330 likes | 433 Views
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOST UNUTRAŠNJIH ORGANA ZA MEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJ A NEZAVISNOSTI. 1. Zatečeno stanje
E N D
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
1. Zatečenostanje -U unutrašnjeorganeubrajaju se ministarstavaspoljnihposlova, šefovidržavaivladainarodnapredstavništva.Osimneposrednogpredstavljanjaoninatemeljupolitičkihodlukakojedonoseformirajuzadatkespoljnopolitičkogdjelovanja, putemdiplomatije. -O organizacionomnivoudržavnogaparatCrne Gore prilikomprvogsučeljavanja s međunarodnomadministracijom govori i slučaj sa baronom Testom koji se nalazio u Crnoj Gori kada ju je"civilizovanisvijet" obavještavaodaju je primio u svojuzajednicu. Ovaj slučajmogao bi se nazvatinesmotrenimda on zaCrnuGoru, osimlošihpreporuka, nijeimaoigotovotragičneposljedicepodiplomatskeodnose s Njemačkom. -O boravkubaronaTeste u CrnojGorizabilješkudonosiiGlasCrnogorca u brojuod30. oktobra (subota) 1879, alipogrešnokonstatujeda je njemačkiizaslanikdošao u CrnuGoru u svojstvuotpravnikaposlova. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJ NEZAVISNOSTI
2.Izgrađenost unutrašnjihorganazaodržavanjeodnosasainostranstvom. -Reformomdržavneupraveiz 1874. prvi put je u okviruaparatacentralnevlastiustanovljenaislužbazaspoljneposlove. -ReformomnaĐurđevdan 1874, ostavljena je Senatusamosudskafunkcija, te je on postaonajvišizemaljskisud, a za “drugedržavneposloveustanovljenesuzasebneuprave: vojna, finansijska, prosvjetna, zaunutrašnjeposloveiKnjaževskakancelarijazaspoljneposlove". - Kao posebnoodjeljenjeSenata, Kancelarijanačijemčelu se nalazioStankoRadonjić, bila je pretečaMinistarstvaspoljnihposlova. -Reformaiz 1874. nijebilaprvadržavnareformaknjazaNikole. Prethodno je, 6. aprila 1868. izvršiorazvrstavanjeipopisdobaraipredmetakojisupripadaliPraviteljstvu, CetinjskommanastiruiCrkviionihkojasubilaknjaževaličnasvojina. Knjazu je utvrđenagodišnjaplata(listacivile), a određen je iznosnovčanepomoćizaizdržavanjekćeriknjazaDanila. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
3. Rezultatireformeiz 1874. ispoljnopolitička praksaCrne Gore -Izvjesne prerogative dobio je senator StankoRadonjić, koji se nalazionačelunovoustanovljenogupravnogtijelauzotporekojisudolaziliizvana. -Do Đurđevdanskereformebilo je uobičajenoda se svapitanjaizodnosasastranimdržavamarješavajuna “najvišemnivou”.Velikivezir se obraćaoknjazuiliknjaznjemu. Na istinačinsusaCrnomGoromkomuniciraliibosanski, kosovskiiskadarskipaša. S Austrijompolitičkakorespondencija je vođena “izmeđuKnjazaiKancelaraBečkog”, kaoiizmeđu “KnjazaiDalmatinskogguvernera”. -O manjimpitanjimaprepisku je vodioSenat s “kotorskimvojvodstvomibudvanskimpolitičkimkomesarom”a s ostalimzemljama - Engleskom, Francuskom, Italijom, odnosisuodržavaniprekonjihovihkonzula u Skadru, odnosno u slučajuRusijeiPruske u Dubrovniku, kojisudolazilinaCetinje INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
