Finansijska tržišta

1. Finansijska tržišta Devizno tržište Dr Slobodan Lakić

2. Cont. • I Devize i devizni kurs • II Funkcionisanje deviznog tržišta • III Arbitražne transakcije • IV Špekulacije na deviznom tržištu • V Interventne operacije centralne banke

3. I Devize i devizni kurs • Novac jedne nacionalne ekonomije javlja se u inostranstvu u dvije vrste: efektivni inostrani novac ili valuta; kratkoročna potraživanja u inostranom novcu ili devize • A) Valuta - od latinske riječi valuta, sa nekoliko značenja: novčani sistem; efektivni novac i novčani znaci (novčanice, banknote) u opticaju u zemlji (novčana jedinica); u međunarodnom prometu samo efektivne inostrane novčanice, novčani znaci sa kojim se raspolaže u nekoj drugoj zemlji

4. Cont. • U posljednjem slučaju pojam valuta ne obuhvata i novčane surogate (ček, mjenica • Konvertibilne valute (čvrste) - valute koje, u principu, mogu slobodno da se mijenjaju za zlato ili za svaku drugu valutu i to u neograničenim količinama • Nekonvertibilne (meke) - valute koje se ne mogu zamijeniti za zlato ili za druge valute i služe isključivo kao sredstvo plaćanja u unutrašnjem prometu

5. Cont. • Valutni paritet - jednakost u odnosu dvije valute, odnosno zakonski utvrđen odnos valuta prema zlatu (ranije i srebru) ili prema nekoj drugoj valuti ili, pak, da izrazi utvrđeni vrijednosni odnos dvije valute koje svoju vrijednost izražavaju u zlatu • Devizni paritet - odnos između vrijednosti inostrane valute na koju glasi deviza i domaće valute • U sistemu jednostrukih kurseva devizni kurs jednak je valutnom

6. Cont. • B) Deviza - od latinske, španske riječi devise koja označava inostranu mjenicu, mjenicu koja glasi na inostranu valutu i koja treba da se plati u inostranstvu • Devize kao potraživanja u inostranoj valuti predstavljaju specifičnu robu koja se kupuje i prodaje na deviznom tržištu • Za imaoca deviza (domaći rezident) one nisu novac jer će imalac deviza dobiti novac kada proda devize na DT ili kada ih prezentira kod neke banke za naplatu

7. Cont. • Devize predstavljaju uputnicu kupovne moći u inostranstvu • To znači da inostrani devizni rezident kao korisnik potraživanja u inostranstvu dobija devize koje predstavljaju potraživanja u inostranoj valuti • U sadašnjim uslovima, sa makro-ekonomskog aspekta, devize su potraživanja koja posjeduje jedna nacionalna privreda u valutama drugih nacionalnih privreda (drugih zemalja)

8. Cont. • Potraživanja koja imaju tretman deviza bila bi potraživanja po tekućim računima kod inostranih banaka, čekovi i mjenice koje glase na inostrane valute i vučene u inostranim bankama, primljeni akreditivni nalozi, kreditna pisma, telegrafski nalozi i druge hartije od vrijednosti koje glase na inostrane valute • Sa privredno-političkog aspekta, devize mogu da se grupišu u dvije grupe: slobodne i vezane valute

9. Cont. • Slobodne valute (konvertibilne, čvrste, zdrave) su potraživanja u inostranstvu u takvim vrstama inostranih sredstava plaćanja kojima bi njihovi vlasnici mogli da raspolažu slobodno za plaćanja potraživ. u zemlji ili za plaćanja u nekoj drugoj zemlji • Vezane devize (meke, klirinške) glase na kratkoročna potraživanja u inostranstvu, u inostranim sredstvima plaćanja, potraživanja koja bi mogla da se koriste samo za dogovorne vrste plaćanja

10. Cont. • Meke devize - kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute čija kupovna moć nije stabilna, nisu konvertibilne u drugim valutama • Čvrste devize - kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute čija je kupovna moć postojana, imaju stabilan valutni kurs, i u značajnoj su mjeri konvertibilne za druge valute

