1 / 51

KOME (NE)TREBAJU S OCIJALNI RADNICI U… ŠKOLAMA?

KOME (NE)TREBAJU S OCIJALNI RADNICI U… ŠKOLAMA?. doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl.socijalna radnica. Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada. Socijalni radnik stručnjak koji je osposobljen za provođenje

niel
Download Presentation

KOME (NE)TREBAJU S OCIJALNI RADNICI U… ŠKOLAMA?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KOME (NE)TREBAJUSOCIJALNI RADNICI U… ŠKOLAMA? doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl.socijalna radnica Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

  2. Socijalni radnik stručnjak koji je osposobljen za provođenje intervencija čiji je cilj sprječavanje/preveniranje, ublažavanje i/ili rješavanje socijalnih problema(Ronnby, 1990). • u profesionalnom radu koristi specifične metode struke socijalnog rada (rad s pojedincem, obitelji, lokalnom zajednicom) • znanstvena disciplina koja promiče socijalnu promjenu; • bavi se rješavanjem problema u međuljudskim odnosima • osnažuje i oslobađa ljude da unaprijede svoju dobrobit (IFSW, 2005). • Suvremeni socijalni rad je«znanstveno-primijenjena disciplina» (Žganec, 1996:126)

  3. ŠKOLSKI SOCIJALNI RAD… • Školski socijalni rad je specijalizirano područje prakse unutar profesije socijalnog rada (Constable, 2006). • Djelatnost školskog socijalnog rada se pokazala osobito potrebnom u pružanju psiho-socijalne pomoći djeci koja su marginalizirana – ekonomski, socijalno, politički ili osobno. • Cilj ŠSR = unaprjeđenje obrazovnog, psiho-socijalnog okruženja među učiteljima, učenicima i njihovim roditeljima. • Timski rad, osobito s učiteljima, učenicima i njihovim obiteljima (Constable, 2006). • HOLISTIČKI PRISTUP I INTERDISCIPLINARNOST

  4. Školski socijalni rad - specijalizirana djelatnost usmjerena na: • Na koordinaciju i usmjeravanje rada škole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja školskog uspjeha djeteta (NASW,2002). • Aktivnosti usmjerene rješavanju konflikta i neslaganjaizmeđu učenika, roditelja, učitelja u školi ili osobe povezane sa školom. • Aktivnosti za poticanje učitelja i učenika da postignu uspjeh u okviru zajedničkog nastojanja za što boljim razvojem života škole (“škola je živo biće”). • Suradnju s javnim i privatnim institucijama - od vitalnog značenja (http://members.aon.at/).

  5. USMJERENJA DJELATNOSTI ŠKOLSKOG SOCIJALNOG RADA UČENIK Školski socijalni rad ŠKOLA OBITELJ LOKALNA ZAJEDNICA

  6. Nasilništvo kod djece i mladih • Zlostavljana su djeca od 4 do 7 puta više u riziku da će se nasilno ponašati od nezlostavljane. • Što dijete ranije iskazuje nasilno ponašanje, to je veći rizik za njegovo ponavljanje. • Djeca koja svjedoče nasilju u obitelji u većem su riziku za nasilno ponašanje i međuvršnjačko nasilje. • Nasilje među djecom: kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada, ozljeđuje ili isključuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne može obraniti. • Takvo nasilje može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, uništavanja stvari...

  7. DNOP – rezultati istraživanja (indikacije) Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba 2003: Uzorak: 25 osnovnih škola, djeca od 4-8 razreda Učestalost doživljenog nasilja: • 27 % učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno, • 16 % djece se svakodnevno ponaša nasilno prema drugoj djeci, • djeca koja češće doživljavaju nasilje, češće su i sama nasilna prema drugoj djeci. Od koga djeca doživljavaju nasilje: • 37 % slučajeva od djeteta iz istog razreda, • 16 % slučajeva od djeteta iz višeg razreda (starije), • 11 % slučajeva od djeteta iz iste generacije ali iz drugog razreda.

