470 likes | 664 Views
PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA. 8.5.2008. Tea Jagić, dipl.iur . PMT 2008. Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Što je konkurencija/ tržišno natjecanje?. Sloboda poduzetnika da odrede svoje ponašanje na tržištu
E N D
PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA 8.5.2008. Tea Jagić, dipl.iur. PMT 2008. Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Što je konkurencija/ tržišno natjecanje? • Sloboda poduzetnika da odrede svoje ponašanje na tržištu • Nesputano donoseći odluke koje se odnose na njihove ekonomske aktivnosti na tržištu • Pritom odgovarajući na zahtjeve ponude i potražnje
Politika prava konkurencije • Pokretačka snaga • Koja osigurava da na svim tržištima postoji konkurencija (effectivecompetition)
Politika prava konkurencije Ciljevi: • Efikasna alokacija resursa • Uspješno dugoročno ekonomsko djelovanje poduzetnika na tržištu (proizvodnost, tehnički napredak, inovativnost poduzetnika i R&D) • Poboljšanje socijalnog blagostanja u cijelosti (koristi za potrošače - snižavanje cijena, kvalitetniji proizvodi, veća mogućnost izbora)
Politika prava konkurencije Neekonomski ciljevi pojedinih država: • Poticanje zapošljavanja • Regionalni razvoj • Kontrola inflacije • Ekonomska stabilnost • Zaštita srednjih i malih poduzetnika (SMEs) (OECD 2003)
Povijesni razvoj I Rimski vladari i srednjovjekovni monarsi-tarife s ciljem stabiliziranja cijena ili potpore lokalne proizvodnje Npr. Dioklecijanova Uredba iz 301.-smrtna kazna za svakog tko krši tarifni sistem primjerice kupovanjem, prikrivanjem ili izmišljanjem oskudnosti robe za svakodnevnu uporabu Justinijan je uveo pravila za plaćanje službenicima za vođenje državnih monopola
Povijesni razvoj II Srednji vijek-lex mercatoria Npr. Engleska- kontrola monopola i ograničavajućih praksi Henry III- 1266. zakon koji je određivao cijene kruha i piva u odnosu s cijenama kukuruza Općinski statut Firence-1322. zabranjuje državne monopole Adam Smith, Bogatstvo naroda, 1776.
Povijesni razvoj III SAD- “ShermanAct” 1890, “ClaytonAct” 1914. Tada su velike korporacije koristile trustove za prikrivanje prirode svog poslovanje Veliki trustovi-su predstavljali sinonime za monopole kao prijetnja demokraciji i slobodnom tržištu
Pravo konkurencije u EU • Antitrust (čl. 81 i 82 UEZ) • Državne potpore (čl. 87 UEZ)
Važni pojmovi Pojam mjerodavnog tržišta (relevant market) Pojam poduzetnika (undertaking) Ekonomska cjelina poduzetnika (econimic unit doctrine) Utjecaj na trgovinu među državama članicama (“inter-State trade) Usklađeno djelovanje (concerted practice)
Mjerodavno tržište- od slučaja do slučaja (case by case method) Proizvodna dimenzija- svi proizvodi kojima se poduzetnici tržišno natječu a za koje kupci smatraju da su međusobno zamjenjivi Zemljopisna dimenzija
