1 / 77

Informacije i dokumenti

Informacije i dokumenti. Informacija (obavijest) jest značenje koje se pridružuje podacima uz pomoć poznatih konvencija što se koriste za njihovo interpretiranje. Dokument je neizbježno vezan uz informaciju.

padma
Download Presentation

Informacije i dokumenti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Informacije i dokumenti Informacija (obavijest) jest značenje koje se pridružuje podacima uz pomoć poznatih konvencija što se koriste za njihovo interpretiranje. Dokument je neizbježno vezan uz informaciju. Dokument je zapisana informacija prema kojoj se postupa kao prema jedinici u informacijskom-dokumentacijskom procesu; dok informacijsku-dokumentacijsku jedinicu tvore medij, podaci na tom mediju i značenje koje se pripisuje podacima.

  2. Informacije i dokumenti Prema tome kada govorimo o podjeli informacija neizbježno govorimo i o podjeli dokumenata gdje su informacije na neki način zabilježene. Nije moguće jednoznačno tvrditi da jedan dokument sadrži jednu informaciju, ali kada informacije dijelimo po tipovima, prešutno to ipak činimo.

  3. Informacije i dokumenti Neizbježno se podjela proširuje i na publikacije (uz neke iznimke, npr. laboratorijski dnevnik ne mora biti publiciran i javno dostupan). Pojedina publikacija može biti kompleksna, heterogena, hibridna i može sadržavati informacije, dokumente koje spadaju u različite (pod)vrste. Tada se promatra šta preovladava i uvrštava se u tu vrstu. Primjerice svaki časopis ima sadržaj (Table Of Contents), ali zbog toga neće biti razvrstano u sekundarne, ili mnogi časopisi donose i pregledne radove (tercijarne) ali većina je članaka izvorna, pa ćemo i takav časopis tretirati kao primarnu (izvornu) publikaciju.

  4. Podjela informacija : Primarne, sekundarne i tercijarne Podjela informacija na primarne, sekundarne i tercijarne prakticira se prvenstveno u znanosti, naročito u prirodnim, tehničkim i medicinskim znanostima. Informacijski stručnjaci moraju naći načina da se takva praksa stručno i znalački primjeni na sve vrste informacija, što nije uvijek jednostavno ali nije i nemoguće.

  5. Podjela informacija : Primarne, sekundarne i tercijarne Ova podjela ništa ne govori o kvaliteti informacija, dokumenata i publikacija i nije pogodna, niti je namjenjena primjerice za vrednovanje znanstvenih radova. Ima jedinu funkciju: stvoriti određeni red u mnoštvu različitih informacija, dokumenata, publikacija i na taj način pomoći korisnicima informacija, da lakše pronalaze onu vrstu ili podvrstu koja najviše odgovara njihovim trenutačnim informacijskim potrebama ovisno o zanimanju, školskoj spremi, uzrastu, problemu, dubini koliko se želi vrstu info potrebe i sl.. Podjela vrijedi bez obzira na medij, nosioce informacija: kamen, glinena ploča, papirus, koža, pergamen, papir, film, mikrofilm, magnetski, optički, ili bilo koji drugi suvremeni medij.

  6. Primarne - izvorne informacije Sadrže neposredne rezultate znanstveno-istraživačkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica. Nadalje obuhvaćanju umjetnička (literalna, muzička, likovna, itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera događanja u univerzumu. Obuhvaćaju dokumente u obliku kako ih je priredio sam autor, tj. originator informacije. Primarne informacije možemo nazvati i izvornim informacijama što proizlazi iz definicije, oni su pravi izvori informacija.

  7. Prednosti  primarnih informacija za korisnike • donose najažurnije informacije o datom predmetu (najmanja vremenska razlika između nastajanja informacija do dolaska do korisnika) • pružaju originalne, a ne interpretirane informacije (iznosi ih autor novih ideja, novih spoznaja, osobnih umjetničkih doživljaja, itd.) • ulaze najdublje u pojedinu usku problematiku • obično prolaze recenzentski postupak, pa im je vjerodostojnost veća • pružaju osnovu za prijenos novostvorenog znanja, ideja, umjetničkih doživljaja, novih događanja (vijesti) neposredno korisnicima • ona su osnova za provjeru (relativne) točnosti spoznaja iznijetih u tercijarnim izvorima informacija

