SOCIJALNI IZDACI U HRVATSKOJ I REDISTRIBUCIJSKI EFEKTI SOC. TRANSFERA

1. SOCIJALNI IZDACI U HRVATSKOJ I REDISTRIBUCIJSKI EFEKTI SOC. TRANSFERA Doc.dr.sc. Zdenko Babić Pravni fakultet Zagreb Katedra socijalne politike

2. SADRŽAJ 1. UVOD 2. SOCIJALNI IZDACI U HRVATSKOJ 3. OCJENA REDISTRIBUCIJSKOG UČINKA SOC. TRANSFERA 4. ANALIZA IZDATAKA SOCIJALNE POMOĆI 5. ZAKLJUČCI

3. CILJ ISTRAŽIVANJA • Temeljni cilj istraživanja - spoznati intenzitet utjecaja i učinkovitost programa socijalnih transfera u ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva u Hrvatskoj, s analizom učinkovitosti izdataka za socijalnu pomoć na ublažavanje siromaštva.

4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA • hipoteza 1 – razina izdataka za socijalne transfere u Hrvatskoj doprinosi ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva • hipoteza 2 – određeni programi socijalnih transfera su relativno učinkovitiji u ublažavanju nejednakosti i siromaštva u Hrvatskoj • hipoteza 3 – povećanje razine izdataka za socijalnu pomoć bi doprinijelo ublažavanju siromaštva najugroženijih kategorija građana

5. HRVATSKA KAO SOCIJALNA DRŽAVA • U Ustavu Republike Hrvatske u prvom članku stoji zapisano: Republika Hrvatska jedinstvena je nedjeljiva demokratska i socijalna država. • zatim u Članku 49. stoji: Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. • U Članku 57. stoji: Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život

6. IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske prema GFS i JIM (2008).

7. IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE 2008. GODINE PO FUNKCIJAMA Izdaci socijalne zaštite –nacionalna metodologija rač.plana Izvor: MFIN, 2010. * rodiljne naknade i doplatak za djecu.

8. SOCIJALNI IZDACI – komparativna usporedba 2006. godina Izvor: Eurostat i MFIN.

9. SOCIJALNI TRANSFERI U HRVATSKOJDEFINIRANJE VARIJABLI • Socijalni transferi u užem smislu obuhvaćaju primanja vezana za: • nezaposlenost, dječji doplatak, porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja duža od 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje, primanja od drugih osoba za stanovanje što bi bilo u skladu s Eurostatovom definicijom. • Dok soc. transferi u širem smislu obuhvaćaju još javne izdatke za mirovine, zdravstvo i obrazovanje

10. SOCIJALNI TRANSFERI U HRVATSKOJDEFINIRANJE VARIJABLI • Izvori podataka: Anketa o potrošnji kućanstva DZSa, i podaci relevantnih ministarstva • U metodologiji DZSa – soc transferi - zbirna kategorije ostala tekuća primanja - najsličnija Eurostatovoj kategorizaciji socijalnih transfera u užem smislu, + varijabla obiteljske mirovine • Stoga se u radu definicija socijalni transferi u užem smislu proširuje sa izdacima za obiteljske mirovine te se tako dobivena nova varijabla naziva socijalni transferi bez starosnih mirovina • Osim ove varijable konstruirana je i varijabla socijalni transferi u najužem smislu kod koje su iz socijalnih transferaisključeneobiteljske i invalidske mirovine te su pridodane mirovinama.