11. Cont. • Klirinške devize - potraživanja iz inostranstva koja rezultiraju iz potraživanja zemlje sa kojom se razmjena i plaćanja vrše putem kliringa • Konvertibilne devize - kao kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute su one devize koje mogu da se slobodno mijenjaju, da se konvertuju za druge devize, za druga kratkoročna potraživanja u inostranim valutama na bazi utvrđenog pariteta

12. Cont. • Promptne devize - potraživanja u inostranim valutama koja su dospjela, potraživanja sa kojima može odmah da se raspolaže i to u zavisnosti od karaktera deviza, toga da li su valute na koje glase konvertibilne ili ne, od režima korišćenja valuta • Terminske - potraživanja u inostranim valutama koja ne mogu odmah da se koriste, nego po isteku unaprijed ugovorenog roka

13. Cont. • C) Devizni kurs • Svaka valuta ima dvojaku vrijednost: internu i eksternu • Interna vrijednost se ogleda u kupovnoj snazi koju neka valuta postiže na domaćem tržištu • Eksterna vrijednost se formira u intervalutarnim odnosima putem devizno-valutnih kurseva, koji se uspostavljaju na valutnim tržištima ili ih propisuje država

14. Cont. • Valutni kurs je cijena novčane jedinice jedne (obično inostrane) zemlje izražene u novčanim jedinicama druge (obično domaće) zemlje • Devizni kurs pokazuje koliko se valutnih jedinica jedne zemlje zamjenjuje za određeni broj valutnih jedinica druge zemlje, koje se dobijaju u vidu deviza • Ponekad se devizni i valutni kursevi označavaju zajedničkim imenom intervalutni kurs

15. Cont. • Stranjak: Devizni kurs predstavlja cijenu strane valute u domaćem novcu (indirektno kotiranje), odnosno cijenu domaće valute u stranoj (direktno kotiranje), koja zavisi, prvo, od odnosa kupovne snage (vrijednosti) domaćeg novca i valute u kojoj se ovaj mjeri i, drugo, od efektivne ponude i tražnje strane valute • Ne postoji potpuno slaganje o podjeli režima deviznih kurseva, a često se grupišu u tri kategorije: fiksni, intermedijarni i plivajući

16. Cont. • Podjela Rajnhart i Rogof (2002): • a) Fiksni: bez posebnog legalnog tendera (zakonskog sredstva plaćanja); unaprijed objavljeno vezanje ili aranžman valutnog odbora • b) Intermedijarni: unaprijed objavljena horizontalna zona koja je uža ili jednaka +-2%; de facto vezani; unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs; unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs koji je uži ili jednak +-2%; de facto klizni kurs; ...

17. Cont. • ... de facto klizni fiksni kurs koji je uži ili jednak +-2%; unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs koji je širi ili jednak +-2%; de facto klizni fiksni kurs koji je uži ili jednak +-5%; pokretna zona koja je uža ili jednaka +-2% (tj. uzima u obzir i apresijaciju i depresijaciju tokom vremena) • c) Plivajući režimi: kontrolisano plivanje; slobodno plivanje

18. Cont. • S obzirom da devizni kurs povezuje dvije valute, zove se i bilateralnim DK • Unakrsni kurs je bilateralni DK koji se računa iz druga dva bilaterlna DK • Kupovno-prodajni (bid-ask) spred je razlika između kupovne cijene, ili cijene koja se nudi za kupovinu valute, i prodajne cijene, ili cijene po kojoj se valuta nudi za prodaju • Kupovno-prodajna margina je suprotno izraženo kao procenat prodajne cijene, ili

19. Cont. • ((Pc – Kc)/Pc)x100% • Valute sa visokim obimom trgovanja i niskom deviznom promjenljivošću tipično imaju niže margine • Nominalni DK je bilateralni DK koji nije prilagođen promjenama nivoa cijena u dvije zemlje • Realni DK – prilagođen je promjenama cijena u dvije zemlje

20. Cont. • Efektivni DK – mjerilo ponderisane prosječne vrijednosti valute u odnosu na izabranu grupu valuta • Realni efektivni DK – efektivni DK zasnovan na realnom DK suprotno nominalnom DK • Direktan DK za domaću zemlju je broj jedinica domaće valute koja se može razmijeniti za jednu jedinicu strane valute • Indirektan DK je broj jedinica strane valute razmijenjen za jednu jedinicu domaće val.

