Uvod

1. Uvod Zašto je Međunarodni komitet za računovodstvene standarde, pored MRS-1 - Prezentacija finansijskih izveštaja, donio poseban MRS koji se odnosi na prezentaciju finansijskih izvještaja banaka i drugih finansijskih institucija? Osnovu za donošenje ovog posebnog MRS za prezentaciju finansijskih izvještaja banaka i drugih finansijskih institucija čine:

2. Specifičnosti operacija banaka • Poseban značaj banaka za normalno funkcionisanje privrednog sistema zemlje • Širok krug korisnika finansijskih izvještaja banaka • Specifične informacione potrebe ovih korisnika

3. Djelatnost banke • Prikupljanje depozita i njihovo plasiranje putem pozajmljivanja. • Poslovne transakcije banaka su bitno različite od onih koje se obavljaju u preduzećima. • Zbog različitosti operacija, različiti su računovodstveni i izvještajni zahtjevi, na koje odgovor treba da da ovaj posebni standard.

4. Značaj banaka- preduzeća, država, pojedinci koriste banke kao depozitare ili kreditore, ili što je češće kao jedno i drugo. • Banke igraju glavnu ulogu u održavanju povjerenja u monetarni sistem.

5. Korisnici finansijskih izvještaja banaka očekuju da iz finansijskih izvještaja banaka dokuče informacije potrebne za razumijevanje specifičnih bankarskih poslova. • U korisnike se ubrajaju: • - centralna banka, • - preduzeća, koja su komitenti banke • - druge banke • - država, • - pojedinci, • - zaposleni i dr.

6. Koje informacije su od posebnog interesa za korisnike finansijskih izvještaja banaka? To su informacije o: • Likvidnosti • Solventnosti • Rizicima koji su u vezi sa sredstvima i obavezama iskazanim u Bilansu stanja, ali i u vanbilansnim pozicijama • Prihodima • Rashodima i • Rezultatu

7. Likvidnost se odnosi na dovoljnost novčanih sredstava za pokriće povlačenja depozita i za izmirenje dospjelih finansijskih obaveza. • Solventnost se odnosi na višak sredstava u odnosu na obaveze prema trećima i time na adekvatnost kapitala banke.

8. U svom poslovanju banka je izložena brojnim rizicima: • - rizik likvidnosti • - kreditni rizik • - kamatni rizik, • - valutni rizik, • - tržišni rizik, • Korisnicima moraju biti prezentovane informacije potrebne za ocjenu izloženosti banke rizicima.

9. U finansijskim izvještajima se rizici mogu iskazati, ali je za njihovo bolje razumijevanje potrebno da uprava obezbijedi komentar finansijskih izvještaja u kome će predočiti na koji način upravlja i kontroliše rizike koji su povezani sa poslovanjem banke.

10. Potreba za računovodstvenim politikama • Razumijevanje osnove na kojoj su sastavljeni finansijski izvještaji banke i uskladjivanje sa zahtjevima sadržanim u MRS-1 pretpostavlja objavljivanje računovodstvenih politika banke.

11. OBJAVLJIVANJE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA Naročito o: • načinu utvrdjivanja osnovnih vrsta poslovnih prihoda, • procjenjivanju plasmana u hartije od vrijednosti, kao i u hartije od vrijednosti kojima se trgovalo, • kriterijumima za podvajanje sredstava i obaveza od potencijalnih sredstava i potencijalnih obaveza, • osnovici za utvrdjivanje gubitaka po datim kreditima i avansima, otpisivanju nenaplativih kredita i avansa po tim kreditima i • osnovici za utvrdjivanje terećenja za opšti bankarski rizik i računovodstveni tretman takvih terećenja.

12. Bilans uspjeha • U bilansu uspjeha prihodi i rashodi treba da budu grupisani prema njihovoj prirodi i treba objaviti iznose glavnih prihoda i rashoda. • Za glavne vrste prihoda i rashoda treba primijeniti bruto princip pri izvještavanju.

13. Bilans uspeha Bilans uspjeha mora da sadrži informacije o: • 1. Prihodima od kamata i sličnim prihodima • 2. Rashodima od kamata i sličnim rashodima • 3. Prihodima od dividendi • 4. Prihodima od naknada i provizija • 5. Rashodima od naknada i provizija • 6. Dobicima umanjenim za gubitke koji proističu iz trgovine HOV • 7. Dobici umanjenim za gubitke koji proističu iz plasmana u HOV • 8. drugim poslovnim prihodima • 9. gubicima po zajmovima i avansima • 10. opštim administrativnim rashodima i • 11. opštim operativnim rashodima

