z l o c i n i r t v a josip kovac vukovar, 12. lipnja 2008. godine

1. 1 Z L O C I N I � R T V AJosip KovacVukovar, 12. lipnja 2008. godine

2. 2

3. 3 Raspraviti: temu: zlocin-�rtva-odnos kako znamo: koji je cin � zlocin kada vrednujemo: jednaki kako vrednujemo: nejednaki kako reagiramo: nejednaki; od obracuna ... do oprosta; Ukratko: definicija � odredivanje sadr�aja pojma valorizacija � vrednovanje situacije reakcija � djelovanje u situaciji

4. 4 P i t a n j a 1. �to je zlocin 10. Odnos: zlocinac-�rtva 2. �to je �rtva 11. Odnos: zlocinac-zlocinac 3. Komu zlocin 12. Odnos: �rtva-�rtva 4. Cija �rtva 13. Odnos: zlo-dobro 5. Vrste �rtve 14. �to je dobro 6. Oblici �rtve 15. Vrednovanje 7. Odnos: zlocin-�rtva 16. Krivnja 8. Odnos: zlocin-zlocinac 17. Reakcija 9. Odnos: zlocin-zlocinac-�rtva

5. 5 Pocetak povijesti Povijest pocinje grijehom: Prometej je ukrao vatru bogovima, Eva je ukrala znanje s drveta spoznaje, istocni grijeh prvi istra�ivac, znanstvenik, pocetak nauke,... prvi grije�nik je ... �ivot pocinje grijehom: svi smo grije�nici po rodenju, jer covjek se rada po istocnom grijehu prva �rtva je ... �Homo homini sacra res� � Seneca �Homo homini lupus est� � Hobbes

6. 6 1. �TO JE ZLOCIN Zlo = lo�e, nesreca, nevolja, �pomanjkanje dobra� (Akvinski, I-348) Zlocin = zao cin, namjeravana uvreda, povreda, nepravda, nano�enje fizickih i/ili duhovnih patnji, sebi i/ili drugima. Zlocin je moralni fenonem: zlocin je rezultat zle namjere, a moral vrednuje namjeru. Zlocin = zla namjera x �rtva ako ima namjere, a nema �rtve � nema zlocina ako nema namjere, a ima �rtve � nema zlocina Zlocin je ime za najte�a nedjela, Zlocin je atak na integritet osobe: fizicki, psihicki, emocionalni, imovni,... Zlocinac, homo criminalis je neprijatelj svima, jer se ogrije�io o zajednicke norme: zakonske, moralne, religijske,... on vrijeda zajednicu

7. 7 2. �TO JE �RTVA �rtva je neki gubitak, neko uskracivanje, neko nekompenzirano davanje, neopravdano ispa�tanje, trpljenje, strah, bol, patnja,... �rtva znaci: objekt � neki gubitak,... (ovca koju �rtvuje Abel) subjekt � ciji gubitak,... (Abel, koji je �rtvovao ovcu) �rtva-subjekt: ne�to daje, ili joj se ne daje, ili joj se oduzima, bez protucinidbe, nema ekvivalencije.

8. 8 �rtva je trpljenje, patnja, gubitak necega dobrog: slobode, zdravlja, imovine, prijatelja,... �rtva je onaj koji trpi: od drugoga, strada, ispa�ta, pati, nosi teret,... bez adekvatne kompenzacije � materijalne, statusne ili duhovne, za drugoga, cini dobra radi dobra, a ne radi place, ne radi raja kojim naplacuje svoje dobrocinstvo. Trpljenje nije cilj, nego sredstvo da pomogne sebi; trpljenje?egzistencija, ojaca za te�ke dane, olak�a opstanak sebi � stoici drugom; trpljenje?davanje, olak�a opstanak drugom � altruisti trpi da zaradi raj, denet; trpljenje?placa! trpi i kad zaraduje kruh djeci,...� kr�cani, muslimani,...