  8. CYBERBULLING… Nalazi Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba (2013) 4000 učenika iz 19 osnovnih (od četvrtog do osmog razreda) i dvije srednje škole (prvi i drugi razred) PRIMANJE I SLANJE UVREDLJIVIH PORUKA: - svako drugo dijete barem jedan put - svako peto dijete nekoliko puta ili često • 9% djece priznaje da je poslalo uvredljive poruke više puta Svako šesto dijete navodi da im se netko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima. - takvo ponašanje priznaje čak 8% djece

  9. Većina nasilja među djecom i mladima se događa u školama… • Ako su nasilni oblici ponašanja odraz različitih (socijalnihih) nepovoljnih okolnosti u društvu trebaju li škole stručne kompetencije socijalnog radnika za rješavanje socijalnih i drugih problema kod djece i mladih i njihovih obitelji ili je to još uvijek suvišan trošak za državni budžet? • Isplati li se investirati? • Što školski socijalni rad nudi?

  10. USMJERENJA DJELATNOSTI ŠKOLSKOG SOCIJALNOG RADA UČENIK Školski socijalni rad ŠKOLA OBITELJ LOKALNA ZAJEDNICA

  11. ZASTUPLJENA ZNANSTVENA PODRUČJA U OBRAZOVANJU SOCIJALNIH RADNIKA (INTERDISCIPLINARNOST) Socijalna politika Mentalno zdravlje Socijalna medicina SOCIJALNI RAD Sociologija Pravo Socijalna pedagogija Ekonomija Religija i duhovnost Psihologija

  12. ŠKOLSKI SOCIJALNI RADNIK Grupe korisnika: • djeca i mladi - u rješavanju problema u školi, obitelji i lokalnoj zajednici • Roditelji i učitelji i drugo osoblje škole • Područja rada: • pomaže učenicima u učenju i socijalizaciji • veza između obitelji, škole i lokalne zajednice • upućuje učenike/roditelje u ustanove u lokalnoj zajednici • pomaže u kriznim situacijama • provodi preventivne programe (SSWAA,2005)

  13. Svako dijete može biti u određenom trenutku ranjivo ili se tako osjećati zbog poruka koje mu šalje društvo ili sama škola obzirom na njegov: • spol, • nacionalnost, • vjersku orijentaciju, • socio-ekonomski status, • njegove posebne potrebe i sl. • Moć obrazovanja je da se ovakve poruke korigira. • Uloga škole... Proaktivno djelovanje(Constamble,2006).

  14. Pravilnik o obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Zakon o osnovnom školstvu NN 59/90, 27/93 i 7/96) Članak 9, st. 6: • “Stručni suradnik socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednom radu s učenicima, roditeljima i zaposlenicima škole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu učenika i njihove obitelji, surađuje s institucijama i ustanovama, po potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavlja poslove vezane uz smještaj učenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu školskog pribora i udžbenika za socijalno ugrožene učenike, savjetuje i pomaže roditeljima u ostvarivanju prava s područja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.»

  15. Socijalni problemi kao osnova za intervenciju školskog socijalnog radnika (obitelji u riziku) Siromaštvo Migranti Dijete s posebnim potrebama Rizik u obitelji od “ispadanja” iz škole Maloljetnička trudnoća Ovisnost roditelja/djeteta Udomljeno dijete Rastava roditelja Zlostavljeno i zanemareno dijete Smrt roditelja (žalovanje) Odvojeni život od roditelja Problemi sa Zakonom (roditelji ili dijete)

  16. Ponašanje djeteta u školi_DV - indikacije za intervenciju školskog socijalnog radnika Krađa Povučenost Vrijeđanje, psovke Eksperimentiranje Sa sredstvima ovisnosti... Ometanje nastave Loše ocjene Markiranje Autoagresija Agresivno ponašanje (fizičko i verbalno) Uništavanje stvari učenika Uništavanje škole i školskog inventara

  17. Uzorak: 1500 mladih u dobi 14-27, na području cijele Hrvatske M=50,8% Ž=49,2%; 48,6 % ima prihvatljiv stav o konzumaciji alkohola (Ilišin, 2013)

