STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI

1. STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI Ivan Kelrajter, vmt Medicinske sestre trebaju prihvatiti nove uloge uslijed informatizacije (Pocklington i Baron, 1985.)

2. STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI • Pod ovim pojmom se u prvom redu misli kakvo je prihvaćanje računala i računalne tehnologije od strane medicinskih sestara • Osim toga ovaj pojam obuhvaća i parametre (dob, spol, znanje upotrebe računala i sl.) koji mogu imati utjecaj na prihvaćanje računala na radnom mjestu kao i na kvalitetu njihove upotrebe

3. STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI • Nadalje, ovaj pojam obuhvaća i utjecaj računala na kvalitetu zdravstvene njege • Stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji se isključivo utvrđuju znanstvenim istraživanjem primjenom upitnika • Ovisno o istraživanju pojamstavovi medicinskih sestara prema informatizaciji izrazito varira u svojoj širini

4. STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI • Tako se pod ovim pojmom ovisno o istraživanju može smatrati i slijedeće: • Utjecaj računala na sigurnost zaposlenja • Mišljenje med. sestara o mogućnostima računala • Volja da se koriste računala • Utjecaj na efikasnost medicinskih sestara • Tajnost podataka • Pravni aspekti informatizacije

5. STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI • Utjecaj na povećanje buđeta institucije • Utvrđivanje podudarnosti sa prijašnjim istraživanjima • Iskustvo i znanje korištenja računala • … • Dosad navedeno su glavne odrednice koje se koriste u velikoj većini istraživanja i koje određuju širinu pojma stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji

6. RAZLOZI • Zašto je potrebno znati kakvi su stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji ? • Ovisno o tim stavovima ovisi i uspješno uvođenjezdravstvenih informacijskih sustavakoji se temelje na računalnoj tehnologiji

7. RAZLOZI • O tim stavovima ovisi kvaliteta i efikasnostupotrebepostojećihzdravstvenih informacijskih sustava temeljenih na računalnoj tehnologiji • Stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji pokazuju kakve su promjene potrebne postojećim zdravstvenim informacijskim sustavima

8. RAZLOZI • Stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji pokazuju na koji način treba dizajnirati informacijski sustav kako bi bio što uspješniji i efikasniji • Stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji pokazujuveličinu potrebne edukacije med. sestara o računalima

9. RAZLOZI • Još neki razlozi o potrebi spoznaje stavova med. sestara prema informatizaciji: • Negativni stavovi prema računalima mogu uzrokovati da ljudi odbijaju upotrebu računalnih sustava, pa čak i da se odupiru uvođenju takvih sustava(Jayasuriya & Caputi, 1996) • Otpor ne mora biti loš nego može biti konstruktivan

10. RAZLOZI • Može omogućiti da se uvedu potrebne promjene kako bi računala bila prihvatljivija (Lowry, 1993) • Uslijed pozitivnih stavova je mnogo lakše uvođenje i prihvaćanje računalnih sustava • Zbog dosad navedenog se javlja potreba za procjenom i utvrđivanjem stavova medicinskih sestara prema računalima

11. CILJEVI ISTRAŽIVANJA • Većina istraživača ove problematike (kako prvi tako i ostali) želi istraživanjem stavova medicinskih sestara prema informatizaciji utvrditi slijedeće: • STAVOVI • OPĆI STAVOVI PREMA INFORMATIZACIJI • SPECIFIČNI STAVOVI • FAKTORI KOJI UTJEČU NA STAVOVE

12. CILJEVI ISTRAŽIVANJA • STAVOVI • OPĆI STAVOVI PREMA INFORMATIZACIJI Ovim stavovima se želi utvrditi da li med. sestre imaju generalno gledajući dobro ili loše mišljenje o računalima i informatizaciji struke, pa tako iz toga proizlaze dvije skupine općih stavova: • OPĆE POZITIVNI STAVOVI • OPĆE NEGATIVNI STAVOVI

13. CILJEVI ISTRAŽIVANJA • STAVOVI • SPECIFIČNI STAVOVI • Ovim stavovima se želi utvrditi mišljenje med. sestara prema određenoj temi (npr. korist računala za struku, utjecaj na zaposlenje) • Ovi faktori variraju od istraživanja do istraživanja