4. OdnosisasusjedimaposlijePodgoričkogpokolja - Riječ je o događajukoji se zbio se u oktobru 1874. kada je, povodomubistvaJusaMučinaKrnića, došlo do turskeodmazde u kojojje ubijeno 15 Crnogoraca. -Nakon toga obimodnosasapredstavnicimadrugihvelikihsila, naglose povećao, knjaz je ovlastiošefasvojekancelarije, “dasamostalnovodiprepisku" sapredstavnicimavelikihsilarezervišućizasebestvariodvećegpolitičkogznačaja”. -O izvršenimpromjenamanotomod 29. XI 1875. obaviještenisuakreditovanipredstavnicidržavainjihovevlade. Većinakonzularnihpredstavnikastranihdržava u Skadrupomenutepromjenebezprotivljenjaprimila.Uodnosima s pograničnimvlastimaOsmanskogcarstvabilo je nesporazuma. -ValijaBosneiHercegovine, Derviš-paša, dobivšijedandopiskoji je potpisaoStankoRadonjić, naredioda se javinaCetinjeda je do sadaprepiskuvodioneposredno s knjazomNikolomidanećeprimatidopiseodnekogdrugog. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
5.Rezultati uvođenjaknjaževskekancelarije -UvođenjemKnjaževskekancelarijezaspoljneposlovenijenapravilovećipomak u organizovanjuslužbezaodnose s inostranstvom. -Ma kolikoznačajna,kaoprvaustanovatevrste u CrnojGori, ona se nijerazvila u pravcudržavnogorganaodvećegznačajaizbog toga što je odmahnakonnjenogosnivanjauslijedilaVelikaistočnakriza. -Zbog toga je prvosučeljavanje s međunarodnomadministracijomposlijeBerlinskogkongresa, u pogleduunutrašnjeinstitucionalneorganizovanosti, Crna Gora dočekalakrajnjenespremno INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
6. Projekti o državnojreformo 1879. - Crna Gora je trebalodaizađeizsvogtradicionalizmaidobijenoveustanove u duhuvremena, a datajpreobražaj ne poremetinjeneodnosesasusjedima. -Knjazu, koji je sugestiju o državnimreformamaspremnoprihvatio,bilo je dostavljenošestposebnihprojekatakojisu se odnosilinarazličiteoblastidruštvenogživota,prosvjetu, unapređenjezemljoradnje, trgovinu, industriju, vojnoorganizovanje, samoupravu u nahijama, reorganizacijedržavneuprave. -U projektu o reformama bilo je predviđenokonstituisanjesedamposebnihupravnihjedinica: Upraveunutrašnjihposlova, Upraveprosvjetnihposlova, Upravecrkvenihposlova, Upravepravosuđa, Upravefinansijaitrgovine, UpravevojneigrađevinaiUpravespoljnihposlova. -DjelatnostUpravespoljnihposlovarazrađena je u posebnihosamtačaka: odnadležnostiknjazaiKancelarijespoljnihposlova do vođenjaspoljnjepolitikeiprepiskesazastupnicimanastrani. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
7. Reformeiz 1879. -Reformuod 20. martanijepratioodgovarajućizakonskiakt. -Knjaževoobraćanjenarodu, kojim je ukinutSenatiustanovljena nova tijelazavršenjeposlovadržavneuprave, nijeimalokarakterzakonskogtekstakojim bi biliodređenidjelokrugposlovainadležnostpojedinihodnovoustanovljenihorgana. -Objašnjavajućirazlogepreustrojstvadotadašnjedržavneuprave, ukidanjeSenata, koji je bio nosilacivršilactriju “najvišihzvanja”, knjaz je obrazložio “potrebomdadržavadobijesvojpravidržavnioblikiugled. - Poslovikoje je Senat do tadaobavljaoprenijetisuna tri novoustanovljenjatijela: Državnisavjet, MinistarstvoiVelikisud. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
8.Državni savjet - Savjetsusačinjavaliministri, mitropolitidrugavisokalicakoja je imenovaoknjaz. Osimsavjetodavne, njegovaglavnafunkcija se sastojala u zakonodavnojdjelatnosti, tj. u izradiosnovnihzakonaipretresanjupojedinihzakonskihpredlogakoje mu pojediniministripodnose. -Državnisavjet je imaoinadzornuvlastnadcijelomdržavnomupravom, pa time inadpojedinimministarstvima, kaoipravodašaljekontrolne, istražneidrugekomisije, zapraćenjenjihovograda. - U novomkonceptutrebalo je da on bude “zakonodavnotijelo” i “najvišadržavnanarodnavlast”. Predsjedavao mu je vojvodaBožoPetrović INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI Božo Petrović Stanko Radonjić