  18. Društveno neprihvatljivi oblici ponašanja djece i mladih i njihove posljedice • Posljedice: • Sukob sa zakonom • Ovisnost • Ispadanje iz škole • Socijalna isključenost… • Rizični čimbenici razvoja: • Razina pojedinca • Obitelji • Škole • Lokalne • Zajednice • Društva… • DNOP • Markiranje • Nasilničko ponašanje • Ulazak u loše društvo… • Konzumacija sredstava ovisnosti, • Krađe, • Provale…

  19. OBRAZOVANJE SOCIJALNIH RADNIKA KAO IZVORIŠTEKOMPETENCIJAI RAZINA DJELATNOSTI ŠKOLSKI SOCIJALNI RADNIK - medijator GRUPA/OBITELJ (Socijalni rad s obitelji, Socijalni rad s grupom) POJEDINAC (Socijalni rad s pojedincem) LOKALNA ZAJEDNICA (Socijalni rad u lokalnoj zajednici)

  20. USMJERENJA DJELATNOSTI ŠKOLSKOG SOCIJALNOG RADA UČENIK Školski socijalni rad ŠKOLA OBITELJ LOKALNA ZAJEDNICA

  21. TEORIJSKA OSNOVICA – EKOLOŠKA TEORIJA SUSTAVA Slika1: Bronfenbrenner’s structure of environment (Paquette & Ryan, 2001:1)

  22. EKOLOŠKA TEORIJA SUSTAVAteorijska osnova školskog socijalnog rada 1. mikrosustav (obitelj, škola, susjedstvo) 2. mezosustav (sustav u kojem dijete živi u odnosu između više mikrosustava) 3. egzosustav (sustavi u kojima dijete nije aktivan sudionik ali oni utječu na njegov život, primjerice radna sredina roditelja), 4. makrosustav (šira lokalna zajednica, društvo koje daje pravila funkcioniranja za prethodne sustave.

  23. Makro sustav Vrijednosti Zakoni Kultura ZajednicaDruštvo Društvo škola, susjedstvo, DV DIJETE Micro sustav obitelj Mezo sustav Egzo sustav Zajednica

  24. Zašto ekološka perspektiva u socijalnom radu? • Radi razumijevanja odnosa koji se događaju u realnosti i kako ih možemo vidjeti na jasnijinačin – radi pojašnjenja i razumijevanja situacije. 2. Ekološka perspektiva polazi od pozicije multikauzalnosti (višestrukih uzroka) više nego linearno kauzalni pristup. 3. Naša pažnja je usmjerena na promatranje situacija koje su posljedica transakcije između ljudi i okoline.

  25. TRANSAKCIJA IZMEĐU OSOBA I OKOLINE: ISHODI ODREDJENIH KATEGORIJA • Socijalni radnici se uglavnom susreću s (Monkman, 1978): • 3 kategorije modela ponašanja ljudi • 3 kategorije različitih okruženja

  26. Modeli ponašanja Postoje tri kategorije strategija ponašanja: • 1) strategije ponašanja za preživljavanje (potreba za preživljavanjem – hrana, stanovanje, zdravstvena zaštita) • 2) strategije ponašanja u intimnim odnosima (potreba za pripadanjem, stvaranje bliskih i važnih tipova veza, korištenje organizacija u LZ) • 3) strategije ponašanja za rast i razvoj (potreba za postignućem). • 1) kognitivnih kapaciteta (otkrivanje BMR u vrtičkoj dobi), • 2) fizičkih kapaciteta, • 3) ekonomskih, • 4) emocionalnih kapaciteta. • Strategije ponašanja su u određeno vrijeme pod određenom vrstom utjecaja informacija iz prošlih iskustava koje je osoba prikupila u životu i ove strategije se izgrađuju tijekom vremena (utjecaj roditelja).

  27. Specifičnosti okoline • Okolina može biti promatrana kao sastavnica: • 1) resursa • 2) očekivanja • 3) zakona i pravila.

  28. Specifičnosti okoline:(1) Resursi • To su materijalni izvori koje možemo uložiti kada je potrebno u svrhu zadovoljavanja određenih potreba. • Pincus i Minahan (1972) su okarakterizirali resurse sustava kao neformalne, formalne i društvene. Neformalni su: • obitelj, • susjedstvo, • suradnici na poslu, i sl.