9. 9 Naplaceno dobrocinstvo nije moralna kategorija = nije davanje nego ekonomska = razmjena vrijednosti Ako dobro djelo naplatim: priznanjem, ugledom, novcem, rajem,... ne mogu tra�iti moralno odobravanje, moralnu placu. Pravednost se ne prodaje, nema cijenu, pravednost vr�i kada te ne vide (Matej, 6,1) dajte kada se ne vidi (Kur�an, Sura II-271) Trpljenje ima vrijednost sredstva, a ne cilja dakle, nema vrijednost po sebi, nego po clju bez cilja, sredstvo gubi smisao.

10. 10 3. KOMU cinim ZLOCIN Koga mogu �rtvovati (subjekt): a) sebe 1. radi sebe, ambicije, vlastita cilja: neko istra�ivanje, sportski uspjeh,.., odrice se drugih u�itaka, izlazaka,... koristan cin 2. radi drugoga � altruist, dobar cin 3. radi �rtve � mazohist, zlocin b) drugoga 4. radi sebe, osobnog dobra � pojedinacno dobro, zlocin 5. radi drugih, opceg dobra, � prinudni rad u katastrofi, u obrani,... nu�an cin 6. radi �rtve � sadist. zlocin Zanima nas 2,4,5.

11. 11 �rtvovati

12. 12 4. CIJA sam �RTVA Objekt �rtve (stradalnik) je: vlastita �rtva � �rtvuje se(be), daruje sebe, ili uni�tava sebe tuda �rtva � �rtvovan je, zloupotrebaljava(ju) ga drugi, �rtva od drugoga � zao cin trpljeno nasilni�tvo, maltretiranje,... nepravedno ispa�tanje, zloupotrebljavan, iskori�tavan,... prebacivanje krivnje na drugoga, prebacena krivnja... na podredenoga,... za drugoga � dobar cin nesebicno davanje, odricanje,... za druge; svecenik Maksimilijan Kolbe je 1941. stao pred streljacki stroj,... agresorski vojnik Herman Rosch spasio dvoje djece u Holandiji i poginuo. preuzimanje krivnje na sebe, preuzeta krivnja... umjesto sina,...

13. 13 5. VRSTE �RTVE

14. 14 6. OBLICI �RTVE

15. 15 7. ODNOS: ZLOCIN-�RTVA Isti cin ? isti zlocin; isti udarac i sna�nom i slabom; prvi izdr�i, a drugi podlegne Isti zlocin ? ista �rtva isti zlocin = razlicita �rtva (ubijen samac ili otac, dijete ili starac) Velicinu ucinjenoga zlocina mjerimo ne velicinom cina (ubio dva ratnika) nego velicinom ucinka, posljedica, velicinom �rtve (ubio jednog lijecnika na boji�tu) Velicina zlocin = najveca �rtva nema uprosjecavanja

16. 16 �rtva je posljedica zlog cina: ima �rtve, ima zlocina = �rtva drugoga �rtva = trpljenje zlocina, no�enja patnje drugomu, namjeravanog zla,... �rtva je posljedica dobrog cina: ima �rtve, nema zlocina = �rtva za drugoga �rtva = dragovoljno trpljenje namjesto drugoga,... �rtvuje se za druge,... cini ili trpi umjesto nekoga drugog.

17. 17

18. 18 8. ODNOS: ZLOCIN-ZLOCINAC Zlocinac ili zlotvor je osoba koja cini zlo, tvori zlo, ne�to lo�e, nevolju, nesrecu, patnju,... Zlocinac je zloban, �eli zlo, pakostan, zlurad,... Zlocin ? zlocinac nema zlocina bez zlocinca: ima zlocina � ima zlocinca; ima zlocinca bez zlocina: nema zlocina � ima zlocinca; Zlocinac = zla namjera ako ima namjere, a nema �rtve (proma�io hitac,...) nema zlocina, jer nema cina, ali ima zlocinca (mi�lju, rijecju, namjerom, planom, organizacijom) u cin zlocina ulazi i namjera, priprema, organiziranje, naredivanje,... izvr�itelji su cesto neki drugi, i namjera je cin: misaoni, planski, voljni,

19. 19 Situacije: ubojica, a nije zlocinac jedan nehotice autom ubije drugoga i stra�no pati. On ima �krvave ruke� i �cistu du�u�. zlocinac, a nije ubojica drugi se tomu raduje Taj ima �ciste ruke�, a �krvavu du�u�. Koga biste za prijatelja: ubojicu, obojicu, ili onog zlobnika sa �cistim rukama�; Hitler nikoga nije ubio; on nije ubojica, ali je zlocinac, zlotvor,... pripremao, naredivao,... zaslijepljeni, glupi, zavedeni,... je ubojica, ali nije nu�no i zlocinac (djeca dihada,...)