Slučaj Hoffmann-La Roche(Vitamins), od 1979. (C 85/76)- proizvodna dimenzija • HLR, najveći proizvođač vitamina, je bio optužen da je zlorabio svoj vladajući položaj na zajedničkom tržištu, jer je vezao svoje kupce ekskluzivnim kupoprodajnim ugovorima i “rabatima vjernosti” (26 takvih ugovora) • Prema navodima HLR, EK je pogrešno defirala tržište, odvajajući tržište na ono za C i ono za E gupu vitamina, već oni tvore jedinstveno tržište vitaminima, no ESP je podržao EK • Para 28- “postoji dovoljan stupanj zamjenjivosti između svih proizvoda koji tvore dio istog tržišta ukoliko se uzme u obzir specifična svrha tih proizvoda”
Slučaj United Brands Company (UCB), Chiquita, od 1978., (C27/76)- zemljopisna dimenzija tržišta -EK je optužila UCB, poduzetnika koji je uvozio Chiquita banane na europsko tržište, da je poslovala suprotno čl. 82. UEZ, pored ostalog zaračunavajući pretjerano visoke cijene kao i različite cijene za slične transakcije -para 43. geographical market: “uključuje područje na kojem su uvjeti tržišnog natjecanja toliko različiti da se ne može uzeti da tvore jedinstveno tržište” -Njemačka, Danska, Irska i Nizozemska-da -Francuska, Italija, UK-ne (“posebne okolnosti koje se odnose na uvoz i tržišne uvjete, kao i činjenica da se tamo prodaju različite vrste banana”)
Slučaj Höfner&Elser v. Macrotron, iz 1999., (C-41/90)- pojam poduzetnika • U Njemačkoj institucija Bundesansalt, po zakonu, je imala ekskluzivno pravo pronalaženja zaposlenika (“headhunting”) • Höfner&Elser su zaključili ugovor s Macrotronom za pronalazak direktora prodaje • Nakon što Macrotron nije odobrio nađenog kandidata i odbio platiti uslugu, Höfner&Elser su započeli parnicu • Pitanje je bilo je li taj ugovor ništetan pošto je bio sklopljen protivno zakonu • Njemački se sud obratio ESP-u za prethodnu odluku
Para 21.- pojam poduzetnika • A) svaki subjekt uključen u ekonomsku aktivnost, bez obzira na: • 1. pravni status • 2. način na koji je financiran • B) pronalaženje zaposlenika je ekonomska aktivnost • Slučaj Commission v. Italy, od 1998. (C-35/96)- ekonomska aktivnost; para 7: “Svaka aktivnost koja se sastoji od ponude robe i usluga na danom tržištu”
Pravo konkurencije EU regulira odnosno zabranjuje: • Sklapanja sporazuma među poduzetnicima koji utječu ili bi mogli utjecati na trgovinu među zemljama članicama, a koji za cilj ili posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja unutar zajedničkog tržišta (članak 81. UEZ)
Pravo konkurencije EU regulira odnosno zabranjuje: 2. Zlouporabe vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na zajedničkom tržištu (članka 82. UEZ)
Pravo konkurencije EU regulira odnosno zabranjuje: 3. Davanja državnih potpora od strane zemalja članica, a koje narušavaju ili prijete narušavanjem tržišnog natjecanja među zemljama članicama time što određene poduzetnika ili određene proizvode stavljaju u povoljniji položaj (članak 87. UEZ)
Zakonski okvir tržišnog natjecanja u RH ●Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja(donesen 1995. godine.) ● Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja(osnovana 1997. godine) ● Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja – (”Narodne novine”, br. 122/03) - donesen u srpnju 2003. godine, u primjeni od 1. listopada 2003.