  29. Specifičnosti okoline:(1) Resursi Formalni mogu biti: • članstvo u nekim organizacijama, udruženjima, koja promoviraju interese svojih članova, kao što su Udruženje Roma i sl. Društveni resursi: • škole, • bolnice, • sudovi, • agencije...

  30. Specifičnosti okoline:(1) Resursi • Resursi sustava mogu biti odgovarajući ili neodgovarajući i mogu osigurati mogućnosti ali i stvoriti ograničenja (pr. dijete s posebnim potrebama (blaga mentalna retardacija - potrebe za zdravstvenim uslugama i prilagođenim školskim programom) • U mnogim situacijama, ne postoji dovoljno resursa koji bi odgovorili na potrebe vezano uz strategije preživljavanja, intimnosti i razvoja osoba • (Goljak - primjer dječaka koji očekuje roditelje koji su obećali doći mu u posjetu, a nisu održali obećanje već nekoliko puta).

  31. Specifičnosti okoline:(2) Očekivanja: • U normativnom smislu osobe se ne ponašaju uvijek na isti način u određenoj ulozi. • (pr. Uloga supruge obzirom na kulturu, mjesto življenja, religiju i sl.). • Uloge se mijenjaju, jer su one društveno definirane i funkcionalno orijentirane: • Pr. Uloga majke nekad (odgoj djece i održavanje kućanstva) i danas (zaposlena + odgoj djece i održavanje kućanstva). • Ponekad društvene promjene ne odgovaraju pojedincima i stvaraju zbrku između strategija ponašanja i okoline(ratna zbivanja, velike političke promjene i sl.).

  32. Specifičnosti okoline:(3) Zakoni i pravila (propisi) • = su poveznice između postavljenih i pravilima određenih ponašanja koje su postavili autoriteti poput zakonodavstva i volje većine (pritiska većine). • = su neophodna i pozitivna komponenta u okolini. • Sub-kategorije: • prava i odgovornosti • postupci (procedure), • sankcije, • poticajni čimbenici, • kažnjavajući čimbenici.

  33. Specifičnosti okoline • Očekivanja, zakoni i propisi, procedure su povezani kroz resurse. • Kvaliteta pojedinih resursa, kao što je škola, ovisi u velikom dijelu o državnoj politici . • Uspjeh državne politike se može mjeriti kroz rezultate koji će pokazati koliko je politika bila uspješna u zadovoljavanju strategija ponašanja djece koja su u transakciji sa školom(legalizacija droge, abortusa). • Ukoliko ta politika proizvodi destruktivne strategije ponašanja, politiku je potrebnu mijenjati.

  34. Socijalni radnici su često u prilici da procijene kompatibilnost između državne politike i strategija ponašanja. • Razred je dobar primjer koji može stvoriti povezanost kategorija okoline (zakoni, očekivanja). Prijava zlostavljanja ili zanemarivanja (zlouporaba). • Izvršenje pojedinih očekivanja u razredu dolaze do učenika kroz učitelja (i drugih osoba). • Učitelj je za učenika resurs, ali je istodobno u poziciji postaviti očekivanja za učenikau pogledu stvaranja strategija ponašanja, koja se ponekad ne podudaraju sa strategijama ponašanja koje je učenik usvojio (kultura ponašanja, rješavanje sukoba i sl.).

  35. Rezultati jednog istraživanja (Ivelić, Berc, 2013) • Najčešći problemi u školi su različita rizična ponašanja učenika • Rizična ponašanja predstavljaju ponašanja kojima se ne krše pravne norme, ali su ponašanja koja prethode delinkventnom ili se često javljaju uz delinkventno ponašanje (Ajduković i Ručević, 2008.) • U hrvatskoj se literaturi kao rizična ponašanja najčešće spominju (Zloković i Vrcelj, 2010.): • nasiljenad vršnjacima (fizičko, psihičko, cyber...), • zloupotreba alkohola i droge, pušenje duhana, • rizična seksualnaponašanja, • markiranje s nastave i trajno napuštanje škole...