20. 20 9. ODNOS: ZLOCIN-ZLOCINAC-�RTVA

21. 21 10. ODNOS: ZLOCINAC-�RTVA Uzajamno se priznaju kao zlocinac i �rtva zlocinac nanosi patnju � drugomu i/ili sebi �rtva (pod)nosi patnju � na sebi ili u sebi lak�e je patnju nanositi, nego ju (pod)nositi zato je �rtva veci junak, vi�e izdr�i, sna�niji,... a mi junakom dr�imo onoga �to palicom mlati drugoga � obicno slabijega ili jace(g) vezanog

22. 22 11. ODNOS: ZLOCINAC-ZLOCINAC oba za sebe misle da su zlocinci, a onaj drugi je �rtva: �udesio� sam ga; u tuci se rijetko priznaje poraz; svaki misli da je namlatio onog drugog, kada se dvojica obracunavaju, ili sukobe dvije skupine (mafije, gangsteri, klape,...), svako sebe vidi kao veceg zlocinca, svako �eli drugomu nanijeti vece zlo. �to vece zlo nanosi, to je bolji u svom klanu nitko ne �eli biti pora�en, nego uvjerava sebe da je protivniku nanio i vi�e zla, nego �to stvarno jest.

23. 23 12. ODNOS: �RTVA-�RTVA oba za sebe misle da su �rtve, a onaj drugi je zlocinac; stvarna �rtva nitko ne �eli biti, ali status �rtve vecina �eli, jer stjece: podr�ku, empatiju, pomoc: materijalnu, moralnu,... pravo na obranu, napad radi obrane,... (Hitler, Sudeti) osudu zlocinca, homo criminalis je neprijatelj svima, produkcija statusa �rtve: �udesit� ce me, ili ugro�ava me,... strah je agresivan psihologija ka�e da agresija rada agresiju. Tako �rtva postaje � branilac ili zlocinac; stjece pravo na preventivnu akciju, obranu, agresiju.

24. 24 Mladi Arapin bomba�-samoubojica (to nisu djeca voda) sebe ne smatra zlocincem; on je u neznanju, u zabludi, a zabluda nije moralna kategorija kao la�, koja zna, a prikriva; on kao sudionik svetoga rata (d�ihada): zlocinac ne mo�e biti, ali svetac mo�e, jer njega ceka denet (raj), bog nece zlocince visoko moralan: �to mlad umire radi raja za svoju obitelj, koju ceka denet, nije moralan: �to umire radi raja za sebe, jer se naplacuje, svoju �rtvu naplacuje rajem, ubijem drugog da bih i�ao u raj � preko le�eva!

25. 25 13. ODNOS: ZLO I DOBRO 13.1. Dijalektika: dobro-zlo dobro i zlo dva su pola: bez jednog, nema drugog Odnos: dobro = svrha zlo = sredstvo Zlo je potrebno radi vecega dobra (Leibnitz): sijecem ruku radi glave; te�ko radim radi djece,... veci intenzitet potrebe � vece zadovoljstvo: veca glad, sladi rucak veca �ed, bolje pice,...

26. 26 13.2. Pretpostavke dobrocinstva Pretpostavke za dobro(cinstvo): komparacija - usporedba dobro saznamo preko zla, koliko je dobro imati oko saznamo kada ga izgubimo, gladan zna �to je dobra hrana, �edan zna... selekcija - izbor dobar je onaj koji mo�e biti i lo�, pa bira - dobro nesposoban za lo�e nema izbora biti dobar i zato je manje dobar, dobar po nu�di, a ne po izboru prilika cini lopova, nije lopov, jer nije bio u prilici (birati)