Okvir tržišnog natjecanja u RH- podzakonski akti I. ● Uredba o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (“N.N.” br. 51/04) ● Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (“N.N.” br. 51/04) ● Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije (vertikalni sporazumi) – (“N.N.” br. 51/04) ● Uredba o sporazumima male vrijednosti (“N.N.” br. 51/04)
Okvir tržišnog natjecanja u RH-podzakonski akti II. ● Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila (NN, broj 105/04) ● Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (NN, broj 158/04) ● Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije (NN, broj 2/05)
AZTN ●Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (5 članova), imenuje ga Sabor ● Stručna služba agencije; ekonomisti i pravnici
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja ● upravlja radom Agencije ● donosi odluke o svim pitanjima za koje je nadležna Agencija u skladu sa zakonom ● predlaže Vladi RH donošenje propisa temeljem ZZTN-a ● donosi podzakonske akte temeljem ZZTN-a ● donosi upravne akte (rješenja) kojima se okončava postupak pred Agencijom, itd. PREDSJEDNIK VIJEĆA ● zastupa, predstavlja i rukovodi Agencijom ● organizira i vodi rad i poslovanje Agencije ● vodi stručni rad i odgovoran je za stručni rad Agencije
Stručna služba agencije ● obavlja upravne i stručne poslove zaštite tržišnog natjecanja • vodi postupak u pojedinačnim pitanjima i o tome izvještava Vijeće • izrađuje nacrte upravnih akata kojima se okončava pred Agencijom • izrađuje nacrte mišljenja na nacrte prijedloga zakona i podzakonskih akata
1. Sporazumi između poduzetnika ● Zabranjeni su svi sporazumi, ugovori, prešutni dogovori koji za cilj ili posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja (dogovori o cijenama, podjeli tržišta, itd.) ● Dopuštene – iznimke od opće zabrane sklapanja sporazuma s ciljem: • unaprjeđenja proizvodnje ili distribucije, • promicanje tehnološkog ili gospodarskog razvitka, • a koriste potrošačima ● skupna izuzeća – uređuju se posebnim propisima ● pojedinačna izuzeća – odlučuje Agencija na zahtjev stranke ● Sporazumi male vrijednosti (de minimis)– na njih se ne odnose odredbe o zabranjenim sporazumima, uvjete propisuje poseban propis
2. Vladajući položaj- nije zabranjen!!! Članak 15. (1) ZZTN Poduzetnik je u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od: a) svojih stvarnih ili mogućih konkurenata, b) potrošača, c) kupaca ili d) dobavljača
Vladajući položaj naročito ako poduzetnik: 1. nema konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili 2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na: – tržišni udjel i položaj, – financijsku snagu, – pristup izvorima nabave ili tržištu, – povezanost s drugim poduzetnicima, – pravne ili činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište, – poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i – poduzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike
Zakon pretpostavlja vladajući položaj: Zakonska pretpostavka vladajućeg položaja- 40% udio na tržištu Zakonska pretpostavka zajedničkog vladajućeg položaja (joint/collectivedominance): 3 ili manje poduzetnika imaju zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu više od 60% 5 ili manje poduzetnika imaju zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu više od 80%
Zlouporaba vladajućeg položaja- zabranjena!!! • Članak 16. ZZTN Zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu. A naročito: 1. izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena,odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, 2. ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, 3. primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaju odnosu na konkurenciju, 4. uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih stranaka na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u nikakvoj vezi s predmetom tih ugovora. • Rješenje o zlouporabi vladajućeg položaja
3. Koncentracije- pojam Članak 19. ZZTN Koncentracija nastaje: 1. pripajanjem ili spajanjem poduzetnika (merger), 2. stjecanjem kontrole ili prevladavajućeg utjecaja (acquisition)jednog, odnosno više poduzetnika nad drugim, odnosno više drugih poduzetnika ili dijelom drugog poduzetnika, odnosno dijelovima drugih poduzetnika i to: – stjecanjem većine dionica ili udjela, ili – stjecanjem većine prava glasa, ili – na drugi način u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i drugim propisima 3. stvaranjem zajedničkog pothvata (jointventure; full –function) koji na trajnoj osnovi djeluje kao neovisan gospodarski subjekt
3. Koncentracije Čl. 22. (4) ZZTN Prijava ukoliko su ISTODOBNO ispunjeni sljedeći uvjeti: ●ukupan prihod svih sudionika koncentracije ostvaren na svjetskom tržištu 1 milijarda kn (godina koja je prethodila) ●ukupan prihod svakog od najmanje dva sudionika koncentracije ostvaren na hrvatskom tržištu najmanje 100 milijuna kn (godina koja je prethodila) tada obvezna prijava Agenciji najkasnije u roku od 8 dana od dana objave javne ponude ili sklapanja ugovora
Zabranjene koncentracije- čl. 18. ZZTN One kojima se stvara novi ili jača vladajući položaj jednog ili više poduzetnika, pojedinačno ili skupno, AKO MOGU ZNAČAJNO UTJECATI NA sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, OSIM U SLUČAJU AKO: sudionici koncentracije dokažu da će ta koncentracija dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na tržištu koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja.