  36. Cilj istraživanja • Ispitati percepciju stručnih suradnika u školama o pojavnosti rizičnih ponašanja djece osnovnoškolske dobi • Utvrditi postoji li potreba za stručnim radom socijalnog radnika kao članom stručnog tima u školi.

  37. Metoda • Kvalitativna metodologija • Sudionici istraživanja: • osam stručnih suradnika koji rade u osnovnim školama (Bjelovar, Zagreb): • četiri pedagoga, • jedan socijalni pedagog, • jedan defektolog, • jedan psiholog • jedan socijalni radnik. • Prosječan radni staž stručnih suradnika u školi: 17,5 godina

  38. Metoda (II) Metoda prikupljanja podataka: polustrukturirani intervju Istraživačka pitanja: 1. S kojim rizičnim ponašanjima učenika osnovnoškolske dobi se stručni suradnici u školi danas susreću? 2. U kojim područjima rada obzirom na pojavnost rizičnih ponašanja u školi bi socijalni radnik bio najpotrebniji? 3. Kako stručni suradnici procjenjuju suradnju s centrom za socijalnu skrb?

  39. Metoda (III) Postupak prikupljanja podataka: Kontakti sa školama – dopisi i osobni kontakti Odobrenja ravnatelja škola Etički aspekti Potpisani pristanci Podaci su prikupljani u svibnju 2012.godine na području Bjelovarko-bilogorske županije i Grada Zagreba u četiri osnovne škole na radnim mjestima stručnih suradnika Obrada podataka: otvoreno kodiranje

  40. Metoda (IV) Otvoreno kodiranje – koraci (Mesec, 1998): • 1. u svakom odgovoru podcrtavanje značajnijih dijelova izjava ispitanika • 2. za svaki odgovor ispisivanje podcrtanih dijelova izjava(jedinice kodiranja) • 3. pripisivanje pojmova definiranim jedinicama kodiranja • 4. pridruživanje srodnih pojmova u kategorije • 5. analiza značenja kategorija

  41. Rezultati I./ S kojim rizičnim ponašanjima učenika osnovnoškolske dobi se stručni suradnici u školi danas susreću? 1. Vršnjačko nasilje (...javljaju se međusobni sukobi učenika...(2);...ima agresivnih ponašanja...(5) ...imamo pritužbe učenika da ih se vrijeđa, vi ste sa sela, zamazani ste...(4); ...ismijavanja učenika...(2)...problem vršnjačkog nasilja, fizičkog i psihičkog, a u zadnje vrijeme i elektronskog nasilja...(1);...svađe preko facebooka koje se nastavljaju u školi...(7)). 2. Problemi discipline učenika (...nepoštivanje kućnog reda...(1);...ne nošenje potrebnog pribora...(1);...neprihvaćanje školskih pravila...(7)), zatim se javlja nepoštivanje autoriteta (...nepoštivanje autoriteta...(2);...nepoštivanje autoriteta...(3)...najčešće problemi discipline...(1);...dosta ima nediscipline...(2);...najčešće su disciplinski problemi...(3))

  42. 3. Markiranje s nastave (...kašnjenje na nastavu...(1);...nedolazak na nastavu...(2);...markiranje...(6);...učenici nepolaznici...(7)). 4. Konzumacija sredstava ovisnosti (duhan, alkohol, droga) (...javlja se pušenje unutar škole...(3);...pojavljuju se učenici koji puše...(5);...bilo je eksperimentiranja sa travom i cigaretama...(8);...bilo je i pive...(8)). 5. Vandalizam • (...uništavanje školske imovine...(3))

