1 / 48

Uvod

Uvod. Zašto je Međunarodni komitet za računovodstvene standarde, pored MRS-1 - Prezentacija finansijskih izveštaja, don i o poseban MRS koji se odnosi na prezentaciju finansijskih izv j eštaja banaka i drugih finansijskih institucija?

saniya
Download Presentation

Uvod

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Uvod Zašto je Međunarodni komitet za računovodstvene standarde, pored MRS-1 - Prezentacija finansijskih izveštaja, donio poseban MRS koji se odnosi na prezentaciju finansijskih izvještaja banaka i drugih finansijskih institucija? Osnovu za donošenje ovog posebnog MRS za prezentaciju finansijskih izvještaja banaka i drugih finansijskih institucija čine:

  2. Specifičnosti operacija banaka • Poseban značaj banaka za normalno funkcionisanje privrednog sistema zemlje • Širok krug korisnika finansijskih izvještaja banaka • Specifične informacione potrebe ovih korisnika

  3. Djelatnost banke • Prikupljanje depozita i njihovo plasiranje putem pozajmljivanja. • Poslovne transakcije banaka su bitno različite od onih koje se obavljaju u preduzećima. • Zbog različitosti operacija, različiti su računovodstveni i izvještajni zahtjevi, na koje odgovor treba da da ovaj posebni standard.

  4. Značaj banaka- preduzeća, država, pojedinci koriste banke kao depozitare ili kreditore, ili što je češće kao jedno i drugo. • Banke igraju glavnu ulogu u održavanju povjerenja u monetarni sistem.

  5. Korisnici finansijskih izvještaja banaka očekuju da iz finansijskih izvještaja banaka dokuče informacije potrebne za razumijevanje specifičnih bankarskih poslova. • U korisnike se ubrajaju: • - centralna banka, • - preduzeća, koja su komitenti banke • - druge banke • - država, • - pojedinci, • - zaposleni i dr.

  6. Koje informacije su od posebnog interesa za korisnike finansijskih izvještaja banaka? To su informacije o: • Likvidnosti • Solventnosti • Rizicima koji su u vezi sa sredstvima i obavezama iskazanim u Bilansu stanja, ali i u vanbilansnim pozicijama • Prihodima • Rashodima i • Rezultatu

  7. Likvidnost se odnosi na dovoljnost novčanih sredstava za pokriće povlačenja depozita i za izmirenje dospjelih finansijskih obaveza. • Solventnost se odnosi na višak sredstava u odnosu na obaveze prema trećima i time na adekvatnost kapitala banke.

  8. U svom poslovanju banka je izložena brojnim rizicima: • - rizik likvidnosti • - kreditni rizik • - kamatni rizik, • - valutni rizik, • - tržišni rizik, • Korisnicima moraju biti prezentovane informacije potrebne za ocjenu izloženosti banke rizicima.

  9. U finansijskim izvještajima se rizici mogu iskazati, ali je za njihovo bolje razumijevanje potrebno da uprava obezbijedi komentar finansijskih izvještaja u kome će predočiti na koji način upravlja i kontroliše rizike koji su povezani sa poslovanjem banke.

  10. Potreba za računovodstvenim politikama • Razumijevanje osnove na kojoj su sastavljeni finansijski izvještaji banke i uskladjivanje sa zahtjevima sadržanim u MRS-1 pretpostavlja objavljivanje računovodstvenih politika banke.

  11. OBJAVLJIVANJE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA Naročito o: • načinu utvrdjivanja osnovnih vrsta poslovnih prihoda, • procjenjivanju plasmana u hartije od vrijednosti, kao i u hartije od vrijednosti kojima se trgovalo, • kriterijumima za podvajanje sredstava i obaveza od potencijalnih sredstava i potencijalnih obaveza, • osnovici za utvrdjivanje gubitaka po datim kreditima i avansima, otpisivanju nenaplativih kredita i avansa po tim kreditima i • osnovici za utvrdjivanje terećenja za opšti bankarski rizik i računovodstveni tretman takvih terećenja.

  12. Bilans uspjeha • U bilansu uspjeha prihodi i rashodi treba da budu grupisani prema njihovoj prirodi i treba objaviti iznose glavnih prihoda i rashoda. • Za glavne vrste prihoda i rashoda treba primijeniti bruto princip pri izvještavanju.