14. Kako izgleda bilans uspjeha naših banaka? • Prihodi od kamata • Rashodi od kamata • Dobitak po osnovu kamata • Prihodi od naknada • Rashodi od naknada • Dobitak po osnovu naknada i provizija • Neto prihodi od kursnih razlika • Neto rashodi od kursnih razlika

15. Prihodi od dividendi i učešća • Ostali poslovni prihodi • Rashodi indirektnih otpisa plasmana i rezervisanja • Ostali poslovni rashodi • Prihodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza • Rashodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza • Dobit iz redovnog poslovanja

16. Dobitak prije oporezivanja • Porez na dobit • Dobit poslije oporezivanja

17. Šta su glavni prihodi banaka? • Prihodi od kamata, naknada, provizija i drugi rezultati poslovanja, kao što je dividenda. • Svaka vrsta prihoda se objavljuje zasebno i ako je potrebno po segmentima.

18. Koji su glavni rashodi? • Rashodi po osnovu kamata, naknada, provizija i gubici na prodaji HOV kao i gubici na plasmanima i avansima, gubici po osnovu obezvrjeđenja ulaganja i opšti administrativni rashodi.

19. O prihodima i rashodima po osnovu kamata izvještava se odvojeno da bi se omogućio uvid u visinu neto kamate. • U vezi sa kamatom uprava treba da obezbijedi komentar o visini prosječnih kamatnih stopa, prosječnim sredstvima koja donose kamatu i prosječnim obavezama na koje se plaća kamata.

20. Na neto osnovi se izvještava o: • - prodaji i promjenama u iskazanom iznosu HOV; • - prodaji plasmana u HOV na berzi; • - trgovanju stranim valutama.

21. Ako banka dobija od države pomoć koja se sastoji u držanju depozita države na koje se plaća kamata niža od tržišne o tome se mora izvijestiti. • Treba objaviti visinu depozita, olakšicu i uticaj te olakšice na neto rezultat banke.

22. Aktiva 1. Gotovina i salda kod centralne banke 2. Blagajnički zapisi i druge HOV koje se mogu diskontovati kod CB 3. Državne i druge hartije od vrijednosti koje se drže radi prodaje. 4. Plasmani, krediti i avansi date drugim bankama. 5. Drugi plasmani na novč.tržištu 6. Zajmovi i avansi komitentima i 7. Plasmani u hartije od vrijednosti Pasiva 1. Depoziti od drugih banaka 2. Drugi depoziti na novčanom tržištu 3. Iznosi koji se duguju drugim deponentima 4. Certifikati o depozitu 5. Promisorne note i druge obaveze po HOV 6. Druga pozajmljena sredstva Koje informacije mora da sadrži bilans stanja

23. Bilans stanja naših banaka • Aktiva • Gotovina i gotovinski ekvivalenti • Depoziti kod NB • Potraživanja za kamate i naknade • Plasmani bankama • Plasmani klijentima • HOV i drugi plasmani kojima se trguje • Učešće u kapitalu i ostale hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju • Hartije od vrijednosti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha • Nematerijalna ulaganja • Osnovna sredstva • Ostala sredstva i AVR • Odložena poreska sredstva

24. Pasiva • Obaveze prema bankama • Obaveze prema klijentima • Obaveze za kamate i naknade • Obaveze po osnovu HOV • Obaveze iz dobiti • Ostale obaveze iz poslovanja • Rezervisanja • Ostale obaveze i PVR • Odložene poreske obaveze • Ukupno obaveze • Akcijski kapital • Rezerve • Akumuilirana dobit • Ukupno kapital

25. Kriterijum za klasifikaciju pozicija u bilansu stanja je: priroda pozicija i stepen likvidnosti koji se može približno izraziti sa rokom dospijeća. • Za banke je od sekundarnog značaja podjela na stalnu i obrtnu imovinu.

26. Zašto se odvojeno iskazuju: • - salda sa Centralnom bankom • - plasmani kod drugih banaka • - drugi plasmani na novčanom tržištu • - depoziti drugih banaka • - drugi depoziti na novčanom tržištu i • - ostali depoziti?

27. Da bi se sagledao odnos: • Izmedju banke i centralne banke. • Banke i drugih poslovnih banaka • Banke i tržišta novca. • Ovo je važno za procjenu nezavisnosti banke.

