Uvod

1. Prevencija utjecaja nepovoljnih čimbenika na zdravlje djece – zadaće preventivne i socijalne pedijatrije

2. Uvod • Tko smo? • Zašto smo upravo ovakvi kakvi jesmo? • Mijenjamo li se, i zašto? • Možemo li utjecati na sve navedeno? PLATON(428 p.n.e. – 328 p.n.e.) "Svaka duša teži dobru i poradi njega čini sve što čini."

3. Što donosi suvremeni način života? • Najveći eksperiment na ljudima u povijesti čovječanstva – izostanak dojenja • Zagađenje zraka, tla i vode • Konzumerizam sa niskom razinom kontrole proizvoda (u najširem smislu) s kojima se susreću nerođena i vrlo mala djeca • Društveno raslojavanje – siromaštvo i neobrazovanost • Povećani radni i emocionalni zahtjevi prema roditeljima, poremećaji obiteljskog funkcioniranja • Rano odvajanje • Manje kretanja • Utjecaji medija

4. Kako je to bilo odavnina do nedavno? Nekada Sada Inaktivnost Izobilje kalorija Umjetna prehrana – većinom Industrijski obrađena hrana Zagađenost okoliša Kontakt sa velikim brojem kemijskih supstanci Velika mobilnost (globalizacija) • Kretanje • Ograničeni unos kalorija • Dojenje – većinom • Prirodna prehrana • Čistoća okoliša • Kotakt s malim brojem kemijskih spojeva • Mala mobilnost

5. Kako je to bilo odavnina do nedavno? Nakada Sada Rano odvajanje od majke Više stresa Manje komunikacije dijete-roditelj Stariji roditelji Manjak potpore Rani polazak u kolektiv Određena stanja i bolesti – ćešće preživljavanje • Dijete je dugo uz majku • Manje stresa • Više komunikacije dijete-roditelj • Mladi roditelji • Potpora šire obitelji • Polazak u kolektiv kasno • Određena stanja i bolesti – rijetko preživljavanje

6. Slijedom navedenog zapažaju se promjene • Mijenja se patologija i učestalost pojedinih bolesti • Tehnološki napredak povećava mogućnosti liječenja (preživljavanja)

7. Nepovoljni utjecaji • Od začeća do smrti • Ovise o dobi u kojoj se javljaju, trajanju, intenzitetu i zaštitnim mehanizmima • Načelno, što se ranije javljaju, što su intenzivniji i dugotrajniji – škodljiviji su.

8. Posebno osjetljivi sustavi • Središnji živčani sustav (razvojni problemi u djece, degenerativne promjene u odraslih) • Imuni sustav (autoimune bolesti, alergije, tumori, bolesti mozga)

9. Središnji živčani sustav • Prijevremeno rođenje • Brzo prekidanje dotoka krvi iz pupkovine nakon poroda? • Prehrana • Zračenje (ionizirajuće i elektromagnetsko) • Toksini (zrak, hrana, voda, sredstva za njegu i kozmetika) • Stres

10. Kritični period rasta i razvoje tijekom trećeg trimestra trudnoće • Treći trimestar trudnoće je kritični period rasta i razvoja mozga – najveći u cijelom životu čovjeka. • Dok fetus prima kontinuirano dostatne količine nutrijenata za ovaj brzi rast, djeci koja se rode u dobi manjoj od 30 tj. gestacije je to nerijetko uskraćeno a istovremeno imaju vrlo oskudne rezervne zalihe.

11. Prematuritet ispod 30 tjedana gestacije • Neodgovarajuća rana prehrana ima značajan, trajni učinak na različite aspekte razvoja mozga, kognicije, ponašanja i tjelesnog rasta. • Ukoliko se prematurusima ne osigura odgovarajuća prehrana neposredno nakon poroda, nema mogućnosti nadoknade tijekom prvih tjedana života.