  13. Bilans uspeha Bilans uspjeha mora da sadrži informacije o: • 1. Prihodima od kamata i sličnim prihodima • 2. Rashodima od kamata i sličnim rashodima • 3. Prihodima od dividendi • 4. Prihodima od naknada i provizija • 5. Rashodima od naknada i provizija • 6. Dobicima umanjenim za gubitke koji proističu iz trgovine HOV • 7. Dobici umanjenim za gubitke koji proističu iz plasmana u HOV • 8. drugim poslovnim prihodima • 9. gubicima po zajmovima i avansima • 10. opštim administrativnim rashodima i • 11. opštim operativnim rashodima

  14. Kako izgleda bilans uspjeha naših banaka? • Prihodi od kamata • Rashodi od kamata • Dobitak po osnovu kamata • Prihodi od naknada • Rashodi od naknada • Dobitak po osnovu naknada i provizija • Neto prihodi od kursnih razlika • Neto rashodi od kursnih razlika

  15. Prihodi od dividendi i učešća • Ostali poslovni prihodi • Rashodi indirektnih otpisa plasmana i rezervisanja • Ostali poslovni rashodi • Prihodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza • Rashodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza • Dobit iz redovnog poslovanja

  16. Dobitak prije oporezivanja • Porez na dobit • Dobit poslije oporezivanja

  17. Šta su glavni prihodi banaka? • Prihodi od kamata, naknada, provizija i drugi rezultati poslovanja, kao što je dividenda. • Svaka vrsta prihoda se objavljuje zasebno i ako je potrebno po segmentima.

  18. Koji su glavni rashodi? • Rashodi po osnovu kamata, naknada, provizija i gubici na prodaji HOV kao i gubici na plasmanima i avansima, gubici po osnovu obezvrjeđenja ulaganja i opšti administrativni rashodi.

  19. O prihodima i rashodima po osnovu kamata izvještava se odvojeno da bi se omogućio uvid u visinu neto kamate. • U vezi sa kamatom uprava treba da obezbijedi komentar o visini prosječnih kamatnih stopa, prosječnim sredstvima koja donose kamatu i prosječnim obavezama na koje se plaća kamata.

  20. Na neto osnovi se izvještava o: • - prodaji i promjenama u iskazanom iznosu HOV; • - prodaji plasmana u HOV na berzi; • - trgovanju stranim valutama.

  21. Ako banka dobija od države pomoć koja se sastoji u držanju depozita države na koje se plaća kamata niža od tržišne o tome se mora izvijestiti. • Treba objaviti visinu depozita, olakšicu i uticaj te olakšice na neto rezultat banke.

  22. Aktiva 1. Gotovina i salda kod centralne banke 2. Blagajnički zapisi i druge HOV koje se mogu diskontovati kod CB 3. Državne i druge hartije od vrijednosti koje se drže radi prodaje. 4. Plasmani, krediti i avansi date drugim bankama. 5. Drugi plasmani na novč.tržištu 6. Zajmovi i avansi komitentima i 7. Plasmani u hartije od vrijednosti Pasiva 1. Depoziti od drugih banaka 2. Drugi depoziti na novčanom tržištu 3. Iznosi koji se duguju drugim deponentima 4. Certifikati o depozitu 5. Promisorne note i druge obaveze po HOV 6. Druga pozajmljena sredstva Koje informacije mora da sadrži bilans stanja

  23. Bilans stanja naših banaka • Aktiva • Gotovina i gotovinski ekvivalenti • Depoziti kod NB • Potraživanja za kamate i naknade • Plasmani bankama • Plasmani klijentima • HOV i drugi plasmani kojima se trguje • Učešće u kapitalu i ostale hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju • Hartije od vrijednosti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha • Nematerijalna ulaganja • Osnovna sredstva • Ostala sredstva i AVR • Odložena poreska sredstva

  24. Pasiva • Obaveze prema bankama • Obaveze prema klijentima • Obaveze za kamate i naknade • Obaveze po osnovu HOV • Obaveze iz dobiti • Ostale obaveze iz poslovanja • Rezervisanja • Ostale obaveze i PVR • Odložene poreske obaveze • Ukupno obaveze • Akcijski kapital • Rezerve • Akumuilirana dobit • Ukupno kapital

  25. Kriterijum za klasifikaciju pozicija u bilansu stanja je: priroda pozicija i stepen likvidnosti koji se može približno izraziti sa rokom dospijeća. • Za banke je od sekundarnog značaja podjela na stalnu i obrtnu imovinu.

  26. Zašto se odvojeno iskazuju: • - salda sa Centralnom bankom • - plasmani kod drugih banaka • - drugi plasmani na novčanom tržištu • - depoziti drugih banaka • - drugi depoziti na novčanom tržištu i • - ostali depoziti?

  27. Da bi se sagledao odnos: • Izmedju banke i centralne banke. • Banke i drugih poslovnih banaka • Banke i tržišta novca. • Ovo je važno za procjenu nezavisnosti banke.

