Stigma mentalnih poremećaja; kako psiholozi mogu pomoći

1. Stigma mentalnih poremećaja; kako psiholozi mogu pomoći Siniša Brlas, prof. Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

2. Antistigmatizacijsko djelovanje psihologa;što psiholozi mogu • Pomoći cjelovitom prepoznavanju stigme kao problema • Definirati prostor za antistigmatizacijsko djelovanje • Provoditi psihoedukaciju; učiti kako živjeti sa sličnostima i razlikama • Provoditi na pojedinca usmjerene zaštitne postupke • Ukazivati na stigmu kao na činitelj rizika za mentalno zdravlje

3. Cjelovito prepoznavanje stigme kao problema Važno! U opasnosti je mentalno zdravlje onih koji već imaju teškoće u mentalnom funkcioniranju ili manifestiraju ovisničko ponašanje (stigmatizirani su). U opasnosti je i mentalno zdravlje onih koji se ponašaju “drukčije”; takvi se često procjenjuju neprilagođenima (što ih stigmatizira) čime se povećava rizik za njihovo mentalno zdravlje.

4. Definiranje prostora za djelovanje

5. PREDSTAVLJANJE KNJIGE“Psihologijau zaštiti mentalnog zdravlja; prijedlogsmjernicaza psihološku djelatnost u zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja”Osijek, 14. listopada 2011. Izdavač:Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

6. Definiranje prostora za djelovanje Prijedlozi smjernica za psihološku djelatnost u zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja prema područjima djelovanja Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja od 2011. do 2016. godine 3.1. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji 3.1.4. Poticati aktivnosti kojima se destigmatiziraju duševne bolesti 3.2. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u dobno-specifičnim i vulnerabilnim populacijama 3.2.7. Poticati i podržavati aktivnosti usmjerene na borbu protiv stigme kojom su označene ranjive populacijske skupine 3.3. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu 3.4. Prevencija, liječenje i rehabilitacija duševnih poremećaja 3.4.1. Razvijati javnu svijest o duševnim poremećajima i mogućnostima liječenja … s naglaskom na destigmatizaciji 3.5. Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici 3.6. Suradnja s drugim sektorima, razmjena informacija i znanja, istraživanje

7. Psihoedukacija Važan cilj: Učenje življenju sa sličnostima i razlikama “Vrijeme sličnosti i razlika” (tema 19. godišnje konferencije hrvatskih psihologa, Osijek 2011.)

8. Diskretni i na pojedinca usmjereni zaštitni postupci Rana identifikacija osoba rizičnog ponašanja i njihova opservacija kroz diskretni personalni (osobni) zaštitni program koji: • je usmjeren pojedincu • diskretan je i stoga zaštićuje od stigmatizacije • dodatno zaštićuje

9. Stigma kao činitelj rizika za mentalno zdravlje Činitelji rizika za pojavu, razvoj i održavanje ovisnosti: • teškoće sa samokontrolom ponašanja (znatiželja, zabava i dosada) • utjecaji koji dopiru iz socijalnog okruženja (utjecaj vršnjaka ili partnera i želja za samopotvrđivanjem) • psihološki razlozi (u vrlo širokom spektru teškoća i poremećaja u psihičkom funkcioniranju čovjeka) Stigma je socijalni pritisak koji pojedinca prisiljava “uklopiti se” i ponašati se u skladu s normama. Ako pojedinac tome pritisku ne može udovoljiti stigma (kao utjecaj iz socijalnog okruženja) postaje činitelj rizika za mentalno zdravlje ili razvoj neprilagođenog (pa tako i ovisničkog) ponašanja.

10. Hvala!