Zabranjene koncentracije- čl. 18. ZZTN - test značajnog učinka -prethodno mu je test vladajućeg položaja
Koncentracije u praksi • Zabranjene (rijetko) • Uvjetno dopuštene • Dopuštene (velika većina)
3. Koncentracije Skraćeni postupak ocijene koncentracije • Agencija po službenoj dužnosti neće pozivati sudionike na prijavu koncentracije • osim ako se ne radi o zabranjenoj koncentraciji
Pozitivni učinci • Ekonomija obujma/obuhvata • Sinergijski učinci • Efikasnije iskorištavanje izvora (proizvodnih, financijskih, ljudskih…) • Povećanje učinkovitostipoduzetnika- koristi za potrošače
Negativni učinci • Manji broj konkurenata na tržištu s većom tržišnom snagom- povećana mogućnost sklapanja zabranjenih sporazuma (kartela) • Time i smanjivanje koristi za potrošače
Učinci koncentracije? Agencija ocjenjuje ● iscrpna ekonomska i pravna analiza a) pozitivni (nakon provedbe koncentracije): pogodnosti za potrošače, samo tržište te time i jačanje tržišnog natjecanja b) negativni: manji broj konkurenata na tržištu pa time i značajno narušavanje tržišnog natjecanja
Državne potpore • Zakon o državnim potporama (NN, broj 140/05) • Uredba o državnim potporama (NN, broj 50/06) • Pravilnik o obliku i sadržaju, te načinu prikupljanja podataka i vođenja evidencija državnih potpora (NN, broj 11/05)
Što su državne potpore? Definicija EU: potpore dodijeljene iz državnih sredstava-transferi ili umanjeni prihodi Njima se pruža ekonomska prednost određenom poduzetniku, proizvodu, sektoru, regiji Osnovna značajka: selektivnost – utječu na ravnotežu između korisnika i njegovih konkurenata Utječu na trgovinu između zemalja članica, Hrvatske i EU
Uloga države • Prema načelu privatnog ulagača, savjesnog kreditora i korektora tržišnih nedostataka • Ocjenjuje AZTN
Oblici potpora ● Državna jamstva (npr. brodogradilištima) ● Subvencije iz proračuna (npr. za obrazovanje, SGEI) ● Krediti (pod povoljnijim uvjetima) ● Porezna izuzeća od poreznog duga ili plaćanje dugovanih doprinosa ● Izravna državna ulaganja (intervencije) kapitala
Državne potpore nisu: ● one socijalnog karaktera ● kojima se otklanjaju štete nastale od elementarnih nepogoda (vis major) ● one za infrastrukturni razvitak ● sredstva iz EU fondova
Vrste državnih potpora Državne potpore mogu biti: 1.Horizontalne - za istraživanje i razvoj, zapošljavanje, zaštitu okoliša, male i srednje poduzetnike (SME); većina u EU 2. Sektorske (promet, brodogradnja, čelik, turizam); većina u RH 3. Regionalne potpore
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i tržišno natjecanje ●Članak 69. SSP-a • obveza RH usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom zajednice (acquis)
Pravo konkurencije prema SSP-u • Članak 70. SSP-a Zabranjeni su: • sporazumi čiji je cilj ili učinak sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja • zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika • svaka državna potpora koja narušava ili prijeti narušavanju tržišnog natjecanja
WWW. http://www.aztn.hr http://europa.eu.int/comm/competiton