28. Pri izradi Bilansa stanja poštuje se bruto princip, osim ako postoji zakonsko pravo kompenziranja.

29. Da li postoje posebni zahtjevi za procjenjivanjem u bilansima banaka? • Finansijska sredstva u koja se prema MRS-39 ubrajaju: zajmovi, potraživanja, ulaganja koja se drže do roka dospijeća, hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju i hartije od vrijednosti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Po fer vrijednosti se vrednuju HOV koje su raspoložive za prodaju i Hov po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha,

30. Potencijalne i subordinirane obaveze • U bilansu stanja se moraju objaviti: • - suboordinirane obaveze • - priroda i iznos potencijalnih obaveza koje proističu iz bilansa stanja a povezane su sa: garancijama o zaduženosti, garancijma za dobro izvršenje posla, “stand-by” kreditnim pismima, kratkoročnim samolikvidirajućim obavezama povezanim sa prometomi sl.

31. Okolnost da banke često ulaze u poslove iz kojih rezultiraju potencijalne obaveze i obaveze koje se ne iskazuju u bilansu stanja, a koje izazivaju rast rizika. • Korisnici moraju biti obaviješteni o potencijalnim i neopozivim obavezama banke.

32. Dospjelost imovine i obaveza • Banka u bilansu stanja treba da objavi i da analizira sredstva i obaveze prema značaju i dospjelosti, bazirano na preostalom periodu na dan bilansa, kao i do ugovorenog roka dospijeća. • Ovo izvještavanje je važno za procjenu likvidnosti banke, izloženost banke kamatnom i valutnom riziku.

33. Uskladjivanje i kontrola neuskladjenosti rokova i kamatnih stopa sredstava i obaveza je ključni zadatak uprave banke.

34. Grupisanje sredstava i obaveza prema dospjelosti razlikuje se medju bankama. • Primjer: sredstva i obaveze koja dospijevaju do 1 mjeseca; od 1 do 3 mjeseca; od 3 mjeseca do 1 godine; od 1 do 5 godina i u roku dužem od 5 godina.

35. Sredstva i obaveze moraju da budu klasifikovani po istim rokovima dospijeća. • Na taj način se može dokučiti zavisnost banke od drugih izvora finansiranja.

36. Rok dospijeća se može iskazati kao: • - preostali period do dana otplate, • - originalni period do dana otplate ili • - preostali period dosledećeg dana na koji se može zaračunati kamata

37. Dospijeće prema preostalom periodu do otplate • Predstavlja najbolju osnovu za procjenu likvidnosti.

38. Dospijeće prema originalnom periodu otplate • Pruža informacije o politici i strategiji banke, ono se može kombinovati sa dospijećem do dana otplate.

39. Dospijeće do prvog datuma na koji može doći do promjene kamatnih stopa • Pruža informacije o izloženosti banke kamatnom riziku .

40. Za sredstva koja nemaju rok dospijeća uzima se rok za koji se očekuje da će sredstva biti realizovana.

41. Grupisanje sredstava, obaveza i vanbilansnih pozicija • Banka je obavezna da sredstva, obaveze i vanbilansne pozicije grupiše prema: geografskim oblastima, grupama komitenata, djelatnostima i drugim grupisanjima rizika koji odgovaraju okolnostima u kojima banka radi.

42. Gubici po osnovu nenaplativosti plasmana i avansa • Iznos plasmana ili avansa koji se ne može naplatiti od dužnika predstavlja gubitak. • Ovaj gubitak se priznaje kao rashod perioda u bilansu uspjeha i kao smanjenje plasmana odnosno avansa, preko ispravke vrijednosti ili rezervisanja u bilansu stanja.

43. U vezi sa ovim gubicima treba objaviti: • 1. računovodstvenu politiku – osnov na bazi koga je gubitak iskazan kao rashod. • 2. visinu gubitaka u toku perioda, visinu iskorišćenih rezervisanja formiranih po ovom osnovu, visinu rashoda priznatih tokom godine po osnovu nenaplativih plasmana i avansa i visinu naplaćenih ranije otpisanih potraživanja. • 3. zbirni iznos rezervisanja na dan bilansa • 4. zbirni iznos plasmana na koje se ne obračunava kamata i osnovici za utvrdjivanje iznosa po kojima se takvi plasmani vode.

44. Rezervisanja koja se formiraju za pojedinačno identifikovane gubitke i rezervisanja koja se formiraju za prijeteće gubitke formiraju se na teret dobiti.

45. Opšti bnankarski rizici • Od banke se može zahtijevati ili joj se može dozvoliti da izdvoji sredstva za potencijalne obaveze. Ova sredstva se izdvajaju na teret nerasporedjene dobiti.

46. Sredstva data kao obezbjedjenje • Banka je dužna da objavi vrstu i vrijednost sredstava koja su založena kao hipoteka za obezbjedjenje njenih obaveza.

47. Zastupnički poslovi • Sredstva koja su banci stavljenja na raspolaganje da bi obavila poslove u tudje ime i za tudji račun neće biti iskazana kao sredstva banke.

48. Transakcije sa povezanim stranama • Objavljuju se obavezno