12. Potencijal prenatalnog i postnatalnog rasta pluća, bubrega, jetara i srca Eidelman AI. The living fetus - dilemmas in treatment at the edge of viability. In: Blazer S, Zimmer EZ (eds): The embryo: scientific discovery and medical ethics. Basel, Karger, 2005:351-70.

13. Potencijal za prenatalni i postnatalni rast mozga Eidelman AI. The living fetus - dilemmas in treatment at the edge of viability. In: Blazer S, Zimmer EZ (eds): The embryo: scientific discovery and medical ethics. Basel, Karger, 2005:351-70.

14. Povećana učestalost • Pervazivni poremećaji (autistički spektar prije 15 godina 1:100.000, danas 1:100) • Depresija (1% više, svake godine) 3-25% populacije, 2x više žena, 15% suicida, češći srčani i moždani udari, Parkinsonova bolest, maligne bolesti

15. Rani emocionalni razvoj • Povećani radni i emocionalni zahtjevi prema roditeljima, poremećaji obiteljskog funkcioniranja • Rano odvajanje • Utjecaji medija

16. Programi prevencije poremećaja ranog emocionalnog razvoja • Nedostatni, nedovoljno definirani sadržajno i metodološki • Nedovoljno jasno definirane skupine visokog rizika • Neriješeno financiranje

17. Od 2003. godine Ured UNICEF-a je pokrenuo 5 nacionalnih i jednu lokalnu kampanju za podizanje javne svijesti o problemima djece: Prve 3 su najvažnije! (2006.) Prve 3 su još važnije! (2009.) Zajedno od početka (2006.) 60 godina UNICEF-a (2006.) Za svoje dite, Splite (2006.) Svako dijete treba obitelj (2005.) Stop nasilju među djecom (2003.) Prekini lanac! (2008.)

18. Imuni sustav • Porođaj carskim rezom • Izostanak dojenja • Toksini (zrak, hrana, voda, sredstva za njegu i kozmetika) • Zračenje (ionizirajuće i elektromagnetsko) • Rana izloženost agresivnim patogenima (npr RSV, Rhino- virusi, HMP virus) • Stres

19. Pretilost • Mnoštvo uzroka od prenatalne dobi nadalje • Sinergističko djelovanje • Mnogostruke posljedice – patološka stanja i bolesti u starijim dobnim skupinama • Postoji nacionalna strategija – nema riješenog financiranja

20. Podaci za RH – predškolska djeca

22. REZULTATI U ODNOSU NA DOB

23. “Sprečavanjenesreća i povećanjesigurnostidjecepredškolskedobi” • Javno zdravstveni problem – stradavanje djece uslijed nesreća – vodeći uzrok smrtnosti djece u dobi iznad godine dana života • Zapostavljena prevencija u ovom segmentu, nedostatna educiranost i organiziranost, premala ulaganja

24. Dodaci prehrani • Od biljnih preparata za kašalj samo su 2 registrirani kao lijekovi • Samo 40 parcijalnih analiza sastava 3000 dodataka prehrani • Kršenje zakona reklamiranjem ljekovitih svojstava biljnih sirupa registriranih kao dodatak prehrani

25. Potencijalni problemi • Nepoznati učinci na dojenčad i malu djecu (nema pouzdanih podataka o korisnosti) • Nepoznati mehanizmi djelovanja • Bronhoopstrukcija • Alergija • Nepoznati uzrok kašlja - samoliječenje - ne postoji uvid u zdravstveno stanje djeteta • Čistoća, aktivnost i neškodljivost komponenti

26. Fruktoza iz kukuruznog sirupa: hydroxymethylfurfural (HMF) • Ostala sladila • Formaldehid • Živa • Olovo • Klor • Maziva • Insekticidi • Biološka kontaminacija • Fizička kontaminacija (staklo, prašina, plastika, blato, metal, biljni debris)