27. 27 13.3. Dvije krivnje Zlo se u pravilu predstavlja kao dobro, radi se u ime dobra; problem: cijeg? svi �civilizirani� osvajaci, nudili su dobro; neki su u to vjerovali (misionari), neki lagali (pljacka�i), za�to da la�ke osvoji osvajanoga, ili pridobije njegov pristanak Indijanci, �ingis-kan (Temudin), Tatari,... su zlo korektno nazivali zlom; nisu lagali, i�li su uni�titi i zlo nisu preimenovali u dobro Ali Indijanci u du�i su bolji od bijelaca, samo imaju surova pravila opstanka, subjekt je kolektiv, nema individue, primitivna zajednica,... oni primitivni su moralniji, nece vas izdati!

28. 28 14. �TO JE DOBRO �Ljudi hoce da im bude dobro� Hegel, Filozofija prava 212. �Jer svatko �udi za onim �to je dobro.� Aristotel, Etika 185. Dobro je ono: �to je po�eljno, korisno, vrijedno, valjano,... �to uzvisuje covjeka, jer zlo unizuje �to cini ugodu � tijelu i/ili du�i �to je prirodno: ugoda i bol su poruke prirode Jer, veli Helvetius: u�ici + boli = priroda pa dalje izvodi: Bentham: u�ici � boli = sreca

29. 29 Pojam �dobro� znaci: dobro za ne�to = sredstvo; dobro je prikladnost necega necemu, prikladnost svrsi, uspje�no vodi cilju: dobar auto, dobar lijek, dobar put,.. ali i dobro oru�je, dobra droga, dobar otrov,... dobro u funkciji sredstva samo je �dobro sredstvo� nekoga cilja, a ne dobro (cilj) po sebi. dobro po sebi = cilj; najvi�e dobro: istina, po�tenje, razboritost, cast, ugled,... nekada su zloupotebljavano sredstvo

30. 30 14.1. Apstraktno i konkretno dobro Apstraktno - jednaki dobro je prazan pojam zahtjev: dobro ciniti, na pr. pomoci drugomu Konkretno - nejednaki dobro je ispunjen sadr�ajem odredba kako ciniti � pomoci: kome, kada, za�to, koliko,. odreduje: tradicija, vjera, moral,... kultura, osobnost, Na pr. i nasilnik i �rtva su ranjeni: jednako nejednako kome prvo pomoci; kada i za�to prvo nasilniku?)

31. 31 14.2. Pretpostavka dobrote Biti �dobar� pretpostavlja: namjeru da cini (apstraktno) dobro (prazan pojam); ponekad covjek ispadne dobar, a to ne �eli, znanje uvjerenje da to �to bi konkretno cinio jest dobro volju vjeran svom uvjerenju, pa hocu cini to dobro hrabrost platiti cijenu hrabrosti,... Vrline su osobine dobra covjeka

32. 32 14.2. Kolektivna odredba dobra i zla Kolektivna je odredba opceg � zakoni, moral, obicaji, ideologije,.. ubijaj, protjeraj, opljackaj,... kvalificira i nareduje: mora� Individualna je odredba pojedinacnog � �to ciniti, odlucuje, ja hocu, sukladno opcem (moralu,...) = dobro (kri�arski rat, ubijam, pljackam,...- za sebe je lo�e, za kolektiv je dobro!)) to su obicno anonimni mali ljudi, a veliki inkvizitori; sude boljima od sebe protivno opcem (moralu,..) = zlo (za toj prostor, dru�tvo, kulturu, vrijeme,...) Luka, 6,22: �blago vama kad vas izopce...� to su velikani povijesti, obicno skupo platili (vje�tica-lijecnica) zato povijest pamti ne inkvizitore, nego one s lomace veliki �ele, mogu i hoce biti krivi; jer biti kriv pred krivim (stavovima, mislima, ideologijama,...) znaci razvojno biti prav.