9.Ministarstvo. - Ovaj organ se sastojaoodsljedećihodjeljenja: 1. zaspoljneposlove, 2. zaunutrašnjeigrađevinu, 3. zaprosvjetu, 4. zapravosuđe, 5. zafinansijei 6. vojnogodjeljenja. -Reformomnijeustanovljenoposebnoministarstvozaspoljneposlove. Formirano je samoposebnoodjeljenjezaposlovetevrstekoje u svomnazivunijeimaloministarskuoznaku. Kakosu se načeluodjeljenjanalazeministri, u praksisu se itijelakojimasuonirukovodilipočelanazivatiministarstvima. -Upismuod 10. marta 1879. StankoRadonjićobavještavaJovanaRistića, ministraspoljnihposlovaKnjaževineSrbije, o novomuređenjudržavneuprave, da je BožoPetrovićpostavljenzapredsjednikaDržavnogsavjeta, a on imenovan u zvanjeministraspoljnihposlova. - Time je otvoren put izaministarstvospoljnihposlova, iako u proklamaciji o reformamaiz 1879. strictoiureononijebiloposebnopredviđeno. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
10. Karakterministarstva -Ministarstvonijeimalokaraktervlade. Madasupostojaliministrizapojedinegranedržavneuprave, nijebiranprviministar - predsjednikvlade. -Ministarstvonijepredstavljalozasebnotijelokoje se posebnosastajalo, poštosuministribiličlanoviDržavnogsavjeta. -Zaposlovekojesuobavljali u granicamasvojenadležnosti, ministrisuprekoDržavnogsavjetabiliodgovorniknjazu. -Raspodjelaministarskihmjestaiostalihpoložaja u reorganizovanojupraviizvršenaizsastavaranijegSenata.Promjene su imalevišeformalninegosuštinskikarakter. Lica s kojima je trebaloizvestireformubilasu: BožoPetrović, ranijepredsjednikSenata, sadaministarpravde; StankoRadonjić, bivšišefKnjaževskekancelarije, sadaministarinostranihdjela; MašoVrbica, koji se kao senator zanimaounutrašnjimposlovima, sada je bio ministarunutrašnjihdjela; pop IlijaPlamenac, bivši senator koji se starao o vojnimpitanjima, sadaministarvojni; ĐuroCerović, kaoiranijeministarfinansija. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI Ilija Plamenac
11. PoložajknjazaposlijereformiifunkcijeVelikogsuda -Knjaz je jezadržaopotpununadležnostnadsvimresorimadržavneuprave, a nije se u potpunostiizgubilanifunkcijaranijegSenata. -Bilopredviđenoda u Državnomsavjetu “u vanrednimprilikamaisjednicamakojeknjazsaziva, sjedeičlanoviranijegSenata -Reforma je težilapodjelivlasti. Sudskifunkcijuvršio je Velikisudinjegasusačinjavalipredsjednikičetiričlanasuda. -Sud je sudiozaprestupeizločine, kojisubiliizvandomašajasreskihsudova, kaoi u žalbenompostupkupopresudamasreskihsudova. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
12 Dometireforme. -Reforma je vršenapoprincipupodjelevlasti. Ipak, dugogodišnjapraksanije se moglabrzoprekinuti. GavroVukovićnavodida “ovajnoviDržavniSavjet" nije bio drugo, negojedna nova sudskaustanova. -Sudskavlast je bilanajvažnija, pa su u novomkonceptuiministrisudili, "samošto se nijesusudijamanazivali". - Iako je u spoljnimodnosimadržava u svimbitnimpitanjimaostalavezanazaličnostknjaza, ipaksuustrojstvomposebneslužbe u okviruMinistarstvaprvi put stvoreniuslovidaputemposebnogorganaCrna Gora možeodržavatipolitičkevezesasvijetom. - U novimuslovimaspoljnopolitičkipartneriCrneGore nijesumoglikao u slučajuKnjaževskekancelarijepostavitipitanjeovlašćenostizaprepisku s inostranstvom. Osnivanjemodjeljenja, odnosnoMinistarstvazaspoljneposlovepostavljenisutemeljizaorganizovanijebavljenjespoljnompolitikomidiplomatijom. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI Gavro Vuković