14. CILJEVI ISTRAŽIVANJA • FAKTORI KOJI UTJEČU NA STAVOVE • Ovdje pripadaju razni faktori koji mogu i/ili imaju utjecaj na stavove prema informatizaciji • Manje ili više su jednaki za većinu istraživanja: • Edukacija • Spol • Dob • Dužina radnog staža • Dužina službe na radnom mjestu • Smjenski rad • …

15. PRVO ISTRAŽIVANJE • Istraživanje ove problematike je započelo 1985. godine od strane Brodta i Strongea • Postavili su temelje za istraživanje ove problematike konstrukcijom upitnika koji je imao visok faktor pouzdanosti te tako postao glavni mjerni instrument za istraživanje stavova medicinskih sestara prema informatizaciji

16. PRVO ISTRAŽIVANJE • Naziv njihovog upitnika je NATC upitnik (Nurses Attitudes Towards Computers) • Za procjenu stavova u NATC upitniku je primijenjen likertov tip mjerne skale, a kako bi se utvrdili subjektovi osjećaji prema određenoj temi korišten je niz tvrdnji na koje je moguće bilo dati slijedeće odgovore: • Izrazito se slažem • Slažem se • Nesiguran • Ne slažem se • Izrazito se ne slažem

17. PRVO ISTRAŽIVANJE • Niz od 20 tvrdnji u NATC upitniku je postavljen tako da obuhvaća slijedeća područja: • Sigurnost posla • Pravna strana • Kvaliteta zdravstvene njege pacijenta • Mogućnosti računala • Volja zaposlenika da koristi računalo • Prednosti za instituciju

18. PRVO ISTRAŽIVANJE • Prva primjena upitnika je bila 1986. od strane samih autora • NATC upitnik ima koeficijent pouzdanosti od r = 0.90 (što je jako puno) zbog čega je postao najpopularniji instrument za istraživanje stavova medicinskih sestara prema informatizaciji. • Uslijed navedenih činjenica mnogi kasniji istraživači ove problematike su koristili upravo njihov upitnik u svojim istraživanjima i/ili nastojali replicirati njihovo istraživanje

19. ISTRAŽIVANJA U INOZEMSTVU I HRVATSKOJ • Ova problematika je opsežno istražena u stranim zemljama (većinom u SAD-u i Velikoj Britaniji) • Glavne studije na koje se većina autora obično poziva su: • Brodt i Stronge (1986), • Bongartz (1988), • Schwirian i suradnici (1989) • Sultana (1990) • Scarpa & Smeltzer (1992) • Large (1994) • Simpson & Kenrick (1997)

20. ISTRAŽIVANJA U INOZEMSTVU I HRVATSKOJ • U Hrvatskoj je ova problematika izrazito slabo istražena: • Brumini i suradnici (2004) • Jedino službeno i objavljeno istraživanje • Kelrajter (2005) • Diplomski rad, neslužbeno i neobjavljeno istraživanje • Rezultati svih istraživanja pokazuju dobre stavove medicinskih sestara prema informatizaciji ali su u mnogim elementima istraživanja kontradiktorna

21. ISTRAŽIVANJABrodt i Stronge (1986) • Istraživanjem se utvrdila značajna razlika između stavova sestara i: • razina edukacije (više škole bolji stav) • dužine službe na radnom mjestu(duža služba bolji stav) • radnih mjesta (analiza je pokazala da medicinske sestre koje rade na rehabilitacijskim/pedijatrijskim i administartivnim odjelima imaju bolje stavove) • Ostale usporedbe (stavovi i smjenski rad, stavovi i godine starosti, stavovi i dužina rada u trenutnoj bolnici) nisu pokazale značajne razlike.

22. ISTRAŽIVANJABongartz (1988) • Obavljena je usporedba informatizirane i neinformatizirane bolnice • Značajna razlika je utvrđena između grupa vezano za: • sigurnost posla, (ne korisnička grupa je percipirala kompjuter kao veću moguću prijetnju za posao nego korisnička grupa • kvalitetu zdravstvene njegei informatizacije, (nekorisnička grupa pokazala bolje stavove prema tom području) • Bongartz je otkrio da obje grupe su pokazale dobre stavove prema informatizaciji, ali je nekorisnička grupa imala nešto malo bolje stavove od korisničke grupe.

