1 / 26

Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009 .

PRAVNI FAKULTET SPLIT POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVA II dio NADZOR NAD RADOM LIJEČNIKA disciplinski postupak, prekršajna odgovornost, stručni nadzor, zdravstveno-inspekcijski nadzor. Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009.

nguyet
Download Presentation

Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009 .

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRAVNI FAKULTET SPLITPOSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ MEDICINSKOG PRAVAII dioNADZOR NAD RADOM LIJEČNIKAdisciplinski postupak, prekršajna odgovornost, stručni nadzor, zdravstveno-inspekcijski nadzor Tatjana Babić, dipl.iur. Hrvatska liječnička komora Split, veljača 2009.

  2. VRSTE NADZORA NAD RADOM LIJEČNIKA • Disciplinski postupak Hrvatske liječničke komore • Stručni nadzor Hrvatske liječničke komore • Prekršajna odgovornost • Zdravstveno-inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH

  3. DISCIPLINSKI (stegovni) POSTUPAK HLK • Disciplinski postupak provode tijela Komore određena člankom 52. Zakona o liječništvu (“Narodne novine”, broj 121/03, 117/08) • Časni sud Komore je prvostupanjsko disciplinsko tijelo • Visoki časni sud Komore je drugostupanjsko disciplinsko tijelo • Disciplinski postupak može se pokrenuti po službenoj dužnosti, na zahtjev pacijenta, druge osobe koja za to ima pravni interes, na zahtjev tijela Komore te na zahtjev Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

  4. Disciplinska odgovornost liječnika definirana je Zakonom o liječništvu dok je procedura provođenja disciplinskog postupka detaljnije uređena Pravilnikom o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore (www.hlk.hr) • Pravilnik je ujedno materijalni i formalni propis obzirom da sadrži odredbe o disciplinskim povredama i odredbe o disciplinskom postupku

  5. VRSTE DISCIPLINSKIH POVREDA • Propisane su člankom 50. Zakona o liječništvu • Liječnik može biti disciplinski odgovoran ukoliko: • povrijedi odredbe Zakona o liječništvu • povrijedi odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije • nestručno obavlja liječničku profesiju • svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama povrijedi ugled liječničke profesije • ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom utvrđene članske obveze prema Komori

  6. Disciplinske povrede mogu biti TEŽE i LAKŠE • TEŽE d.p. jesu one koje imaju teže značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena (na primjer, nestručno obavljanje liječničke profesije s teškim posljedicama za zdravlje pacijenta) • LAKŠE d.p. jesu one koje imaju lakše značenje s obzirom na važnost, prirodu povrijeđenog dobra, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena (na primjer, neprimjeren odnos prema kolegama ili drugom zdravstvenom osoblju)

  7. TIJEK DISCIPLINSKOG POSTUPKA • Disciplinski postupak sastoji se od nekoliko stadija: • prethodni postupak pred Povjerenstvom za stručna pitanja i stručni nadzor Komore ili pred Povjerenstvom za medicinsku etiku i deontologiju Komore • postupak pred Časnim sudom Komore • žalbeni postupak pred Visokim časnim sudom Komore

  8. DISCIPLINSKE MJERE I NOVČANA KAZNA • Člankom 53. Zakona o liječništvu propisano je da se za teže d.p. liječniku može izreći: • ukor • javni ukor • novčana kazna • privremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) u trajanju od mjesec do godine dana (može se izreći i uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine) • trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) • privremeno ili trajno ograničenje opsega odobrenja za samostalan rad (licence)

  9. Za lakše d.p. liječniku se može izreći: • opomena • novčana kazna • Uz svaku disciplinsku mjeru (osim uz mjeru trajnog oduzimanja licence), liječniku se može izreći mjera dodatne izobrazbe • Raspon i iznos novčane kazne propisan je člankom 54. Zakona o liječništvu i iznosi od 1.000,00 – 5.000,00 kuna

  10. U disciplinskom postupku Komore supsidijarno se primjenjuje Zakon o kaznenom postupku (odredbe o skraćenom kaznenom postupku), kojeg su disciplinska tijela Komore na odgovarajući način, ovlaštena primijeniti u onom dijelu postupka koji nije reguliran odredbama Pravilnika o disciplinskom postupku