11. SOCIJALNI TRANSFERI U HRVATSKOJREZULTATI ISTRAŽIVANJA • Ocjena redistribucijskog učinka sustava socijalnih transfera učinjena je na sljedeći način: • komparativnom analizom ocijenjeno je koliko je sustav socijalnih transfera u Hrvatskoj učinkovit u ublažavanju siromaštva u odnosu na druge zemlje EU. • Koristeći podatke iz APK ocijenjeno je da li sustav socijalnih transfera u Hrvatskoj ublažava ekonomske nejednakosti i u kojoj mjeri • Koristeći podatke iz APK i metodologiju koju je primijenio Milanović(2000) za Latviju ocijenjena je relativna učinkovitost pojedinog programa socijalnih transfera u ublažavanju siromaštva

13. KOMPARATIVNA USPOREDBA SA ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE • Hrvatska nešto ispod prosjeka EU - po ostvarenom stupnju redukcije siromaštva transferima • Prosječna stopa redukcije siromaštva transferima u EU iznosila je 27% za 2004. godinu. • Prema podacima Eurostata o ostvarenom stupnju redukcije siromaštva ukupnim socijalnim transferima (mirovine uključene) za 2004. godinu najbolje sustave su imale: Švedska 33%, Francuska 32%, Njemačka 31%, Austrija 31%, Poljska 30%, Češka 29% • Najslabije sustave: Estonija 19%, Grčka 19%, Litva 21% i Latvija 21%

15. Izvor: APK

16. Izvor: APK

17. SOCIJALNI TRANSFERI • Iz prethodne analize moguće ja zaključiti da razina izdataka i sustav socijalnih transfera u Hrvatskoj doprinosi ublažavanju siromaštva • Stoga je dio prve hipoteze istraživanja koji je tvrdio da razina izdataka za socijalne transfere doprinosi ublažavanju siromaštva moguće prihvatiti u cijelosti • Dok prihvaćanje dijela prve hipoteze koji je tvrdio da razina izdataka za socijalne transfere doprinosi ublažavanju i ekonomskih nejednakosti u Hrvatskoj je moguće samo u onom slučaju kada su socijalni transferi definirani varijablom socijalni transferi bez starosnih mirovina.

19. Izvor: APK i autorov izračun

20. OCJENA UČINKOVITOSTI PROGRAMA SOCIJALNIH TRANSFERA • Rezultati prikazani u prethodnoj tablici upućuju na prihvaćanje druge hipoteze rada koja je glasila: – određeni programi socijalnih transfera su relativno učinkovitiji u ublažavanju nejednakosti i siromaštva u Hrvatskoj • Razvidno je da su izdaci za socijalnu pomoć i izdaci za obiteljske mirovine dva najbolje usmjerena programa socijalnih transfera prema siromašnima, te bi eventualno povećanje izdvajanja za ove programe poboljšalo materijalnu situaciju najsiromašnijih u Hrvatskoj

21. SOCIJALNA POMOĆ • komparativnom analizom se ocjenjuje: - stanje siromaštva - pokrivenost naknadom pomoći za uzdržavanje i ZMD siromašnih - relativna izdašnost pojedinog sustava • analizom u kojem se izračunavaju pokazatelji koji stavljaju u odnos prosječne mjesečne izdatka po osobi primatelju i utvrđene linija siromaštva iz dosadašnjih empirijskih istraživanja o siromaštvu u Republici Hrvatskoj

22. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ (novčani + nenovčani dohodak) Izvor: Državni zavod za statistiku

23. IZDACI I KORISNICI POMOĆI ZA UZDRŽAVANJE U PERIODU 2003-2005. GODINE Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS)

24. Izvor: MZSS

25. POKRIVENOST SIROMAŠNOG STANOVNIŠTVA SOCIJALNOM POMOĆI U IZABRANIM ZEMLJAMA *stope rizika od siromaštva izračunate na temelju Eurostatove metodologije 60% medijana nacionalnog dohotka linija siromaštva, Izvor : World Bank 2007. Eurostat za ukupno stanovništvo 2003 i vlastiti izračun

27. KOMPARATIVNA OCJENA SUSTAVA SOCIJALNE POMOĆI • hrvatski je sustav pomoći za uzdržavanje po prikazanim indikatorima pokrivenosti siromašnih i izdašnosti sličniji -Baltičkim zemljama • dok bitno zaostaje za sustavima zemalja Srednje Europe koje čine veći napor u osiguranja boljeg materijalnog položaja svojim siromašnim građanima što rezultira relativno snažnijem ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva

28. KRETANJE PROSJEČNIH IZDATAKA POMOĆI ZA UZDRŽAVANJE I LINIJE SIROMAŠTVA Izvor: DZS, MZSS, Nestić, 2007 i autorovi izračuni

29. POKRIVENOST RAZLIČITIH LINIJA SIROMAŠTVA PROSJEČNIM MJESEČNIM IZDACIMA POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE PO KORISNIKU Izvor: DZS i MZSS, autorovi izračuni.

