1 / 38

Kognitivni razvoj

Kognitivni razvoj. KOGNITIVNI RAZVOJ. lat. cognoscere = znati Kognicija – viši mentalni procesi pomoću kojih ljudi nastoje shvatiti svijet oko sebe Mišljenje Rasuđivanje Učenje Rješavanje problema. Temeljna pitanja o kognitivnom razvoju. 1. priroda vs. odgoj? geni vs. okolina

nathaniel-cervantes
Download Presentation

Kognitivni razvoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kognitivni razvoj

  2. KOGNITIVNI RAZVOJ • lat. cognoscere = znati • Kognicija – viši mentalni procesi pomoću kojih ljudi nastoje shvatiti svijet oko sebe • Mišljenje • Rasuđivanje • Učenje • Rješavanje problema

  3. Temeljna pitanja o kognitivnom razvoju • 1. priroda vs. odgoj? • geni vs. okolina • 2. sazrijevanje vs. iskustvo? • 3. kompetencija vs. izvedba? • što stvarno može i kako to koristi?

  4. Teorija kognitivnog razvoja Jeana Piageta (1896-1980)

  5. IZ BIOGRAFIJE....... Piaget okrenut biologiji i prirodnim znanostima; doktorat iz zoologije (1918) studij na Bleulerovoj psihijatrijskoj klinici rad u Binetovu psihološko-pedagoškom laboratoriju u Parizu (radi na standardizaciji testa inteligencije za djecu) sve je manje usmjeren na psihometrijske aspekte uobičajenog “točno ili netočno” i okretao se onim putovima razmišljanja koja djecu dovode do “pogrešnih” odgovora

  6. koristio se metodama postavljanja pitanja koje je upoznao na Bleulerovoj klinici i tako je razradio temelje svoje “kliničke metode” koja je kasnije bila karakteristična za njega u mnogim područjima • u svojih prvih pet knjiga pisao je o dječjem govoru i mišljenju, o predodžbi svijeta kod djece, o dječjoj koncepciji fizikalne uzročnosti te o dječjem moralnom prosuđivanju. • tijekom života objavio je više od 400 publikacija

  7. PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA • Kognitivni razvoj se odvija kroz nekoliko kvalitativno različitih stadija (stadiji predstavljaju poseban i kvalitativan način rješavanja istog problema na različitom uzrastu) • Djeca određene dobi čine kvalitativno različite pogreške od djece drugih dobnih skupina • Djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini • Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta

  8. KONSTRUKTIVISTIČKI PRISTUP J. PIAGETA unutrašnji misaoni svijet konstruira se na temelju iskustava stečenih izravnim dodirom i manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu

  9. KOGNITIVNA STRUKTURA • izgrađena je od osnovnih elemenata ili SHEMA koje predstavljaju opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja

  10. ORGANIZACIJA • težnja za integracijom znanja u međusobno povezane spoznajne strukture, a temelji se na činjenici da su sve spoznajne strukture povezane te da se bilo koje novo znanje mora uklopiti u postojeći sustav

  11. ADAPTACIJA • težnja organizma da se usklađuje s okolinom • Asimilacija je težnja razumjevanju novih iskustava na osnovi postojećeg znanja, što je nužno za prilagođavanje svijetu oko nas (ponekad dovodi do iskrivljenja realnosti, ali je nužno za prilagođavanje i razvoj) • Akomodacija je mijenjanje postojećih spoznajnih struktura da bi se uskladile s novim iskustvima (kada je nova informacija previše različita ili složenija da bi se integrirala u postojeće strukture)

  12. KOGNITIVNI Razvoj se odvija kroz četiri stupnja: • SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine) • PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina) • 3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina) • 4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

  13. Senzomotoričko razdoblje dijete spoznaje svoju okolinu prvenstveno na osnovu motornih radnji, tj.motornom manipulacijom spoznaje predmete (zvuk, tvrdoća, mekoća…), ali i preko senzornih organa (oko, uho, dodir…) stoga je u prvim godinama života potrebna dovoljna stimulacija

  14. Za senzo-motornu inteligenciju na ovom stupnju važni su: refleksi, jednostavne navike, igre kao imitacija, ali i početak vlastitih i novih oblika igara. • Glavni napredak povezan je sa shvaćanjem stalnosti objekta (na kraju razdoblja dijete je u stanju predočavati predmete i kad nisu u njegovom vidokrugu) https://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=PuP53BbIY0A

  15. šest stupnjeva u kojima nije važna toliko dob koliko slijed kojim se izmjenjuju pojedini stupnjevi • vježbanje refleksa (prvi mjesec): ponašanja djeteta se shvaća kao automatski odgovori na podražaje iz okoline • do četvrtog mjeseca života dijete primarne reakcije (refleksne/motoričke) pretvara u senzomotoričke sheme, te ih koristi kao kružne/ponovljene reakcije

  16. do desetog mjeseca djetetov fokus se pomiče sa vlastitog tijela na objekte, jer se javlja povećana svijest o okolini • sa osam mjeseci dijete usvaja stalnost objekta, kao ključni faktor ovog razdoblja razvoja • dolazi do namjernog ponašanja djeteta; dijete prvo opaža željeni cilj, a zatim razmišlja kako će ga ostvariti • do dvanaestog mjeseca starosti dijete kombinira sheme pri rješavanju problema (npr. korištenje sheme udaranja da bi pomakli stvari sa puta),

  17. do osamnaestog mjeseca najučestalija metoda koju koriste je ona pokušaja i pogrešaka za učenje o objektima i okolini • dijete eksperimentira radi čistog zadovoljstva istraživanja • do dvadeset četvrtog mjeseca starosti djeca nauče da se objekti i osobe mogu predstavljati određenim simbolima, te počinju sa imitacijom ponašanja drugih osoba i simboličkom igrom (upotrebljavanjem jedne stvari namjerno se pretvarajući da je nešto drugo) • dijete postaje sposobno prvi put predočiti nešto; planirati aktivnost iznutra