21. Cont. • Primjer: $ (domaća valuta), kanadski dolar (strana valuta) • Direktan kurs za SAD = $0,7508 $/CD • $0,7580 se može razmijeniti za 1 CD • Indirektan kurs za SAD = 1,3320 CD/$ • 1,3320 CD se može razmijeniti za 1US $ • Unakrsni kurs je DK između 2 valute u odnosu na treću valutu • UK EUR/Y = (EUR/$) / (Y/$) = 0,8055/0,0093 = 86,6129 EUR/Y

22. Cont. • D) Značaj i funkcije deviznog kursa • DK ima jednu od najznačajnijih uloga na tokove u međunarodnoj razmjeni, na formiranje cijena po kojima se vrši ta međunarodna razmjena, na deformaciju odnosa između cijena • Da bi domaća valuta mogla sa uspjehom da vrši funkciju mjere vrijednosti potrebno je realno utvrditi njen paritet i to na nivou na kojem bi DK mogao nesmetano da funkcioniše

23. Cont. • Realno odmjeravanje DK u rasponu između prosječne produktivnosti domaće i inostrane privrede predstavlja jedan od najnužnijih preduslova za uključivanje domaće privrede u međunarodnu podjelu rada • Ekonomski smisao DK ogleda se u tome što se na bazi unutrašnjih i spoljnih cijena određuje rentabilnost izvoza, odnosno uvoza

24. Cont. • To znači da se problem uključivanja domaće privrede u međunarodnu podjelu rada i svjetskog tržišta mora vršiti smišljeno i organizovano, a pri tome posebno DK zauzima jedno od centralnih mjesta • Na međunarodnom tržištu, gdje se vrši razmjena po “svjetskim” cijenama, na kome odlučuju troškovi proizvodnje naprednih proizvođača, realno određeni DK može pomoći nacion. privredi da se uključi u međunarod. ekonomske i finansij. tokove

25. Cont. • DK u jednoj nacionalnoj privredi može vršiti dosta značajnih funkcija • Tu se, u prvom redu, misli na ulogu DK u: nivelisanju domaćih i stranih cijena, racionalnoj orijentaciji nacionalne privrede u proizvodnji i robnoj razmjeni sa inostranstvom, uravnotežavanju bilansa plaćanja, automatskoj raspodjeli roba i kapitala između različitih nacionalnih tržišta, ostvarivanju platnog prometa sa inostranstvom

26. Cont. • Dakle, četiri su osnovne klase ciljeva politike kursa jedne nacionalne valute: • a) platnobilansna i šire gledano spoljnofinansijska ravnoteža privrede; • b) politika održavanja međunarodne cjenovne (neposredno) i necjenovne (posredno) konkurentnosti; • c) politika stabilnosti procesa privređivanja i razvoja;

27. Cont. • d) politika ekspanzije nacionalnog reprodukcionog procesa koja se u suženoj varijanti javlja kao politika podsticanja izvoza, a u razvijenijoj kao politika kompenzacije razlika u sektorskoj ekonomskoj efikasnosti putem preraspodjele unutar nacionalne privrede

28. Cont. • Ako je riječ o realno formiranom DK, taj kurs može u velikoj mjeri da utiče na nivelisanje domaćih i inostranih cijena • Naime, ako DK predstavlja realnu intervalutnu vrijednost domaće valute, može uticati na približavanja domaćih cijena inostranim, a domaća privreda će moći da se orijentiše na racionalniju proizvodnju u zemlji, odnosno proizvodnju za izvoz

29. Cont. • Na taj način, DK ima funkciju instrumenta koji će vršiti automatsku raspodjelu roba i kapitala između različitih nacionalnih tržišta, odnosno putem DK (uz apstrahovanje carinskih smetnji i raznih olakšica) izjednačava se ili treba da se izjednači spoljno i domaće tržište • Ako su promjene cijena, profitna i kamatna stopa propraćene u obimu i pravcima međunarodnog kretanja roba i kapitala moglo bi da se mijenja sve ostalo osim DK

30. Cont. • Ako se u takvoj situaciji napuste postojeći DK ili se prelazi na ograničavanje konvertibilnosti domaćih i inostranih valuta, može se izazvati odvajanje domaćeg od inostranog tržišta čime se smanjuje ili čak isključuje mogućnost za međunarodno kretanje kapitala • Promet roba i usluga odvija se uz ograničenja i odstupanje nivoa domaćih od inostranih cijena, a parcijalnim mjerama (subvencije, premije) obezbjeđuje se potreban obim izvoza