  11. ZASTARA POKRETANJA I VOĐENJA DISCIPLINSKOG POSTUPKA I ZASTARA IZVRŠENJA DISCIPLINSKE MJERE • Člankom 57. Zakona o liječništvu propisani su zastarni rokovi za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka te zastarni rokovi izvršenja disciplinskih mjera • Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva protekom roka od jedne godine od saznanja tajnika Komore za disciplinsku povredu (subjektivni rok) odnosno nakon dvije godine od učinjene povrede (objektivni rok) • Zastara vođenja disciplinskog postupka nastupa nakon tri godine od pokretanja postupka • Zastara izvršenja disciplinske mjere nastupa protekom dvije godine od konačnosti odluke kojom je mjera izrečena

  12. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST LIJEČNIKA PREMA ZAKONU O LIJEČNIŠTVU • Liječnik može odgovarati za prekršaje koji su propisani člankom 59. Zakona o liječništvu, i to u slijedećim slučajevima: • obavljajući liječničku djelatnost izvan opsega odobrenja za samostalan rad (licence) • ne pružanjem liječničke pomoći • ne poštivanjem obveze čuvanja liječničke tajne • ne izvršavanjem obveze prijavljivanja • ukoliko ne vodi i čuva medicinsku dokumentaciju u skladu s člankom 23. Zakona o liječništvu • ne ispunjavanjem obveze obavještavanja drugog liječnika iz članka 28. Zakona o liječništvu • U slučaju prekršajne odgovornosti, liječniku se može izreći novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna

  13. STRUČNI NADZOR HLK • Člankom 30. Zakona o liječništvu propisano je da Komora provodi stručni nadzor nad radom liječnika osiguravajući tako obavljanje liječničkog zvanja u odgovarajućem opsegu, kakvoći i vrsti zdravstvenih usluga pri čemu se također osigurava i zaštita prava pacijenata • Postupak provođenja stručnog nadzora reguliran je Pravilnikom o stručnom nadzoru Komore (www.hlk.hr) kojeg je dana 29. listopada 2003. godine donijela Skupština Komore, a koji je stupio na snagu dana 02. prosinca 2003. godine, nakon što je na isti Ministar zdravstva i socijalne skrbi dao svoju suglasnost • Izvršni odbor Komore donio je Pravila provođenja stručnog nadzora koja pobliže određuju tijek i način postupanja Komisije za stručni nadzor • Provođenje stručnog nadzora financira se iz državnog proračuna

  14. Komora obavlja stručni nadzor nad radom liječnika u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kao i nad radom liječnika koji obavljaju privatnu praksu • Stručnim nadzorom kontrolira se način obavljanja liječničke djelatnosti prilikom pružanja neposredne zdravstvene zaštite građanima s obzirom na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga

  15. SVRHA PROVOĐENJA STRUČNOG NADZORA • Stručni nadzor obavlja se sa svrhom: • nadziranja stručnog rada i primjene priznatih metoda i dostignuća medicinske znanosti • nadziranja primjene etičkih i deontoloških načela prilikom pružanja zdravstvenih usluga • nadziranja i drugih pitanja značajnih za utvrđivanje i ocjenjivanje kvalitete rada i načina ostvarivanja zdravstvene zaštite • poboljšanja kvalitete pružanja zdravstvenih usluga i rada liječnika

  16. KOMISIJA ZA STRUČNI NADZOR • Stručni nadzor provodi Komisija za stručni nadzor koju ad hoc imenuje predsjednik Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Komore ili predsjednik Komore • Članovi Komisije imenuju se s Liste eksperata koju sastavlja Izvršni odbor Komore za vremensko razdoblje od jedne godine • Komisija za stručni nadzor sastavljena je od najmanje tri člana – liječnika koji moraju biti članovi Komore i imati važeće odobrenje za samostalan rad (licencu) • Za provođenje nadzora u području primarne zdravstvene zaštite liječnik, član Komisije, mora imati najmanje deset (10) godina radnog iskustva ili pet (5) godina iskustva specijaliste, dok za provođenje nadzora u području specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite, član Komisije mora imati najmanje pet (5) godina iskustva kao liječnik specijalist • U radu Komisije, bez svojstva člana, sudjeluje i diplomirani pravnik, zaposlenik Komore