33. 33 14.3. Najvi�e dobro kolektivno � zajednicko, opce ni�a faza, pojedinac sredstvo opstanka kolektiva, polis = grad-dr�ava, pravo i sloboda kolektiva covje se �rtvuje ili je �rtvovan za zajednicu, individualno � pojedinacno, partikularno vi�a faza, kolektiv sredstvo razvoja pojedinca, afirmacija covjeka, njegovih prava i sloboda pojedinca covjek bira zajednicu, svijet = globalno selo,... Ukratko: dr�ava jer osigurava slobodni razvitak pojedinca (Sokrat, Platon,...) covjek, jer je on subjekt, dakle cilj, a ne sredstvo dr�ave,... �ivot, razvojni kontinuitet �ivota (za nj se �rtvuje i sloboda i covjek,...).

34. 34 14.5. Vrline

35. 35

36. 36 14.6. Savr�eni �ivot Voden nacelima � �4 E� Epistemologija - istina u Raju Etika - dobro u Raju Estetika - lijepo u Raju Ekonomija - korisno na Zemlji �ivot je: materijalan, pa mora biti racionalan, jer je materija ogranicena.

37. 37 15. VREDNOVANJE Ljudi su vodeni svojim vrijednostima. Vrijednosti su: uvjerenja da je ne�to dobro, po�eljno,... ono �to va�i, ono �to je va�no, �to uva�avamo, �to valja, zadovoljava ljudsku potrebu, to su sadr�aji koji obogacuju covjeka, dakle, za njih se treba zalagati, oni su cilj za sebe, a ne sredstvo,... Covjeka obogacuje ono �to � 3�O� odr�ava �ivot olak�ava �ivot obogacuje �ivot

38. 38 15.1. �to vrednovati Ljudsko dostojanstvo, cast, po�tenje,... vrijedno je ukoliko nema cijenu; koliko ima cijenu, utoliko je manje vrijedno. I po�tenje ima cijenu, samo ga treba � �po�teno� platiti.

39. 39 15.2. Kako vrednovati Vecinom (lo�e) vrednujemo: stereotipima � shematski, tipski, rutinski,... predrasudama � neargumentirani sud,... diskriminacijama � eliminacija, obespravljenje,... Onaj drugi postaje �rtvom moga lo�eg vrednovanja: on je ubojica, pa ga moram ubiti, jer ce on mene. Kako vrednovati: holisticki � cjelovito, kompleksno, kontekstualno � misaona cjelina, uzrocno-posljedicno, u vremenu, prostoru i kulturi,... situacijsko �osobnoj situaciji,... jer ne vide jednako: tko voli i tko mrzi, tko je sahranio i tko nije, tko je zdrav i tko je bolestan, tko ima ruku i tko nema, tko ima posao i tko nema, tko ima obrazovanje i tko nema,...

40. 40 15.3. Princip vrednovanja ono manje se pretvara u sredstvo (slu�bu) vecega najvi�e dobro: dr�ava ? covjek ? �ivot Moralna je du�nost ciniti dobro: du�nost je apstraktan, prazan pojam, kao i dobro, savjest ispunjava du�nost sadr�ajem: mladic ubija sebe i druge � to shvaca kao svoju moralnu du�nost, poginuti za jedno dijete i ostale ostaviti da umru? odati ili lagati ubojici gdje se �rtva skriva?

41. 41 15.4. Proces vrednovanja Koji cin je zlocin, ovisi o tomu kako vrednujemo. Ne mo�emo govoriti o zlocinu, bez vrednovanja, vrijednosnog sustava. Ljudi vrednuju ne�to dobrim ili zlim, dobrim-cinom ili zlo-cinom. upoznaje razumijeva vrednuje valorizira

42. 42 15.5. Problem vrednovanja razumijevanje � individualni moment: obrazovanje, temperament, status,... vrednovanje � kolektivni moment: moral, religija, obicaji,... Zlocinac i �rtva mogu imati: isto razumijevanje, razlicito razumijevanje, Zlocinac i �rtva mogu imati: isti vrijednosni sustav razliciti vrijednosni sustav

43. 43 15.6. Razumijevanje - vrednovanje Situacije: nejednako razumiju i nejednako vrednuju civilizacijski problem, najudaljeniji, nerje�iv (Aborid�in i Austrijanac) � mobitel, jednako razumiju, nejednako vrednuju kulturolo�ki problem, te�ko rje�iv (germanizirani Hrvat, amerikanizirani Kinez,...) � marama na glavi,... nejednako razumiju, (pod)jednako vrednuju komunikolo�ki problem, rje�iv dijalogom,.. (akademik i obucar) jednako razumiju i (pod)jednako vrednuju najlak�e rje�iv, najbli�i (dva austrijska kuhara,...) Nas zanima 3 i 4 � isti civilizacijski krug