30. SOCIJALNA POMOĆ • Iz prikazane analize slijedi prihvaćanje treće hipoteze rada koja je glasila: povećanje razine izdataka za socijalnu pomoć doprinijelo bi ublažavanju siromaštva najugroženijih kategorija građana u Hrvatskoj

31. ZAKLJUČCI (I) • Rezultati analize sustava socijalnih transfera u Republici Hrvatskoj pokazali su da sustav socijalnih transfera doprinosi ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva ali i da postoji prostor za poboljšanje učinkovitosti sustava kako u pogledu utjecaja sustava na smanjivanje ekonomskih nejednakosti, tako i pogledu ublažavanja siromaštva. • Najučinkovitiji transferi u smislu najbolje usmjerenosti prema siromašnima jesu socijalna pomoć to jest pomoć za uzdržavanje i obiteljske mirovine. • Rezultati analize učinkovitosti izdataka za socijalnu pomoć su pokazali da je visina glavnog instrumenta za ublažavanje siromaštva pomoć za uzdržavanje preniska. Osnovica za obračun pomoći za uzdržavanje do sada se nije usklađivala s inflacijom, pa su protekom vremena siromašni padali u sve težu relativnu poziciju u odnosu na hrvatski prosjek

32. ZAKLJUČCI (II) • Podaci o profilu primatelja pomoći za uzdržavanje ukazuju da se unutar ukupnog broja primatelja nalazi skoro polovina osoba koje su u radno aktivnoj dobi, zdravi i raspoloživi za zaposlenje sa prosječno vrlo lošim obrazovanjem, te sa visokom regionalnom koncentracijom. • Stoga je potrebno jedan dio aktivnosti (borbe protiv siromaštva) usmjeriti na podizanje radne motivacije i radnih potencijala spomenute skupine primatelja socijalne pomoći • Bezuvjetno je potrebno povisiti prosječnu mjesečnu visinu pomoći za uzdržavanje do razine koja bi omogućavala osiguravanje standarda života koji poštuje dostojanstvo ljudske osobe a koja sa druge strane u sebi ima ugrađene elemente koji osiguravaju da se ne ugrožava radnu motivacija primatelja pomoći

33. ZAKLJUČCI (III) • Važno je ugraditi formulu za usklađivanje osnovica za primanja iz sustava socijalnih transfera sa inflacijom na polugodišnjoj razini • Potrebno je ovlastiti neovisnu istraživačku instituciju za kontinuirano provođenje analize i evaluacije učinaka cjelokupne politike socijalnih transfera u Republici Hrvatskoj zato što se preko ovog sustava preraspodjeljuju značajna sredstva poreznih obveznika, ali također i zbog obveze koja proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska Ustavom definirana kao socijalna država. • Stoga je neophodno istraživačkim objektivnim pristupom kontinuirano odgovarati na pitanje u kolikoj mjeri trenutni sustav socijalnih transfera odgovara ovom važnom zahtjevu, te što je moguće poboljšati kako bi građani Republike Hrvatske ostvarivali veću razinu socijalnih prava a da se istovremeno konkurentnost hrvatskog gospodarstva ne samo ne ugrožava nego i pospješuje.

34. HVALA NA PAŽNJI!

35. EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI I SOCIJALNA POLITIKA U HRVATSKOJ GINIJEV KOEFICIJENT 2005. GODINE U ZEMLJAMA EU I HRVATSKOJ Izvor: Eurostat i DZS

36. Stope rizika od siromaštva EU-2003. Izvor: Eurostat