISTIKE INTERMEDIJARNIH TEČAJNIH REŽIMA • Dobar su izbor za zemlje koje žele upravljati tečajnim kretanjima, ali nemaju preduvjete za uspješnost tečajne politike (npr. inflatorna povijest, nedovoljna razina vjerodostojnosti središnje banke, plitko financijsko tržište) • Iako se činilo kako nestaju, intermedijarni režimi zbog svoje mogućnosti prilagodbe predstavljaju dobar izbor za zemlje u krizi – potrebno je uzeti u obzir razliku de facto (objavljenih) i de iure (službenih) podataka o režimu

25. FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJNIH REŽIMA • Kretanja deviznog tečaja određuju se na tržištu, kretanjem ponude i potražnje, uz male intervencije središnje banke • Monetarna politika je aktivna, središnja banka je neovisna o vanjskim pritiscima • Značajno pitanje je određivanje ciljeva i instrumenata monetarne politike – je li bolja politika koju središnja banka vodi temeljem diskrecijskih ovlasti ili ju je bolje temeljiti na ranije objavljenim pravilima (npr. korištenje sidra) što ograničava tečajnu politiku

26. FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJNIH REŽIMA PREDNOSTI REŽIMA • Aktivna i suverena monetarna politika - značajan preduvjet je neovisna i vjerodostojna središnja banka te njezino (ispravno) definiranje ciljeva • Kretanja deviznog tečaja mogu služiti kao automatski stabilizator – sustav je time razmjerno manje osjetljiv na vanjske šokove

27. FLUKTUIRAJUĆI TEČAJNI REŽIMI OPĆE KARAKTERISTIKE FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJNIH REŽIMA NEDOSTACI REŽIMA • Pravila sustava su manje izražena što može voditi zlouporabi diskrecijskih prava središnje banke • Slabije su mogućnosti utjecaja na tečaj što potencijalno ima negativne učinke na vanjskotrgovinsku razmjenu • Pitanje je koliko je monetarna politika doista suverena – kao posljedica pokušaja da se zadrži stabilnost može doći do ograničavanja raspona fluktuacije • Nužno je uskladiti monetarnu i fiskalnu politiku

28. FLUKTUIRAJUĆI REŽIMI – kome se mogu preporučiti OPĆE KARAKTERISTIKE FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJNIH REŽIMA • Zemlje koje mogu voditi aktivnu tečajnu politiku i upravljati tečajnim kretanjima, odnosno mogu dopustiti potpuno slobodno kretanje tečaja (formiranje ravnoteže pod utjecajem ponude i potražnje) • U praksi u čistom obliku praktički ni ne postoje, tečajnim režimom se uvijek upravlja

29. PROBLEMI KLASIFIKACIJE TEČAJNIH REŽIMA • Problem nastaje kao posljedica sukobljenih ciljeva, kao i razlike između de facto i de iure korištenog režima  stoga je teško odrediti stvarnu uspješnost pojedine politike • Umjesto službenih, većina institucija procjenjuje de facto korišteni tečajni režim – npr. MMF

30. Metodologija klasifikacije sustava deviznih tečajeva MMF (izvor: MMF, 2010.)

31. TEČAJNE POLITIKE (BIVŠIH) CENTRALNO-PLANSKIH/TRANZICIJSKIH ZEMALJA • Proces tranzicije je bivšim centralno-planskim ekonomijama, između ostalog, (ponovno) donio monetarnu suverenost • Uskoro se pokazalo da vođenje monetarne i politike tečaja nije jednostavan zadatak (osobito s obzirom na ograničenja s kojima su se susretale) što je potaklo rasprave o ispravnom odabiru tečajne politike • Danas se zemlje središnje i istočne Europe nalaze na različitim razinama razvitka koji ne odražava uvijek početnu (tranzicijsku) poziciju – koliki je utjecaj pri tome imala tečajna politika?

32. (Neki) problemi deviznih tečajeva zemalja u tranziciji • Naslijeđeni, ali i niz novih problema u oblasti realnog i financijskog sektora – potreba za brzim “hvatanjem priključka” te problemi koji su iz tog procesa proizašli • ograničeni instrumenti utjecaja na makroekonomska kretanja • kontroverzna uloga Međunarodnog monetarnog fonda • Pitanje korištenja nominalne varijable kao sidra – prednosti i nedostaci korištenja pojedinih varijabli

33. Koliko monetarno – tečajna politika malog otvorenog gospodarstva kratke povijesti monetarne suverenosti uopće može biti uspješna u uvjetima globalizacije? • Održavanje stabilnosti valute? Izbor u okviru nemogućeg trojstva • Je li moguće vođenje neovisne, proaktivne politike? • Kakav je stvarni suverenitet središnje banke?

34. Zadaci tečajne politike: • Osigurati stabilnost i konkurentnost gospodarstva uz uvjet ispunjavanja kriterija iz Maastrichta • Niža razina produktivnosti u non-tradable sektoru i pritisak na plaće iz produktivnijeg, tradable sektora (BS učinak)  aprecijacijski trendovi realnog deviznog tečaja  gubitak izvozne konkurentnosti  deficit u bilanci plaćanja • Ulazak stranog kapitala u pojedine sektore  kao posljedica mogu se javiti (povremeni) inflatorni pritisci povezani s pritjecanjem novca od privatizacije • Opasnost od nestabilnih kapitalnih tijekova (snažni priljevi, nagli prestanak pritjecanja kapitala u slučaju krize..)

35. Suvremeni trendovi u oblasti središnjeg bankarstva koji su također značajno utjecali na tranzicijske (tečajne) politike: • Globalizacija svjetskih financijskih tržišta • Produbljivanje financijskih tržišta • Financijske inovacije • Liberalizacija i deregulacija financijskih tijekova

36. Izvor: EBRD, Regional Economic Prospects, 11/2013., prema podacima nacionalnih vlasti Utjecaj financijske krize na tranzicijske zemlje, odabrani pokazatelji za 2013. godinu Realni BDP, godišnja promjena, % Q2/13 (stupac)-Q2/12 (romb) Stopa nezaposlenosti, % posljednji dostupni podaci (stupac) isto razdoblje prethodne godine (romb) Tekući račun, % BDP prethodne godine Q2/13 (romb)-Q3/12 (stupac) Izvor: EBRD, Regional Economic Prospects, 11/2013., prema podacima nacionalnih vlasti

37. STRAH OD FLUKTUIRANJA • Pojava straha od fluktuiranja (fear of floating) nastaje kao posljedica • Nedostatka povjerenja u postojeći sustav i rad njegovih institucija • Značajnog utjecaja tečajnih kretanja na domaću razinu cijena – stoga se fluktuacije tečaja nastoje izbjeći te se ne koriste sve mogućnosti koje su na raspolaganju • Korištenja politike ciljanja inflacije koja razdvaja cilj stabilnosti tečaja od ostalih ciljeva monetarne politike

38. “BIPOLAR VIEW” HIPOTEZA • Mogu li intermedijarni tečajni režimi, koji se nalaze između fiksnih i fluktuirajućih tečajnih režima, biti održivi na dulji rok? • Nakon kriza tijekom 1990ih prevladavalo je mišljenje kako su oni na dulji rok neodrživi • Tijekom globalne financijske krize od 2007. ponovno se spominju kao dobri izbori, primarno zbog svoje prilagodljivosti