13. Nepostojanjeuslovazavećepromjene -Mijenjanjepostojećegstanja, uključivalo je iznanje o pravcimapromjena, zaštasu bilinužaniobrazovaniljudikojisupoznavalievropskidiplomatskiživotiimalisposobnostidaihizvrše. -Državnereformeizvršenesutakoda se "činovništvonijenimaloumnožilo", teda to "državunećenijedannovčićkoštati". -U Odjeljenjuzaspoljneposlovejedinoslužbeno lice je najprije bio StankoRadonjić, koji je kaoprviministarinostranihdjela (1878-1890) imenovannatudužnost 3. marta 1879. -Krajemjula (22. jula 1879) zajednosačlanomVelikogsudaGavromVukovićem, u to vrijemejedinimpravnikom u CrnojGori, upućen je u CarigradzaizvanrednogposlanikaiopunomoćenogministraCrne Gore prisultanovomdvoru, a GavroVukovićzasekretaraposlanstva. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
14.Činovnički aparat u Odjeljenjuspoljnihposlova -Brojlicakojasu se banilaspoljnimposlovima bio je jakomali. Premaizvještaju o novčanimprimanjunaspiskučinovnikaMinistarstvainostranihdjelaiz1883. nalazilisu se samoStankoRadonjić, PetarRamadanović, crnogorski agent u Kotoru, MitarBakić, otpravnikposlova u CarigraduiposlužiteljkancelarijeMinistarstva. -Mali brojljudi u zemljiiinostranstvu, kojisu se bavilipitanjemmeđunarodnogpredstavljanjaCrne Gore, njenomspoljnompolitikom, diplomatskimikonzularnimodnosima, nijemogaoostvaritiznačajnijerezultate u timoblastima. -Osimnavedenih, naovimposlovimaangažovanisuidrugidržavničinovnici, pisariiprevodioci, a značajnupomoćim je pružaoruskidiplomatskipredstavniknaCetinju, odnosnodiplomatskizastupniciRusije u drugimzemljama. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
15. DjelokrugradaMinistarstva -U knjaževojproklamacijiiz 1879. o djelokrugu rada Ministarstva ništanijekazano. Sadržajdokumenta ne otkriva nimogućupodjeluposlovana one kojisupolitičkeprirodeili, administrativnogilitehničkogkaraktera. - OsimpisanekomunikacijesasličnimtijelimadrugihdržavainjihovimdiplomatskimpredstavništvimanaCetinju, dioaktivnostiministraodnosio se inaposloveaudijencijeakreditovanihpredstavnika. - U djelokrugMinistarstvaspadala je iprepiska, odnosnoodržavanjestalnihveza s malobrojnimdiplomatskimikonzularnimtijelimaCrne Gore u stranimdržavama.Upravo je nanavedeneposloveiotpadalaglavnaaktivnostMinistarstva. To se vidiizizvještaja o njegovomraduza 1893, 1894. i 1895. godinu. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
16. Državnereformeiz 1902. -Nikoljdanskomreformomknjaz je zakonskoustrojstvoknjaževskevladeiDržavnogsavjetaoznačiouslovomdržavnograzvoja --Pri tome je Opštiimovinskizakonikisticankao "ugaonikamenzadaljezakonodavneradnjeponačelimapravde ". -Nikoljdanskimreformamausvojen je "paketzakona": 1. Zakon o knjaževskojvladiidržavnomsavjetu, 2.Zakon o činovnicimagrađanskogreda, 3. Zakon osudskojvlasti, 4.Zakon o ustrojstvusudova u knjaževini, 5.Zakon o građanskojsudskojnadležnosti, 6. Zakon o krivičnojsudskojnadležnosti. -Prvi put je reformadržavneupravevršenadonošenjemvećegbrojazakonskihtekstovakojisu, svaki u svojojoblasti, definisalipravneosnoveporetka. KompetencijeizvršnevlastiregulisanesuZakonom o knjaževskojvladi a Zakon o činovnicimagrađanskogreda, je imaozaciljdaobezbijedizakonitovršenjedužnostionihljudi "kojisastavljajuknjaževskuvladu".Ostala tri zakonskatekstabilasuposvećenasudskojvlasti, tj. ustrojstvusudovaisudskojnadležnosti u oblastigrađanskogikrivičnogprava. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