  43. II:/ U kojim područjima rada u školi obzirom na pojavnost rizičnih pošanja bi socijalni radnik bio najpotrebniji? 1. Savjetodavni rad sa učenicima, njihovim obiteljima i učiteljima (...kod razvoda...(1);...gdje su poremećeni obiteljski odnosi, gdje ima alkoholizma...(1); ...zbog nasilja u obitelji i među učenicima...(6);...za učenike koji se nalaze u stanju neke potrebe, bilo materijalne, emocionalne i obiteljske...(6);...definitivno što se tiče suradnje sa roditeljima i oko roditeljskih prava i obveza koje socijalni radnik može bolje objasniti...(3);...savjetodavni razgovor sa učenicima, roditeljima, učiteljima….(3);...pa u području obiteljskog savjetovanja i podrške...(8)) 2. Prikupljanje informacija o socioekonomskoj situaciji obitelji (...u radu sa obiteljima koje imaju loše socijalne uvjete...(1);...i drugo socijalno stanje obitelji, mi ne znamo…tu se događa svašta, traže besplatnu kuhinju, pomoć crvenog križa, a mi pravu priču ne znamo jel tamo neki mercedes ili velika kuća…to bi trebalo provjeriti…tu bi kompetencije socijalnog radnika bile izuzetno bitne…(2)

  44. 3. Ulazak u obitelj, odlazak na teren (…u prevenciji nekih rizičnih situacija, pod broj jedan mislim na ulazak u obitelj jer mi ne ulazimo u obitelj..a tu može biti svašta…(2);…za ulazak u kuću u obitelj što mi nemamo pravo…nemamo mi dovoljnu sliku o tome što se događa…(7);…ulaska u obitelj…da se vidi kako oni žive…(8)). 4. Rad u preventivnim programima (...u preventivnim programima...(1);...u prevenciji rizičnih situacija...(2);...za rad u preventivnim grupama...(2);...za preventivne programe...(6)). 5. Bolja suradnja sa CZSS (...pa ja mislim u suradnji s centrom jer je on najbliži tom fahu…(4);...povezanost socijalnog radnika s centrom za socijalnu skrb…(5)).

  45. III./ Kako stručni suradnici procjenjuju suradnju s centrom za socijalnu skrb? 1. Zadovoljstvo u suradnji (...zadovoljna sam...da...(1);...imamo dobru suradnju...pomažu nam... (3);...pružaju mi potporu i podršku...(6)) 2. Nezadovoljstvo u suradnji (…nisu dovoljno ekipirani, tromi su…nema odgovore na dopise…(7); nemam neku suradnju s kojom se mogu pohvaliti, ja znam da je to zbog toga što su preopterećeni, zaduženi za sve…ali nama su jako potrebni...(8)). 3. Neimanje iskustva u suradnji (... nemam negativna iskustva...kolegica socijalna radnica se time bavi...(4);...ne kontaktiram centar, kolegica socijalna radnica to radi...(5)) 4. Suradnja bolja, ali je nezadovoljstvo još prisutno (…pa u zadnje 2-3 godine je suradnja nešto bolja, čak sam i dobila neke odgovore što prije i nisam…odnosno, čak se nikad nije dogodilo…da sam dobila odgovor…no,nisam sa svime zadovoljna…pa čak nisam zadovoljna ni na višim instancama...(2)).

  46. Zaključak • Percepcija stručnih suradnika o pojavnosti rizičnih ponašanja učenika: • Vršnjačko nasilje (fizičko, psihičko, cyber), problemi s disciplinom, markiranje, ovisnosti, vandalizam • Potrebe za socijalnim radnicima – područja (savjetovališni rad s učenicima, obiteljima i učiteljima; upoznavanje s obiteljskom situacijom; rad na socijalnim problemima i ekonomskoj situaciji; provođenje preventivnih programa, za uspostavljanje bolje suradnje s CZSS…)

  47. Zaključak Izdvojene izjave sudionica istraživanja • socijalni radnik bi nam itekako dobro došao…(1) • …svakako, naravno da postoji potreba, bilo bi glupo reći da ne postoji, jer definitivno su socijalni radnici sastavni dio našeg posla, jako nam pomažu, kada bi bio u školi, puno brže bi se stvari odvijale… dobivale bi se kvalitetnije informacije…pogotovo oko razvoda, roditeljskih prava, dijeljenja skrbništva, tko ima roditeljska prava, kome dijete pripada, pa dođu u školu, mi ne znamo...(3)