44. 44 15.7. Komunikacija Komunikolo�ki problem: isto pricaju razlicitim rijecima, pa misle da se ne sla�u razlicito pricaju istim rijecima, pa misle da se sla�u Postavke nerazumijevanja: svako govori ono �to zna, ali i razumijeva kako zna, zato svako govori ono �to zna, ali svak ne zna �to govori � onom drugom, jer ga taj drugacije shvaca,... dijete, nestrucnjak,... Razumijeva se komunikacijom: verbalnom, a znacenje rijeci nije isto naglasak, je vrlo bitan gestikularnom, mimika, pogled (jesi li vidio kako me je pogledao; pogled ga odao,... � neciji je mracan, iako je dobronamjeran) Razlicito razumijevanje je VIRUS u kompjutoru: jedno po�aljem, a drugo primi.

45. 45 Unutar iste kulture, istu situaciju: kao clanovi kolektiva (pod)jednako vrednuju, sukladno moralu, religiji, obicajima,... kao pojedinci razlicito razumiju, do�ivljavaju, promi�ljaju,.. jer: imaju i svoj vlastiti sustav vrijednosti = veca ili manja modifikacija kolektivnog sustava vrijednosti, imaju razlicito duhovno i materijalno stanje, obrazovanje, svjetonazor, �ivotni put, materijalno stanje, emotivni naboj, urodeni temperament, karakterolo�ke osobine i dr. oni imaju razlicitu svijest, ista im se realanost, u mozgu razlicito odr�ava, oslikava, ,...

46. 46 15.8. Nacin vrednovanja

47. 47 15.9. Problem vrednovanja

48. 48 15.10. Prevladavanje razlika

49. 49 16. KRIVNJA Krivnja je: odgovornost za zlocin, opstrukcija pravde,... kvalifikacija aktera, uzrocnika,... zla, adresiranje odgovornosti, Krivac je svatko tko je ne�to skrivio, prouzrocio: cinjenjem ili necinjenjem, odnosno radnjom ili propustom prouzrocio neku negativnu posljedicu � sebi i/ili drugomu.

50. 50 16.1. Pretpostavke krivnje Krivac, ako je: svjestan posljedica svojih postupaka �Oprosti im, jer ne znaju �to cine�. nisu svjesni da ubijaju sina Bo�jega, pa nisu krivi, ako nisu ni krivi; cemu oprost nedu�nom? upravlja svojim postupcima uracunljiv,... slobodan sloboda ko�ta, preuzeti odgovornost za slobodu, platiti cijenu tko nije slobodan, nije ni kriv (prinudno mobiliziran) svako stvaranje novoga jest krivnja prema starom nedu�no je samo � nedjelovanje, nesloboda je totalna izvanjska determinacija = odsustvo zasluge (za dobro) ili krivnje ( za zlo),

51. 51 16.2. Kategorizacija krivnje

52. 52 16.3. Oblici krivnje

53. 53 16.4. Nositelji krivnje �rtva: (Mendelson) nevina � 100% bez utjecaja na svoj status �rtve, neko dijete,.. suucesnik � 50% �rtva ubojstva u pekoracenju nu�ne obrane, izazivac � 100% �rtva ubojstva nu�noj obrani; imate previ�e, a nedate vodu �ednom, pa vas pokrade,...

54. 54 16.5. Pravo na krivnju Covjek ima ljudsko: pravo na krivnju odgovorno stajati iza svojega djela sam kriv: otac nasuprot stradalog sina drugi kriv: G. Bruno nasuprot inkviziciji, pravo na kaznu pravo na iskupljenje, da bi o(p)stao covjekom sacuvao dostojanstvo u protivnom, ostaje � du�nik, bez dostojanstva i postaje � �rtva! Trpitelj mo�e oprostiti drugomu, ali izvr�itelj ne mo�e oprostiti sebi.