23. ISTRAŽIVANJABongartz (1988) • Kako bi objasnio takve rezultate istraživanja Bongartz je ustvrdio: • da je na rezultate mogao utjecati način kako bolnica koristi računala, tako da računala možda ne ispunjavaju potrebe medicinskih sestara • Slijedeći mogući razlog takvih rezultata je da medicinske sestre shvaćaju računalo kao uređaj koji oduzima previše vremena, a ne kao uređaj koji će osloboditi više vremena za druge obveze.

24. ISTRAŽIVANJASchwirian i suradnici (1989) • Usporedba stavova medicinskih sestara i stavova studenata studija sestrinstva • Istraživanjem se utvrdila značajna razlika u stavovima između studenata i medicinskih sestara vezano za područje: • računala i kvalitete zdravstvene njege, (studenti pokazali bolje stavove) • Između dviju grupa nije utvrđena statistički značajna razlika u područjima računala i osobne sigurnosti i općih stavova

25. ISTRAŽIVANJASultana (1990) • Replikacija istraživanja Brodta i Strongea • Opći stavovi negativni • Utvrdilo se da 78,8% medicinskih sestara smatra da računalo ne smanjuje papirologiju te da ne olakšava posao medicinskim sestrama. • 61,5% smatra da primjena računala NE omogućava više vremena za zdravstvenu njegu pacijenta,

26. ISTRAŽIVANJASultana (1990) • 61,8% smatra da zdravstvena njega pacijenta nije poboljšana upotrebom kompjutera. • Većina (61,6%) medicinskih sestara se slaže sa tvrdnjom da dolazi do povećanja budžeta bolnice zbog upotrebe računala. • Sa tvrdnjom da računala ugrožavaju tajnost pacijentovih podataka se nije složilo 82,4% medicinskih sestara, • 96% smatra da računala neće uzrokovati povećanje sudskih tužbi.

27. ISTRAŽIVANJA Scarpa & Smeltzer (1992) • Replikacija istraživanja Brodta i Strongea • Autori su imali dvije namjere u svom istraživanju: • Istražiti stavove medicinskih sestara prema informatizaciji, i • Utvrditi da li se rezultati podudaraju sa rezultatima dva prethodna istraživanja. • Ukupno gledajući se istraživanje podudara sa prethodnim istraživanjima ali ima nekoliko kontradiktornosti

28. ISTRAŽIVANJA Scarpa & Smeltzer (1992) • Nema značajne razlike u stavovima između godina radnog staža i razine edukacije • Utvrdila se značajna razlika u stavovima između osoba koje su imale iskustva sa računalima i osoba koje nisu imale nikakvog iskustva sa računalima i to tako da su: osobe koje imaju iskustva sa računalima pokazale bolje stavove • Autori su svojim istraživanjem zaključili da stavovi prema računalima se razlikuju ovisno o karakteristikama same grupe koja se istražuje.

29. ISTRAŽIVANJA Large (1994) • Istraženi stavovi medicinskih sestara koje rade u JIL-u • Cilj istraživanja je bio da se utvrdi stav medicinskih sestara prema tome: • da će doći do indirektnog ili direktnog poboljšanja kvalitete zdravstvene njege zbog upotrebe računala • da će se osloboditi više vremena ako se uvedu računala. • Većina sestara obuhvaćena istraživanjem nikada nije koristila računalo

30. ISTRAŽIVANJA Large (1994) • 83% medicinskih sestara se slaže sa tvrdnjom da će zbog upotrebe računala doći do indirektnog poboljšanja kvalitete zdravstvene njege, • 23% se složilo da će doći do direktnog poboljšanja kvalitete zdravstvene njege uslijed upotrebe računala • 47% se slaže da računala omogućavaju više vremena da se provede sa pacijentom.

31. ISTRAŽIVANJA Simpson & Kenrick (1997) • Još jedna replikacija istraživanja Brodta i Strongea • Značajna razlika utvrđena između stavova medicinskih sestara i: • Dobi (mlađe medicinske sestre imaju bolje stavove) • dužine radnog staža (što je radni staž veći stavovi su negativniji) • radnih mjesta (med. sestre koje rade na odjelima za stare osobe su pokazale negativnije stavove prema informatizaciji)

32. ISTRAŽIVANJA Simpson & Kenrick (1997) • Ostali rezultati su pokazali da nema značajne razlike između stavova i spola, prijašnjeg iskustva sa računalima i smjenskog rada. • Simpson & Kenrick objašnjavaju razlike svog istraživanja u odnosu na istraživanje Brodta & Strongea time što je prošlo dosta vremena od istraživanja Brodta & Strongea, te da je računalna tehnologija dosta napredovala od toga doba.