  18. 2. Predoperacijsko razdoblje (2 do 7 godina) • Ključne promjene u djetetovom razvoju: • dijete je prohodalo • dijete je svladalo govor • dijete misli (ne uvijek logički) i verbalizira • korištenje simbola i jezika kako bi se prikazale stvari • animizam – pridavanje osjećaja neživim objektima

  19. http://www.youtube.com/watch?v=gnArvcWaH6I&feature=player_detailpagehttp://www.youtube.com/watch?v=gnArvcWaH6I&feature=player_detailpage • Neka obilježja ometaju dijete u logičkom prosuđivanju koje počiva na načelima KONZERVACIJE (odnosi se na međusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta) • Osnovna karakteristika razdoblja je EGOCENTRIČNO MIŠLJENJE

  20. Obilježja predoperacijskih misli: • konkretnost –veća usmjerenost na predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnom situacijom • ireverzibilnost – nemogućnost logičkog povezivanja uzajamno ovisnih predodžbi (ima li tvoj brat brata?) • egocentrizam – ponašanje prema kojem kao da svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kada dijete nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona) • centracija – usmjerenost na samo jedan aspekt situacije • ovisnost o percepciji – usmjerenost na trenutno stanje ili oblik onoga što dijete opaža

  21. transduktivno prosuđivanje – nemogućnost povezivanja i uspoređivanja poznatih pojmova. Ako su ispred njega: Ima li više ruža ili tulipana? ruža Ima li više ruža ili cvjetova? ruža

  22. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina) termin operacija – različiti oblici mentalnih radnji koje služe za rješavanje problema i logično rasuđivanje Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje odnosa i rješavanje problema). Konzervacija se odnosi na spoznaju o tome da se kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda. NPR. konzervacija broja, količine, težine...

  23. Pojavljuje se i mogućnost: • Serijacije (usvaja se oko 6. godine) - sposobnost • nizanja predmeta prema nekom mjerljivom svojstvu • s tri godine dijete slaže predmete bez reda • sa šest godina djeca uspješno obavljaju zadatak

  24. tranzitivnosti– sposobnost zaključivanja o odnosu između dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema trećem predmetu (ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća od Maje?) • klasifikacije – uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje predmeta u skupini (zadatak grupiranja likova prema određenom kriteriju – usvaja se oko 8. godine)

  25. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi) • Razmišljanje postaje sve apstraktnije • Dijete se može odvojiti od konkretnog predmeta i zamišljati predmete služeći se apstraktnim pojmovima • Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veličine • Sposobna su uopćavati

  26. Značenje Piagetove teorije za obrazovanje • 1. Načelo – Važnost spremnosti proizlazi iz Piagetove ideje o asimilaciji, a znači da se obrazovna iskustva djetetu ne događaju već se moraju asimilirati u postojeće spoznajne strukture. Naime, poučavanje koje je daleko od djetetove spoznajne razine neće imati pozitivan ishod. • 2. Načelo – Motivacija za kognitivnu aktivnost odnosi se ne činjenicu da obrazovni kontekst koji je prenapredan ili prejednostavan neće biti zanimljiv, već je potrebno da sadržaj bude neznatno iznad djetetove trenutne razine.

  27. 3. Načelo – funkcionalno, Piagetovo shvaćanje o inteligenciji kao djelovanju ( prednost daje aktivnim obrazovnim metodama, a nema povjerenja ni u mehaničko ili pretjerano verbalno učenje)

  28. 15% od onog što naučimo, naučimo iz onoga što drugi kažu RECI MI 50% od onoga što naučimo, naučimo iz onoga što vidimo POKAŽI MI 90% od onoga što naučimo, naučimo iz onoga što sami kažemo i učinemo UKLJUČI ME

  29. TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA LAV VIGOTSKI

  30. Spada u rane teorije socijalnog konstruktivizma, prema kojem je za razvoj viših misaonih funkcija bitno socijalno okruženje u kojem dijete stječe iskustva TEMELJNE TEZE: • Učenje prethodi razvoju (za razliku od Piageta) • Temelj kog. razvoja je učenje sustava simbola koji omogućuju djetetu rekonstrukciju značenja pojava iz njegovog okruženja

  31. razvoj pojedinca je produkt kulture • naglasak stavlja na procese poput mišljenja, jezika i rasuđivanja • kultura djetetovu intelektualnom razvoju doprinosi na dva načina: • dijete od kulture dobiva najveći dio svoga znanja • dijete od kulture u kojoj je odgojeno usvaja načine svoga razmišljanja • igra je važan dio djetetovog razvoja jer razvija maštu i dovodi do razvoja

  32. JEZIK • od iznimne je važnosti u procesu učenja • postoji čvrsta veza između razvoja jezika i intelektualnog razvoja • tri faze razvoja jezika: • vanjski govor (do 3. godine) • egocentrični govor (od 3. do 7. godine) • unutarnji govor (od 7. godine do odrasle dobi)

  33. Područje približnog razvoja • - pokriva raspon između dvije razine funkcioniranja; prve, na kojoj dijete samostalno rješava zadatke i druge, na kojoj ne može samostalno rješavati zadatke, ali može uz pomoć odraslih. Učenje je najdjelotvornije kada se dijete poučava u okviru područja približnog razvoja.

  34. (1896. – 1980.)

  35. LITERATURA • 1. Oakley, L. (2004). Cognitive development. Routledge. • 2. Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap (poglavlje Kognitivni razvoj)

More Related