55. 55 16.6. Utvrdivanje krivnje zakonu - po vanjskom sudu: casnom sudu: �ne osjecam se krivim�; �elimo umanjiti, drugima mo�e� lagati moralu - po unutra�njem sudu: gri�nja savjesti je osjecaj osobne nedostojnosti, osjecaj krivnje, svjedoci protiv sebe; krivnja Ja pred Nad-Ja, ega pred superegom; krivnja je u meni i svjedoci protiv mene, bez umanjenja, ne �elimo umanjiti, osjecaj potrebe za kaznom, moralna sankcija, moralni mazohizam, sebi ne mo�e� lagati, �Savjest je volja dobroga,...� Hegel, Enciklopedija � 511. nemoj mi umanjivati krivnju, jer ja se �elim prijatelju odu�iti, iskupiti,... popraviti �tetu,... vrijeda� me, omalova�ava� me, ponizuje� me,... ako mi ne omoguci� rehabilitaciju i ocuvanje integriteta. (Tomi... � nisam omogucio iskupljenje.)

56. 56 17. RE-AKCIJA Vrednovanje opredjeljuje re-akciju subjekta: pozitivno prema pozitivnom, negativno prema negativnom. Kako reagiramo na vrednovano � zlo, dobro: obracunat se, utu�iti, raspraviti, uvjeriti,.., oprostiti,.. sebi te�e � skrivio sam sinovu tragediju, drugom lak�e � zapalio mi kucu.

57. 57 17.1. Pretpostavke oprosta Oprostiti � 5�P� priznanje pokajanje pra�tanje cega, za�to, komu,... kada nema priznanja (krivca), niti pokajnika, prihvacanje prijateljevanje Oprost je vi�e emocionalni nego racionalni moment: ratio ka�e � hocu emotio ka�e � ne mogu Matej 7,2: �Mjerom kojom mjerite, merit ce vam se.�

58. 58 Zato oprosta: verbalnog imamo vi�e, emocionalnog imamo manje, a za emocije nismo krivi: hocu, ali (jo�) ne mogu! Ako jo� ne mo�e� oprostiti � podijeli, nemoj potiskivati. Dijeliti je dobro, jer dijeljenjem: sreca raste tuga smanjuje Ka�u da: Bog opra�ta uvijek Covjek ponekad (oprostim �to je zapalio �umu) Priroda nikad

59. 59 17.2. Opra�ta duhom sna�niji

60. 60 17.3. Oprost: kolektiv-pojedinac Covjek covjeku � opra�ta, Covjek kulturi � opra�ta, Kultura covjeku � ne opra�ta, tra�i bespogovorno po�tivanje svojih normi,... i nema pomilovanja (sud-dr�ava) Kultura kulturi � rat, rivalstvo, koegzistencija kroz interkulturalizam-multikulturalizam: asimilacija; Francuska ne priznaje etnicke skupine, tolerancija; dopu�tam ti; dakle, ti si ispod mene, jer ja odlucujem, ja ti toleriram, kooperacija; ravnopravna suradnja, uzajamno obogacenje kultura, integracija; stapanje, helenizacija kultura, gubitak razlicitosti, osiroma�enje, afirmacija; uzdizanje, forsiranje,... manjinske kulture, segregacija; prenagla�avanje razlike, odvajanje,...

61. 61 17.3. Oprost zakljucno Oprost je odnos �rtve prema krivcu, oslobada se odgovornosti, Pravda je odnos zajednice prema krivcu, ka�njava, Kaznom se cini krivcu ono �to je on cinio �rtvi: time se kod krivca uspostavlja jednakost - ucinjenog zla i trpljene kazne, ta jednakost je pravda, krivac je iskupljen, rehabilitiran; o�teceni je namiren, satisfakcija,... Ako netko plati sudsku kaznu, pred dr�avom je � zakonski cist Ako se pritom ne pokaje, ostaje pred ljudima � moralno kriv Ako kaznu te�ko prihvacamo, zaslu�ili smo kaznu. Ako kaznu s olak�anjem prihvacamo, zaslu�ili smo oprost.

62. 62 Hvala na va�oj �rtvi! Grije�nik