33. ISTRAŽIVANJA Brumini i suradnici (2004) • Osim stavova su htijeli utvrditi i utjecaj: • dobi, • spola, • računalnog iskustva i • edukacije na stavove • Dizajnirali su vlastiti upitnik na temelju NATC upitnika • Istraživanje se obavilo u kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu i kliničko bolničkom centru Rijeka u Rijeci. • Podijeljeno je 1130 upitnika od kojih je 1081 ispravno popunjeno i vraćeno na obradu

34. ISTRAŽIVANJA Brumini i suradnici (2004) • Utvrđena je značajna razlika u stavovima ovisno o: • Dobi (medicinske sestre koje su mlađe od 30 godina imaju bolje stavove od medicinskih sestara koje su starije od 30 godina) • Edukaciji (medicinske sestre sa većom školom i računalnim tečajem imaju i bolje stavove) • Vremenu korištenja računala (medicinske sestre koje koriste računalo više od 5 sati tjedno imaju bolje stavove od medicinskih sestara koje koriste računalo manje od 5 sati tjedno) • Iskustva korištenja računala (osobe koje imaju iskustva sa računalima imaju bolje stavove)

35. ISTRAŽIVANJA Brumini i suradnici (2004) • Statistički značajna razlika između spola i stavova nije utvrđena • Autori su svojim istraživanjem zaključili da medicinske sestre u Hrvatskoj imaju pozitivne stavove prema računalima • Autori tvrde da iskustvo rada sa računalima i edukacija iz područja računala su dva najvažnija parametra koja doprinose pozitivnim stavovima prema računalima.

36. ISTRAŽIVANJA Kelrajter (2005) • Uzorak čini 31 medicinska sestra/tehničara iz tri ustanove: • Dom zdravlja Valpovo • Opća bolnica Karlovac • Zatvorska bolnica Zagreb • Željelo se utvrditi opće stavove prema informatizaciji i utjecaj slijedećih faktora na stavove: • spola • dobi • zanimanja (VMS,MS) • znanja upotrebe računala • mjesta upotrebe računala (Posao, kuća) • vremena korištenja računala • svrhe upotrebe računala(posao, zabava i sl) • radnog mjesta (primarna i sekundarna zdr. zaštita)

37. ISTRAŽIVANJA Kelrajter (2005) • Opći stavovi medicinskih sestara prema informatizaciji su dobri • Utvrđena značajna razlika u stavovima ovisno o • Spolu, (med. tehničari imali bolje stavove) • znanju upotrebe računala, (osobe koje znaju koristiti računalo imaju bolje stavove) • Vremenu korištenja računala, (osobe koje koriste računalo manje od 5 sati tjedno se značajno razlikuju u svojim stavovima od osoba koje koriste računalo više od 10 sati tjedno) • Nema značajne razlike u stavovima ovisno o dobi, zanimanju, svrhi upotrebe računala i radnog mjesta

38. Usporedba istraživanja

39. ZAKLJUČAK • Općenito gledajući medicinske sestre imaju dobre stavove i u inozemstvu i Hrvatskoj • U pojedinim elementima istraživanja kontradiktorna • Vjerojatni uzrok tome je u samim karakteristikama grupe koja se istražuje • Potrebno primjetiti kao što su to primjetili McBride & Nagle 1996. da je prošlo više od desetljeća od vremena istraživanja Brodta & Strongea (a uporno se koriste njihove metode)

40. ZAKLJUČAK • Shvatljivo za očekivati da su se stavovi medicinskih sestara promijenili tokom godina uslijed napretka u računalnoj tehnologiji kao i uslijed dostupnosti računala • Iskustvo rada sa računalima i edukacija iz područja računala su dva najvažnija parametra koja doprinose pozitivnim stavovima prema računalima • Bitno je razviti uspješan program edukacije iz područja računala kako bi se mogla uspješno provesti informatizacija zdravstva u Hrvatskoj (Brumini i suradnici, 2004.)

41. STAVOVI MEDICINSKIH SESTARA PREMA INFORMATIZACIJI HVALA NA PAŽNJI PITANJA !!!