27. Potencijalni problemi • Pokušaj reguliranja vrlo kompleksnih patofizioloških mehanizama koji su pogotovu u najmlađoj dobi nedovoljno istraženi • Općeprisutno industrijsko zagađenje • Globalizacija tržišta, ekonomski interes • Niži stupanj kontrole sastava dodataka prehrani

28. Zagađenje zraka OCJENA STANJA KAKVOĆE ZRAKA U GRADU SISKU • Po pitanju SO2 kakvoća zraka u gradskom naselju Caprag je III. kategorije. • Po pitanju H2S kakvoća zraka u gradskom naselju Caprag je III. kategorije. • Po pitanju benzena kakvoća zraka u gradskom naselju Caprag je II. kategorije. • Po pitanju čestica kakvoća zraka u gradskom naselju Caprag je II. kategorije. EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša Zagreb, 2007.

29. Zagađenje vode • Vrbani: Otrovna voda za 3.000 ljudi 25.08.2007. • Stanarima četiri zgrade u novom naselju Vrbani III već godinu dana iz svih slavina teče otrovna voda. Analiza Zavoda za javno zdravstvo potvrdila je sumnje stanara koji su vodu neugodnog mirisa dali na testiranje.

30. Zagađenje vode • Rezultati su potvrdili da je voda opasna za zdravlje i Zavod za javno zdravstvo izdao je zabranu pijenja takve vode. • Nakon što je potvrđeno da voda nije pitka, cijelo naselje od 3000 ljudi prestalo je piti vodu iz slavine, a neki se ne žele ni tuširati.  • Zasad je dokazano da kontaminirana voda neugodnog lužnatog smrada u 106 stanova u Palinovečkoj ulici sadrži i do 170 puta veću koncentraciju mineralnih ulja od dopuštene.

31. HRVATSKI ZDRAVSTVENO-STATISTIČKI LJETOPIS ZA 2008. GODINU • Broj neispravnih uzoraka kemijski i mikrobiološki na razini Hrvatske u 2008. • godine bio je 5,66%, odnosno 6,09%.

32. Ukupnigubicivode • 2007: 202.415.000 kubičnih metara (65%) • 2008: 173.160.000 kubičnih metara (50%) DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKESKUPLJANJE, PROČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE U 2008.

33. Igračke

34. Sigurnost Kemijsko zagađenje Mehanička opasnost Dobna neprimjerenost

35. Obuća

36. Odjeća

37. Kolica, kolijevke, klokanice, sjedalice…

38. Standardi sigurnosti • Važeći standardi se uglavnom odnose na odraslu populaciju • Postoje standardi sigurnosti za djecu • Većinom nema sigurnosnih standarda za trudnice (nerođenu djecu) • Sigurnosni standardi se izrađuju samo za pojedinačnu tvar ili zračenje - postoje uvjerljivi podaci o međudjelovanju i potrebi revizije • Otpor industrije – obrana dobiti

39. Teret bolesti

40. Zdravlje i bolest • Prevencija • Liječenje

41. Zdravlje i bolest • Prevencija • Liječenje

42. Planiranje zdravstvene skrbi • Pojavnost? • Uzroci? • Javno- zdravstveni značaj? • Mogućnost prevencije? HZZJZ – pedijatar, psihijatar, ginekolog-perinatolog, ekolog?

43. PILOT PROGRAMI • Kreiraju stručna društva i udruge • Financijska i organizacijska potpora nevladinih i vladinih institucija • Evaluacija, usavršavanje • Prihvaćanje od strane regularnih institucija skrbi o djeci

44. Skrb o zdravlju • Ne može ostati samo u okvirima sustava zdravstva • Uključuje pojedinca (Zakon o zdravstvenoj zaštiti) • Treba uključiti druge struke i sustave skrbi • Institut za zaštitu majke i djeteta – osmišljava i koordinira programe uz snažnu potporu nadležnih ministarstava