  48. ŠKOLSKI SOCIJALNI RADNIK KAO MEDIJATOR! Kome (ne)treba? ŠKOLSKI SOCIJALNI RADNIK

  49. Literatura • Bašić, J. (2000) Rizičniizaštitničimbenici u razvojuporemećaja u ponašanjudjeceimladeži: teorijskomotrište. U: Bašić, J., Janković, J. (ur.) Rizičniizaštitničimbenici u razvojuporemećaja u ponašanjudjeceimladeži, Zagreb, PovjerenstvoVladeRepublikeHrvatskezaprevencijuporemećaja u ponašanjudjeceimladežiizaštitudjece s poremećajima u ponašanju, 31-45. • Berc, G. i Buljevac, M. (2007) Slobodno vrijeme i mladi- preventivni aspekti. Dijete i društvo, 9 (1) 25-48. • Berc, G. (2009) Uloga školskog socijalnog rada u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih. U:Prevencija poremećaja u ponašanju – stanje i perspektive. R. Galić i M. Koren Mrazović (ur.). Grad Zagreb, 29-42. • Dupper, D. (2003). School social work: skills and interventions for effective practice. New Jersey: John Wiley & sons. • Franc,R. Šakić, V. iIvičić, I. (2002) Vrednoteivrijednosneorijentacijeadolescenata: hijerarhijaipovezanostsastavovimaiponašanjima. Društvenaistraživanja, 11 (2002) 2-3 (58-59), 215-238. • Ilišin, V. (2002) Interesiislobodnovrijememladih. U: Mladiuočitrećegmilenija. Ilišin, V. iRadin, F. (ur.) Zagreb, Institutzadruštvenaistraživanja Zagreb, Državnizavodzazaštituobitelji, materinstvaimladeži, 269-302. • Ilišin, V. (2003) Mediji u slobodnomvremenudjeceikomunikacija o medijskimsadržajima. Medijskaistraživanja: znanstveno-stručničasopiszanovinarstvoimedije, 9 (2003) 2, 9-34. • Ilišin.V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., Potočnik, D. (2013) Mladi u vremenu krize. Zagreb: IDIZ i Friedrich Ebert Stiftung. • Janković, J. iBašić, J. (2001) Prevencija u lokalnojzajednici. U: Janković. J. iBašić, J. (ur.) Prevencijaporemećaja u ponašanjudjeceimladih u lokalnojzajednici, Zagreb, PovjerenstvoVladeRepublikeHrvatskezaprevencijuporemećaja u ponašanjudjeceimladežiizaštitudjece s poremećajima u ponašanju, 27-32.

  50. Maleš, D. (2000) Suradnja škole, obitelji i lokalne zajednice u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih.U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Lokalna zajednica – izvorište Nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 84-103. • Marangunić , M. (2009) Poremećaji u ponašanju – medicinsko-psihijatrijski aspekti. U:Prevencija poremećaja u ponašanju – stanje i perspektive. R. Galić i M. Koren Mrazović (ur.). Grad Zagreb, 43-52. • Paquette, D. & Ryan, J. (2001.) Brofenbrenner’s Ecological Theory http://pt3.nl.edu/paquetteryanwebquest.pdf, visited 10.10.2010. • Plenković, J. (2000) Slobodno vrijeme mladeži. Rijeka, Društvo prijatelja Hrvatska - Japan Rijeka, Sveučilište u rijeci, Građevinski fakultet. • Poliklinika za zaštitu djece grada Zagrebahttp://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/ • Raboteg-Šarić, Z. (2001) Komunikacija između djece i roditelja. U: Stjepan B. (ur.) Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb, Glas koncijal, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, 221-255. • Radetić-Paić, M. (2002) Neka obilježja obitelji i roditelja kao rizičnih čimbenika za pojavu ni razvoj poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38 (2002) 2, 133-144. • Zloković, J. i Vrcelj, S. (2010). Rizična ponašanja djece i mladih. Odgojne znanosti, 12 (1), 197-213. • Zrilić, S. (2006). Sudionici u krugu školskog nasilja-nasilnik, žrtva i promatrač. Magistra Iadertina, 1 (1), 49-57.

More Related