31. Cont. • Uvoz se ograničava na optimalni nivo putem državne intervencije (sistem racionisanja deviza, višestruki DK i sl.) • Ako je DK nacionalne valute “kurs ravnoteže” između ponude i tražnje deviza i valuta, odnosno između ponude i potraživanja domaće valute i kratkoročnih potraživanja iz inostranstva koja su izražena u domaćoj valuti, takav DK može se javiti u funkciji sredstava koja će uticati na uravnoteženje platnog bilansa

32. Cont. • E) Ponuda i tražnja deviza • DK se formiraju na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza, koje odražavaju stanje platnog bilansa • Deficit platnog bilansa znači da je tražnja deviza veća od ponude, a suficit da je veća ponuda deviza • Tražnja deviza dolazi od stavki platnog bilansa koje odražavaju obaveze zemlje da izvrši određena plaćanja prema inostranstvu, tj. transakcija koje involviraju

33. Cont. • ... transfer kupovne snage u inostranstvo • U takve transakcije spadaju: uvoz robe i usluga; plaćanja ne ime kamata i dividendi; • jednostrani transferi; izvoz kapitala • Izvoz kapitala formira tražnju za devizama jer u međunarodnim ekonomskim odnosima ne postoji jedinstvena svjetska valuta • Da bi se izvršio izvoz kapitala, potrebno je konvertovati nacionalnu valutu u valutu zemlje plasmana kapitala

34. Cont. • Konverzija valuta vrši se na deviznom tržištu: prvo se konvertuje domaća valuta za stranu i nakon toga plasira kapital • Dakle, činom izvoza kapitala, nudi se na deviznom tržištu nacionalna valuta (definitivno i zakonsko sredstvo plaćanja), a traži strana valuta • Tražnja za valutama varira inverzno sa cijenom - deviznim kursom • Viši DK strane valute destimulativno djeluje na tražnju za takvom valutom

35. Cont. • Tražnja za devizama je funkcija DK, slično kao što je tražnja za bilo kojom robom funkcija cijene takve robe (grafik a) • Međutim, ukoliko dođe do promjena u platnom bilansu zbog, npr, izmijenjenih cijena i troškova proizvodnje u zemlji u odnosu na cijene i troškove u inostranstvu, doći će do formiranja nove tražnje za devizama • U tom slučaju, tražnja za devizama nije posljedica deviznog kursa

36. Cont. • Ili, porastom nacionalnog dohotka obično dolazi do porasta uvoza koji formira veću tražnju za devizama (vidjeti grafik) • Ponuda deviza dolazi od aktivnih stavki platnog bilansa • Odražava plaćanja inostranstva prema zemlji • U transakcije koje vode formiranju ponude deviza spadaju: • - izvoz roba i usluga; • - primanja na ime kamata, dividendi;

37. Cont. • - jednostrani transferi - primanja; • - uvoz kapitala • Ponuda deviza varira sa promjenama DK - porastom DK dolazi do porasta ponude deviza (grafik b) • Porast deviznog kursa stimulativno djeluje na izvoz • U odnosu na prethodni nivo DK, izvoznik za istu jedinicu izvoza u uslovima višeg DK dolazi u posjed, činom konverzije, do više jedinica nacionalne valute

38. Cont. • Porastom kursa strane valute domaća roba postaje jeftinija za nerezidente, izraženo u njihovoj valuti, što stimulativno djeluje na njihovu tražnju • Veća strana tražnja domaće robe je pretpostavka većeg izvoza domaće robe • Uzajamnim djelovanjem ponude i tražnje na deviznom tržištu formira se DK • Na grafiku c, DK je kurs ravnoteže, tj. takav DK pri kojem su ponuda i tražnja deviza ujednačene (kurs koji čisti tržište)

39. Cont. • U uslovima perfektnog deviznog tržišta (perfektne konkurencije) aktuelni DK deviznog tržišta približava se teoretskom DK • Međutim, često devizno tržište nije perfektno tržište • Na njemu se, pored ostalih subjekata, pojavljuje CB koja svojim intervencijama može podržavati i održavati određeni, željeni nivo DK