  17. VRSTE STRUČNOG NADZORA • Stručni nadzor može biti: • redoviti • izvanredni • Redoviti stručni nadzor obavlja se temeljem godišnjeg plana kojeg donosi Izvršni odbor Komore • Izvanredni stručni nadzor obavlja se izvan usvojenog godišnjeg plana u slučajevima prijetećeg ili postojećeg ugrožavanja života ili zdravlja korisnika zdravstvenih usluga ili kad se za to ukaže potreba

  18. OPSEG STRUČNOG NADZORA • Stručni nadzor obuhvaća: • provjeravanje stručnog rada liječnika pregledom medicinske dokumentacije, protokola i ostalih evidencija koje liječnici moraju voditi • provjeravanje poštivanja etičkih principa struke • provjeravanje valjanosti odobrenja za samostalan rad (licence) i osposobljenosti za dijagnostičke i terapijske postupke koje liječnik provodi u okviru obavljanja liječničke djelatnosti • poduzimanje odgovarajućih mjera • savjetovanje liječnika • sastavljanje zapisnika o obavljenom nadzoru • donošenje stručnog mišljenja o radu liječnika nad kojim(a) je proveden nadzor

  19. SURADNJA S MINISTARSTVOM ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI • Članak 31. Zakona o liječništvu propisuje da Komora u obavljanju stručnog nadzora surađuje sa Inspekcijom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH

  20. ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR • Zdravstveno-inspekcijski nadzor provodi Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske u okviru svojih ovlasti i temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 121/03, 48/05, 85/06, 117/08)

  21. OPSEG ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKOG NADZORA • Zdravstveno-inspekcijski nadzor provodi se nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata u djelatnosti zdravstva kao i nad stručnošću rada zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika • Zdravstveno-inspekcijski nadzor provode viši zdravstveni inspektori, zdravstveni inspektori te drugi državni službenici ovlašteni za provođenje nadzora • Prilikom provođenja nadzora zdravstveni inspektori dužni su postupati na način kojim se ne ugrožava obveza čuvanja državne, vojne ili službene odnosno profesionalne tajne

  22. Zdravstveno-inspekcijski nadzor provodi se pregledavanjem poslovnih prostorija, objekata, uređaja, opreme, dokumentacije i akata zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost odnosno zdravstvenog radnika nad kojim se provodi nadzor

  23. Ovisno o objektu nadzora, zdravstveni inspektor osobito nadzire pojedine segmente obavljanja zdravstvene djelatnosti, primjerice, način prijama, liječenja i otpuštanja bolesnika, primjenu sredstava i metoda za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju, način propisivanja lijekova, primjenu sredstava i metoda za obavljanje laboratorijskih analiza i drugih dijagnostičkih metoda te njihovu usuglašenost s odgovarajućim standardima

  24. MJERE ZDRAVSTVENE INSPEKCIJE • Ukoliko pronađe nepravilnosti u radu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnog liječnika, zdravstveni inspektor ima ovlast: • narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku • zabraniti provođenje radnji koje su protivne pozitivnim propisima • zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost • zabraniti rad privatnom liječniku • predložiti Komori provođenje postupka dodatne medicinske izobrazbe nad liječnikom

  25. U slučaju da zdravstveni inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora uoči određene nepravilnosti koje nije u nadležnosti riješiti, dužan je o istima neodgodivo obavijestiti nadležna državna tijela (na primjer, u slučaju postojanja sumnje na kazneno djelo dužan je obavijestiti nadležno državno odvjetništvo)

  26. Nadziranjem stručnosti i etičnosti rada liječnika osigurava se, s jedne strane, održavanje odgovarajućeg standarda kvalitete u obavljanju liječničke djelatnosti, čime se ujedno, s druge strane, štite prava i interesi korisnika liječničkih usluga • Cilj nadzora u konačnici jest utjecati na poboljšanje i održavanje kvalitete pružanja zdravstvene zaštite

More Related