17.Zakon o knjaževskojvladiiDržavnomsavjetu -To je prvi je zakonskitekst u kome je posebnopomenutainormativnouređenainstitucijavladekaoorganaizvršnevlasti. - Idaljesu ostavljene velikekompetencijeknjazu, što je sadržajpromjenačiniosimboličnim. -Državnauprava je ovimzakonombilapodijeljenananekolikoministarstava. Knjaževskuvladu je tako, premačl. 3 Zakona, činilo: a) Ministarstvounutrašnjihdjela; b) Ministarstvoinostranihdjela; v) Ministarstvopravde; g) Ministarstvofinansija; d) Ministarstvovojno; đ) Ministarstvoprosvjeteicrkvenihdjela. -Ministre je postavljaoimijenjaoknjaz, nijebiloprvogministra, odnosnopredsjednikavlade. Vladanijebilaposebnotijelo većzbirministarstava. -Ministrisuzajednosa “CrnogorskimKnjazom, Prestolonaslednikom, Mitropolitomcrnogorskim, PredsjednikomGlavnedržavnekontroleonimakojimaKnjazGospodarpodaritituludržavnogsavjetnika” činiliDržavni savjet. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
18.ZnačajNikoljdanskihreformizaspoljnjeposlove. -Nikoljdanskimreformamaiz 1902. nijeizvršenasuštinski nova organizacijavlasti, već je normativnopotvrđenavećpostojećapraksa. -KompetencijeMinistarstvainostranihdjelasuprvi put preciznijeregulisanealinjegovaranijapozicija, kako u odnosupremaknjazuiDržavnomsavjetutakoipremaostalimministarstvima, nijebitnijeizmijenjena. -Što se tičesadržajanjegovograda, njegovipolitičkiiadministrativniposlovisurazdvojeni -TaksativnonabrajanjepojedinihfunkcijaMinistarstva u čl. 16 je sveštoZakon u pogledubavljenjaovogdržavnogorganaspoljnompolitikompredviđao. INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 19.ZnačajdonošenjaUstavazaunaprijeđivnjeradaorganazaspoljnjepredstavljanjedržave. - Jasnijenaznake u definisanjuodnosaizmeđuMinistarstvainostranihdjelaiknjaza u oblastiposlova s inostranstvomostvarenesudonošenjemUstavazaknjaževinuCrnuGoru 1905. -Njimesuprviput,regulisanenadležnostiknjaza. Osim toga, Ustav je i u normativnomsmislu, kaoizbogčinjeniceda je njimeustanovljenparlament, predstavljaoiskorak ka definisanjuzakonodavnevlasti. - Ustav je proširioikrugsubjekataovlašćenihzavođenjespoljnihposlovadavanjemNarodnojskupštiniizvjesnihprava u spoljnojpolitici.
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 20. Ustavnanadležnostknjaza u spoljnojpolitici -Članom 7 Ustavadefinisana je nadležnostknjazakaošefadržave.Propisano je da on zastupazemlju u odnosiamsastranimdržavamaoglašava rat izaključujeugovore o miruisavezuisaopštavaihNarodnojSkupštini, kadinteresiisigurnostzemlje to dopuštajuju. -Zatrgovinskeugovore, i one, čijeizvršenjeiziskujeplaćanjeizdržavnekaseiliizmjenuzakonailikojima se ograničavajujavnailiprivatnapravacrnogorskijehdržavljana”, potrebno je biloodobrenjeNarodneskupštine. -Ratifikacijaugovoravršila se u formizakonaknjaz je potvrđivaoiproglašavaozakoneinijedanzakon, kojeskupštinadonosi, nijemogaovažitidokgaknjaz ne potvrdiiproglasi. - Odostalihnormi o nadležnostknjaza, značaj su imaleodredbekojimasupredviđenaknjaževaovlašćenja u pogledupostavljanjadržavnihčinovnika: odimenovanjaministrainostranihdjela do diplomatsko-konzularnihzastupnika.
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 21. Ustavnenadležnostiskupštine u spoljnojpolitici; -UstavnanadležnostiNarodneskupštinebila je vezanazamogućnostkontrolesprovođenjaspoljnepolitike. Izvjesnaprava u tom smislu data sujojkrozratifikaciuodređenih međunarodnihugovora. - BezpristankaNarodneskupštinedržava se nijemoglazadužiti u inostranstvu. - Time je datamogućnostparlamentarnomtijeludržavedademokratskomkontrolompratirad u oblastiekonomsko-finansijskihodnosazemlje. - Uslučajuda se zemljanađe u vanrednimprilikamaida se Narodnaskupština ne možesazvati u vanrednozasijedanje, knjaz je mogaonapredlogMinistarskogsavjeta, a podogovorusaDržavnimsavjetom, riješitida se učinizajamkojinijesmiobitivećiod 200.000 kruna. iliučinitiizdatakizdržavnekaseod 50.000 kruna.
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 22.UstavnepozicijeMinistarskogsavjeta -Iako je prvi put je preciznijeregulisanradvladeinjegovihresornihslužbi, Ministarstvainostranihdjela,Ustav u ovojoblasti ne donosiništa novo. -PosebnoiznenađuječinjenicadazaMinistarskisavjet, nijednomodredbomnijepropisananadležnost u oblastispoljnihodnosa. -U svimparlamentarnimsistemima, uključujućiiustavnemonarhije s narodnimpredstavništvom, kakva je poUstavuiz 1905. bilaCrna Gora, vladikaonajvišemizvršnom, kolegijalnomtijelupripadajuznačajnekompetencije u zastupanjudržave, uzmogućnostdasvojimizjavamaisvojimdjelovanjemobavezujezemljunameđunarodnomplanu. U UstavuCrne Gore u poglavlju o Ministarskomsavjetu o tome ništanijerečeno. -Ministarskisavjet je neposredno bio potčinjenknjazu, a ne parlamentu, pa se kaojedinamogućnostkojomsu se u ovojoblastimogledatiizvjesnekompetencijevladi,predviđalaodsutnostknjazailispriječenostnasljednikaprijestola u obavljanjunjegovihposlova
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 23. UstavnapozicijaDržavnogsavjeta - KonstituisanjemParlamentaizmijenjena je pozicijaDržavnog savjeta koji jesadasačinjavalosvegašestčlanovakoje je natudužnostpostavljaoknjaz. On jebiraoipredsjednikaDržavnogsavjeta. -GlavnefunkcijeSavjeta, shodnonovomustavnomkonceptu, bile susavjetodavnogipravosudnogkaraktera. -Državnisavjet je premačl. 20. Ustava bio dužandadâsvojemišljenje o zakonskimpredlozimakojevladapodnosiNarodnojskupštini, kaoi o svimdrugimpredmetimapopredloguvlade. -Uoblastispoljnihposlovadržave, nadležnostDržavnogsavjetabila je ograničenasamonadvaslučaja:daodobravastupanje u crnogorskodržavljanstvoidaodobravazaduživanjedržave, kaoivanrednekredite uslučajevimapredviđenimčl. 93 Ustava. kaoi u proceduriratifikacijemeđunarodnihugovorakoja je bila u nadležnostiNarodneskupštine.
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 24. Organizacijadržavneslužbe u periodukraljevstva -Zakonom o kraljevskojvladii o uređenjudržavnihnadleštavaod 27. maja 1914, napravljenisupomaci ka potpunijemdefinisanjuposlovainadležnostipojedinihdržavnihorgana. -Dok je poZakonu o knjaževskojvladiiz 1903. godinedržavnaupravabilapodijeljenanašestministarstava, Zakon o kraljevskojvladiiz 1914. uvodiisedmoministarstvo - Ministarstvonarodneprivredeigrađevina. -Ministre je ipoovomZakonu (čl. 4) postavljaoirazrješavaošefdržave, tj. sadakralj (a ne knjaz). Jedanodimenovanihministara, kogakraljodredi, bio je predsjednikMinistarskogsavjeta. - Osim sazivanjasjednicesavjetairukovođenjanjim, ukoliko to ne činisamkralj, od funkcijapredsjednikaministarskogsavjetaZakon je jošpredviđaopotpisivanjeakatakojaodkraljaproističu a ne spadaju u nadležnostnijednogodministara
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 25.Nadležnostministarskogsavjeta u oblastispoljnihposlova. -Ministarskisavjet bio je ovlašćenda “razmatraidonosirješenje o poslovimaizdjelokrugasvihministarstavakojepotrebujuzajedničkorješenje”.Zakonomsuprvi put u djelokrugMinistarskogsavjeta,stavljeniispoljniposlovi. -Ministarskisavjetimaopravodavanjapredlogazazaključivanjeugovora: sudskih, trgovinskih, carinskih, plovidbenih, konzularnih, poštansko-telegrafskihitd. sastranimdržavama, kaoipravodavanjapredloga o zaključivanjuzajmovaikonverzijidržavnihdugova. -Zakonom, kada je u vezi sa vladom, napravljen je izvjestannapredak, ali ne naročitoveliki.
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 26.Ministarstvoinostranihdjela je u novojorganizacionojšemi, -Ministarstvo je imalojednoodjeljenje s dvaodsjeka: upravnimipolitičkim (čl. 40). Nadležnostjednogidrugogposebno je definisana. -U djelokrugUpravnogodsjeka(čl. 1) spadalisuposlovi: “1) zvaničneprepiskenepolitičkeprirodesastranimposlanstvimanaCetinju, crnogorskimzastupništvimanastraniisvimzemaljskimvlastima; 2) prevođenjeiovjeravanjezvaničnihiprivatnihdokumenata; 3) crnogorskokonsulskotijelonastrani, -U djelokrugPolitičkogodsjekapremaZakonuspadalisu: 1) ličnaprepiskaministrova; 2) povjerljiviposlovi; 3) čuvanjeiprevođenješifara; 4) uputstvaidiplomatskaprepiska; 5) pregovori, konvencije, deklaracijeidrugapolitičkaakta; -Obimposlovastavljen u nadležnostjednomidrugomodsjekuznatno je nadilaziobrojposlovapolitičkeiadministrativneprirodekoje je predviđaoZakon o knjaževskojvlastiiz 1903. tj, bionanivoustandardaevropskh zakonodavnimsistemima s krajaprošlogipočetkaovogvijeka
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 27. DiplomatskazastupništvanastranipremaZakonu o kraljevskojvladi -Rangadiplomatskihzastupnika, utvršen jena: a) izvanredneposlanikeiopunomoćeneministre, b) ministrerezidente, c) otpravnikeposlovai d) konsuleivicekonsule. -Zakonnijepredviđaokategorijuambasadora, jersudiplomatskepredstavnike toga rangamogliimatisamodiplomatskipredstavnicivelikihsila. -Razvrstavanjekonzularnihpredstavnika (konzulaivicekonzula) u kategorijudiplomatskihzastupnikapredstavljaodstupanjeoduobičajeneprakse. PomenutarješenjaZakona o Kraljevskojvladi u suprotnostisu ne samo sarazličitomprirodomdiplomatskihikonzularnihfunkcijavećisaopšteprihvaćenimstandardimameđunarodnogprava.
INSTITUCIONALNA RAZVIJENOSTUNUTRAŠNJIH ORGANA ZAMEĐUNARODNO PREDSTAVLJANJE POSLIJE STICANJA NEZAVISNOSTI 28.Pozicijavladeiorganadržavneupravenakonkapitulacijecrnogorskevojske -U januaru 1916, kadasukraljivladanapustilicrnogorskuteritoriju, nijeprestalanjenadržavnost, alisukraljivladadobiliizbjeglički status. Odunutrašnjihorganazaodržavanjeodnosasainostranstvomonisu, uslovnogovoreći, postalispoljni u odnosunasvojudržavnuteritoriju: -Prethodnoizlaganje o unutrašnjimorganimazameđunarodnopredstavljanjeCrne Gore uglavnom se zadržavalonaanalizizakonskihtekstovakojima je regulisananjihovapravnapozicija. -Osimidentifikacije primarnihodlučilacaikreatoraspoljnepolitikezemlje, ovim putem stiče se predstav o razvijenosticjelokupnedržavneorganizacije, karakteruvlastikoja se krozuspostavljeniinstitucionalnimehanizamostvarivala, a time i o osnovnimvrijednosnimodrednicamadiplomatskeslužbe. - Na kraju je očigledno da je glavniunutrašnjiodlučilac, aliirealizatorspoljnepolitikedržave u periodu 1878-1918, bioknjaz, odnosnokralj Nikola Petrović. S obziromnaoskudnostinerazvijenoststalnihdiplomatskihpredstavništava u inostranstvu, on je bio iglavni “diplomata” Crne Gore.