40. Cont. • Takav DK takođe odražava odnos ponude i tražnje deviza, ali ne mora biti kurs ravnoteže u smislu da autonomno izjednačava ponudu i tražnju deviza (grafik d) • Ako je na deviznom tržištu tražnja za devizama veća od ponude, to obično znači da zemlja ima deficit tekućeg platnog bil. • Da bi se održao DK na određenom nivou, ponuda ili tražnja deviza mogu se korigovati intervencijom CB

41. Cont. • CB može razliku ponude i tražnje deviza popuniti intervencijom monetarnim rezervama • U slučaju kada je tražnja za devizama veća od ponude, CB interveniše na deviznom tržištu prodajom deviza iz monetarnih rezervi • Ona tada prodaje devize za nacionalnu valutu • Kada je veća ponuda deviza, CB otkupljuje višak ponude deviza nacionalnom valutom

42. II Funkcionisanje deviznog tržišta • a) Devizno tržište – pojam i značaj • Veza između nacionalnih tržišta novca i stranih novčanih tržišta ostvaruje se na deviznom tržištu • Posredstvom ovog tržišta, vlasnici novčanih sredstava transferišu strana sredstva plaćanja u domaća, i obratno, pa se sa tim sredstvima pojavljuju na domaćem, odnosno inostranom novčanom tržištu

43. Cont. • Usljed povezanosti novčanog i deviznog tržišta, postoji tijesna veza između kamatne stope i deviznog kursa • Naime, međunarodno kretanje kapitala može da bude motivisano razlikama između kamatnih stopa • Stoga, kretanje kapitala može značajno da utiče na kretanje deviznih kurseva na tržištu deviza

44. Cont. • Preko mehanizma deviznog kursa postepeno se uspostavlja korespondentski odnos različitih kretanja na dva nacionalna tržišta novca • O deviznom tržištu govorimo u onom momentu kada dođe do kontakta između domaćih i stranih deviznih rezidenata u sferi ekonomskih transakcija, i kad ovi kontakti dovedu do određenih devizno-pravnih poslova

45. Cont. • Iz ovih odnosa rezultira ponuda i tražnja deviza, a njihov susret predstavlja devizno tržište • Dovoljno je da jedan domaći devizni rezident zasnuje potraživanje u stranoj valuti, a drugi dugovanje, pa da dođe do prvog susreta ponude i tražnje deviza • Devizno tržište pretpostavlja takav tip nacionalne ekonomije koja održava ekonomske veze s drugim nacionalnim ekonomijama (otvorena ekonomija)

46. Cont. • Postojanje ponude i tražnje deviza je rezultat slobodne cirkulacije robe između nacionalnih ekonomija • Devizno tržište, kao institut otvorene ekonomije, pruža vrlo plastičnu sliku platnog bilansa date privrede • Deficit u platnom bilansu manifestuje se u nesrazmjerno većoj tražnji deviza od njihove ponude na deviznom tržištu, i obrnuto

47. Cont. • Pod užim pojmom deviznog tržišta obično se podrazumijeva organizovan susret ponude i tražnje deviza, a širi pojam uključuje i atribut sistematskog susrijetanja • Lipfert pod deviznim tržištem u širem smislu podrazumijeva kupovinu i prodaju deviza, deviznu arbitražu, devizne špekulacije, a u užem smislu samo kupovinu i prodaju deviza za domaću valutu ili za druge vrste deviza

48. Cont. • Šire definisano, devizno tržište obuhvata konverziju kupovne snage od jedne valute u drugu, bankarske depozite strane valute, odobravanje kredita denominovanog u stranu valutu, finansiranje strane trgovine, trgovanje opcijama u stranoj valuti i fjučers ugovorima i valutne svopove

49. Cont. • Devizno tržište ima sljedeće osnovne zadatke i funkcije, odnosno svojim djelovanjem: • a) Omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu valutu, a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu; • b) Usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtjevima za njihovu kupovinu;

50. Cont. • c) Usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom; • d) Omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom • Na taj način se, posredstvom deviznog kursa koji se formira na deviznom tržištu domaća privreda povezuje sa inostranom • Prema Kindlbergeru, tri osnovne funkcije deviznog tržišta sastoje se u: