Snjeguljica i sedam kristalnih sustava

1. Snjeguljica i sedam kristalnih sustava (s time što ih je zapravo 6)

2. Što je kristal? • Kristali su pravilna geometrijska tijela omeđena plohama koje se sijeku u bridovima a bridovi u kutovima. Kristali su pravilne unutrašnje građe Jedan srednjoškolski udžbenik, 2001.

3. Itrijev aluminijev granat (Y3Al5O12) Kristaliziran iz taline Kalijev hidrogentartarat (sriješ, kleger) Kristaliziran iz crnog vina (T’ga za jug, berba 2002.)

4. ‘ajdm’o iz početka • Što se na kristalima vidi? 1. Svi su sličnoga oblika 2. Imaju ravne plohe 3. “kockasti” su (donekle) • Bridovi i plohe sijeku se pod pravim kutevima.

6. Natrijev klorid

7. Opet natrijev klorid?

8. Simetrija • Ako se nekakvom operacijom djeluje na neki objekt, a da se taj pri tome ne promijeni, objekt je simetričan s obzirom na tu operaciju, a operacija se zove simetrijska operacija. • Objekt u prostoru može biti simetričan obzirom na pomicanje (rotaciju oko neke osi) ili preslikavanje (kroz neku točku ili ravninu). Te osi, ravnine i točke nazivlju se elementima simetrije.

9. Osi simetrije Os oko koje se šesterokut rotira Dok kružeći šesterokut napravi puni krug (360˚), šest puta izgleda jednako kao na početku okretanja – os je šestoga reda 1 5 6 2 3 2 6 1 4 1 5 6 1 4 3 2 Šesterokut 5 6 4 3 2 3 4 5

10. 2 1 3 4 5 8

11. Lijevi i desni puževi m

12. Ravnina koja presijeca objekt tako da se dvije polovice odnose kao predmet i zrcalna mu slika Točka u središtu objekta od koje za svako točku objekta postoji odgovarajuća točka na istoj udaljenosti s nasuprotne strane objekta Zrcalne ravnine i inverzijski centri m1 T2 m2 T1’ c T1 T2’ m3

13. 6 2 2 2 2 2 2

14. Mogući elementi simetrije na kristalima • Osi simetrije (prave i neprave) 2., 3., 4. i 6. reda. • Zrcalne ravnine • Centri inverzije • Ovi se elementi simetrije mogu kombinirati na 32 načina

15. Kristal pirita

16. Još kristala pirita

17. 3 3 3 3 4 2 4 2 4 Kristal natrijeva klorida

18. 3 4 3 4 3 3 2 4 2

20. Forme i simetrija Ako su neke plohe povezane simetrijski tako da ako se na kristalu javlja jedna, nužno se mora pojaviti i druga, tada te dvije plohe pripadaju istoj formi

21. Promatrajmo dalje... Ovi su kristali u jednome smjeru (označenome s c) izduženi.

22. Dihidroksiacetofenon Kafarsit (Ca8(Ti,Fe2+,Fe3+,Mn) 6-7(As3+O3)12.4H2O)

23. Koordinatni sustav Svaki se kristal može opisati poliedrom, a poliedar je opisiv koordinatnim sustavom. Jedinični odsječci na osima a, b i c mogu i ne moraju biti jednaki, a kutovi među osima (α, β i γ) mogu i ne moraju biti pravi. Koordinatni sustavi koji na ovaj način opisuju kristale, nazivaju se kristalnim sustavima.

24. Kristalni sustavi • Sva tri kuta mogu biti različita • Dva kuta mogu biti prava, a jedan različit • Sva tri kuta mogu biti prava

25. Ako su sva tri kuta različita... sustav se naziva triklinskim

26. Ako su dva prava... treći može biti bilo koji. Tada je sustav monoklinski a treći je 120˚. Takav(vi) se sustav(i) naziva(ju) heksagonskim (i trigonskim)

27. Jedan heksagonski (u sjećanje na Snjeguljicu)

28. Ako su sva tri prava... • Moramo gledati odsječke na osima. Oni (ovisno o simetriji) mogu i ne moraju biti jednaki.

29. Ako su svi odsječci različitih duljina: • Sustav se naziva rompskim.

30. Ako su dva jednaka: • a treći dulji ili kraći od njih sustav se naziva tetragonskim.

31. Ako su sva tri jednaka: • sustav se naziva kubičnim.

32. Kristalni sustavi i simetrija • 32 kombinacije elemenata simetrije mogu se podijeliti u 6 (7) skupina • Svaka skupina odgovara jednomu kristalnom sustavu • U svakoj skupini postoje karakteristični elementi simetrije postojanje kojih je kriterij za pripadanje toj skupini • Najviša moguća simetrija u pojedinoj skupini upravo je simetrija samoga koordinatnog sustava

33. Kubični sustav • Između osiju koordinatnoga sustava prolaze osi simetrije trećega reda

35. Osi simetrije kocke Os drugoga reda Os trećega reda Os četvrtoga reda

36. Tetragonski sustav – duž jedne osi prolazi os simetrije četvrtoga reda. • Heksagonski sustav – duž jedne osi (one koja je pod pravim kutem na druge dvije) prolazi os simetrije trećega reda.

37. Monoklinski sustav - duž jedne osi (one koja je pod pravim kutem na druge dvije) prolazi os simetrije drugoga reda i/li je na nj okomita zrcalna ravnina. • Triklinski sustav – kristal možda ima (a možda i nema) centar inverzije.

38. “Trigonski sustav” • Ako su sva tri kuta jednaka (ali ne prava) i sva tri odsječka jednaka sustav se kadkad naziva trigonskim 120˚

39. Što je potrebno za proučavanje kristala? • 1. Kristal

40. 2. Lupa Kraljice Elizabete Nešto bolja (polarizacijska lupa)

42. 3. Goniometar Kontaktni Odsjevni

43. Kutomjer Ravnalo “Kristal” Kućne izrade

44. Kako kristali izgledaju iznutra? • Pa pravilno su građeni, zar ne? Pravilno = Periodično

45. Rentgenski difraktometar

46. Ali to je već druga priča...@

47. COROLLARIUM:neke (jeftine) tvari koje kristaliziraju u pojedinim sustavima • Kubični sustav – natrijev klorid, stipsa(e) • Tetragonski sustav – urea • Rompski sustav – bakrov(II) klorid dihidrat • Heksagonski sustav – voda • “Trigonski” - hidrokinon • Monoklinski – benzojeva kiselina, vinska kiselina • Triklinski – modra galica (i ine galice)