120 likes | 392 Views
OŠ DUGO SELO. Učenje putem projekta. Razred : 5 e, f, d Predmet: POVIJEST Nastavna tema: USPON STARE GRČKE. Planirana je obrada slijedećeg gradiva: Najstarija povijest Grčke Homerska Grčka i grčko naseljavanje Sredozemlja Sparta i Atena Grčko-perzijski ratovi Stara Grčka
E N D
OŠ DUGO SELO Učenje putem projekta
Razred : 5 e, f, d • Predmet: POVIJEST • Nastavna tema: USPON STARE GRČKE Planirana je obrada slijedećeg gradiva: Najstarija povijest Grčke Homerska Grčka i grčko naseljavanje Sredozemlja Sparta i Atena Grčko-perzijski ratovi Stara Grčka Vjera i kultura starih Grka Kako bi naglasili kulturnu povijest starih Grka naglasak je stavljen na pripremu igrokaza (predstave).
Zadaci koje treba ostvariti igrokaz • Povezati igrokaz s gradivom povijesti • Iskoristiti igrokaz u samoj nastavi (usvajanje novih gradiva – obrada) • Aktivirati učenike (na bazi dobrovoljnosti) da samostalno istražuju određenu povijesnu temu-knjižnica • Ostvariti igrokaz u sklopu nastave uz potrebno dodatno vrijeme • Ostvariti korelacije s ostalim nastavnim predmetima (hrvatski, likovni, zemljopis, informatika)
Suradnja knjižničara i prof. povijesti • Dogovor o temi: uz pomoć učitelja učenici su izabrali temu “ Arijadnina nit”. • Odlazak u školsku knjižnicu • Odabir povijesnih tema koji će učenici moći samostalno obrađivati • Odabir literature – referentne, časopisa (Oskar), mogućnost korištenja Interneta • Pronalaženje podataka potrebnih za provedbu igrokaza (maske i odjeća starih Grka)
Cilj knjižnice • Obrazovne aktivnosti u knjižnicama sve se više razvijaju prema informacijskoj pismenosti kako bi korisniku omogućili usvajanje vještina pristupa i korištenja izvora bez obzira na to gdje se oni nalaze. Pri tome izvori informacija mogu biti različiti: knjige, časopisi, računala, TV, film ili bilo što drugo. Danas posebnu ulogu kao izvor informacija ima Internet. Učenike moramo osposobiti da koristeći se tehnologijama dođu do potrebnih informacija, da u toj bujici informacija znaju raspoznati koja im je potrebna i kako je koristiti.
Od učenika se više ne očekuje postojano pamćenje mnoštva rascjepkanih činjenica već sposobnost neprestanog učenja te osposobljenost za kvalitetno upravljanje vlastitim procesom učenja. • Knjižnična pismenost osnova je informacijske pismenosti, a ostvaruje se upućivanjem i poučavanjem o korištenju određene knjižnice, njezinih usluga i izvora.
unutar razrednih odjeljenja izdvojili su se učenici (prvenstveno učenice)- koji su sa svojim temama došli u knjižnicu – njih 20-tak. • Ponuđeno im je više izvora znanja • Nakon što su ih pročitali pokušali smo o njima razgovarati – potaknuti ih da se razmisli što već znaju, što žele saznati ,a ne da prepisuju gotove rečenice • Rezultati su kod nekih učenika bili izvrsni
Svoje radove su izložili na panou u učionici povijesti i njima su se koristili prilikom obrade gradiva i izvedbe igrokaza..
Pripreme za igrokaz • Učenici su slobodno interpretirali zadani mit, redukcijom nepoznatih i nejasnih sadržaja, ali su i dodani novi sadržaji prilagođeni uzrastu učenika. • Na zadani tekst trebalo je izraditi maske i prirediti odjeću grčkih “glumaca” • Problem: kako izraditi maske i odjeću • Suradnja sa stručnim suradnikom i nastavnicom likovne kulture • Učenici su na temelju predložaka krenuli u izradu maski
IGROKAZ “MIT O TEZEJU” • U dogovoru s nastavnikom glumačka skupina je uprizorila svoj igrokaz u sklopu redovite nastave tijekom obrade nastavne jedinice “Vjera i kultura starih Grka”. • Prije samog ulaska na scenu s “glumcima” su dogovorena pitanja za publiku koja će postaviti publici nakon predstave. Odgovarajući na pitanja glumaca publika je usvojila znanja….
ZAKLJUČAK • Sam igrokaz je nadopunio plan nastave povijesti • Problem – potrebno vrijeme (izvan redovne nastave) uvelike premašilo planiranje • Korelacija između nastavnih predmeta ostvarena na zadovoljavajući način • Učenici su aktivniji i znanje je dugoročnije jer se metodom prisjećanja zadržavaju znanja • Pokazan interes temelj za buduće projekte