  28. Pri izradi Bilansa stanja poštuje se bruto princip, osim ako postoji zakonsko pravo kompenziranja.

  29. Da li postoje posebni zahtjevi za procjenjivanjem u bilansima banaka? • Finansijska sredstva u koja se prema MRS-39 ubrajaju: zajmovi, potraživanja, ulaganja koja se drže do roka dospijeća, hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju i hartije od vrijednosti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Po fer vrijednosti se vrednuju HOV koje su raspoložive za prodaju i Hov po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha,

  30. Potencijalne i subordinirane obaveze • U bilansu stanja se moraju objaviti: • - suboordinirane obaveze • - priroda i iznos potencijalnih obaveza koje proističu iz bilansa stanja a povezane su sa: garancijama o zaduženosti, garancijma za dobro izvršenje posla, “stand-by” kreditnim pismima, kratkoročnim samolikvidirajućim obavezama povezanim sa prometomi sl.

  31. Okolnost da banke često ulaze u poslove iz kojih rezultiraju potencijalne obaveze i obaveze koje se ne iskazuju u bilansu stanja, a koje izazivaju rast rizika. • Korisnici moraju biti obaviješteni o potencijalnim i neopozivim obavezama banke.

  32. Dospjelost imovine i obaveza • Banka u bilansu stanja treba da objavi i da analizira sredstva i obaveze prema značaju i dospjelosti, bazirano na preostalom periodu na dan bilansa, kao i do ugovorenog roka dospijeća. • Ovo izvještavanje je važno za procjenu likvidnosti banke, izloženost banke kamatnom i valutnom riziku.

  33. Uskladjivanje i kontrola neuskladjenosti rokova i kamatnih stopa sredstava i obaveza je ključni zadatak uprave banke.

  34. Grupisanje sredstava i obaveza prema dospjelosti razlikuje se medju bankama. • Primjer: sredstva i obaveze koja dospijevaju do 1 mjeseca; od 1 do 3 mjeseca; od 3 mjeseca do 1 godine; od 1 do 5 godina i u roku dužem od 5 godina.

  35. Sredstva i obaveze moraju da budu klasifikovani po istim rokovima dospijeća. • Na taj način se može dokučiti zavisnost banke od drugih izvora finansiranja.

  36. Rok dospijeća se može iskazati kao: • - preostali period do dana otplate, • - originalni period do dana otplate ili • - preostali period dosledećeg dana na koji se može zaračunati kamata

  37. Dospijeće prema preostalom periodu do otplate • Predstavlja najbolju osnovu za procjenu likvidnosti.

  38. Dospijeće prema originalnom periodu otplate • Pruža informacije o politici i strategiji banke, ono se može kombinovati sa dospijećem do dana otplate.

  39. Dospijeće do prvog datuma na koji može doći do promjene kamatnih stopa • Pruža informacije o izloženosti banke kamatnom riziku .

  40. Za sredstva koja nemaju rok dospijeća uzima se rok za koji se očekuje da će sredstva biti realizovana.

  41. Grupisanje sredstava, obaveza i vanbilansnih pozicija • Banka je obavezna da sredstva, obaveze i vanbilansne pozicije grupiše prema: geografskim oblastima, grupama komitenata, djelatnostima i drugim grupisanjima rizika koji odgovaraju okolnostima u kojima banka radi.

  42. Gubici po osnovu nenaplativosti plasmana i avansa • Iznos plasmana ili avansa koji se ne može naplatiti od dužnika predstavlja gubitak. • Ovaj gubitak se priznaje kao rashod perioda u bilansu uspjeha i kao smanjenje plasmana odnosno avansa, preko ispravke vrijednosti ili rezervisanja u bilansu stanja.

  43. U vezi sa ovim gubicima treba objaviti: • 1. računovodstvenu politiku – osnov na bazi koga je gubitak iskazan kao rashod. • 2. visinu gubitaka u toku perioda, visinu iskorišćenih rezervisanja formiranih po ovom osnovu, visinu rashoda priznatih tokom godine po osnovu nenaplativih plasmana i avansa i visinu naplaćenih ranije otpisanih potraživanja. • 3. zbirni iznos rezervisanja na dan bilansa • 4. zbirni iznos plasmana na koje se ne obračunava kamata i osnovici za utvrdjivanje iznosa po kojima se takvi plasmani vode.

  44. Rezervisanja koja se formiraju za pojedinačno identifikovane gubitke i rezervisanja koja se formiraju za prijeteće gubitke formiraju se na teret dobiti.

  45. Opšti bnankarski rizici • Od banke se može zahtijevati ili joj se može dozvoliti da izdvoji sredstva za potencijalne obaveze. Ova sredstva se izdvajaju na teret nerasporedjene dobiti.

  46. Sredstva data kao obezbjedjenje • Banka je dužna da objavi vrstu i vrijednost sredstava koja su založena kao hipoteka za obezbjedjenje njenih obaveza.

  47. Zastupnički poslovi • Sredstva koja su banci stavljenja na raspolaganje da bi obavila poslove u tudje ime i za tudji račun neće biti iskazana kao sredstva banke.

  48. Transakcije sa povezanim stranama • Objavljuju se obavezno

More Related