  8. Nedostaci  primarnih informacija za korisnike • najčešće nisu praktični za izravno korištenje bez sekundarnih publikacija, jer ih je vrlo mnogo i vrlo su raštrkani u vrlo velikom broju dokumenata i publikacija, na različitim jezicima, na različitim lokacijama u različitim formama, na različitim medijima • obrađuju vrlo uske teme, oštro fokusirani izvori, • koriste specifičnu terminologiju (stručni žargon),

  9. Nedostaci  primarnih informacija za korisnike • mogu sadržavati netočne, krivo mjerene, krivo interpretirane rezultatate i krive zaključke. Iako u znanosti obično prolaze  recenzentski postupak, to ne znači da su svi sadržani podaci u njima i evaluirani, • nisu uvijek sasvim razumljivi za neupućene (specifična terminologija, uske teme), tj. od korisnika često zahtjevaju ekspertno poznavanje materije da se pronađene informacije mogu interpretirati, jer su stvarane obično za svoju branšu (teško se apsorbiraju bez predznanja) • neupućeni korisnik može krivo protumačiti i poopćiti spoznaje nađene u primarnim dokumetima

  10. Vrste dokumenata s primarnim informacijama • Znanstvena i stručna djela: • u obliku raznih članaka (u časopisima, knjigama, poglavljima knjiga,  u obliku reprinta ili preprinta, itd.) • disertacije, magistarski i drugi radovi za znanstvena napredovanja • patentni spisi • tehnički izvještaji - elaborati • referati sa skupova • laboratorijski i sl. dnevnici (obično nisu publicirane)

  11. Vrste dokumenata s primarnim informacijama • Literaturna djela (romane, pjesme, drame, dnevnike, itd.) • Fotografije i druga umjetnička djela • Muzička djela • Muzejski predmeti (dokumenti) • Autobiografije • Pisma i korespondencije • Govori • Intervjui • Izvorne vijesti • Službene statistike • Vladine (government) dokumente • Službeni dokumenti (matične knjige, sudske zapisnike i sl.) • itd.

  12. Sekundarne – uputne informacije Pružaju sažeti sadržajni opis  i/ili lokaciju izvora informacija. Ne pružaju nove spoznaje nego samo u sažetim oblicima prenose informacije koje se nalaze u izvorima informacija (dokumentima, publikacijama), i/ili lociraju ih u publikacijama ili u informacijskoj infrastrukturi (knjižnicama, info centrima, web prostoru, itd.) One su infomacijska pomagala za snalaženje u svijetu informacija, dokumenta i publikacija, te osnovna im je namjena pomoći u pronalaženju i otkrivanju sadržaja i lokacija svih vrsta  dokumenata te da služe kao vodič kroz izvore informacija. Oni upućuju korisnika na izvore informacija, stoga je hrvatski naziv za ovu vrstu informacija: uputne informacije. Njihov obuhvat se ne ograničava samo na primarne informacije, dokumente i publikacije, obuhvaćaju i sekundarne i tercijarne, (npr. u nekoj bibliografskoj ili kataloškoj bazi podataka mogu postojati zapisi i o sekundarnim ali i o tercijarnim publikacijama, kako ih tu definiramo).

  13. Prednostisekundarnih informacija za korisnike • daju kratak, koncizan uvid u publicirane informacije kroz bibliografski opis (i eventualno još i uz pomoć sažetaka, indeksnih riječi i sl.) • skupovi (kolekcije, zbirke) sekundarnih informacija na  jednom mjestu pružaju sažeti i sređeni uvid  u jedno područje, disciplinu, u npr. milijunski fond neke knjižnice, itd. • relativno su standardizirani  zapisi i informacijski obogaćeni tokom dokumentacijske obrade

  14. Nedostaci sekundarnih informacija za korisnike • vremenski kasne. Ne mogu nastati prije nego što nastaju primarne ili tercijarne informacije, dokumenti jer se izrađuju iz njih, o njima. Osim toga informacijska – dokumentacijska i bibliotečna obrada (katalogizacija, indeksiranje, sažimanje, svođenje na standardizirani oblik, standardizirani jezik itd.) zahtjeva nešto vremena. Suvremene tehnike publiciranja i komunikacija, (e-publikacije i e-komunikacije) sve više skraćuju to vrijeme, ali to kašnjenje nužno uvijek postoji. • skupovi  (kolekcije, zbirke) sekundarnih informacija nisu sveobuhvatni, izrađuju se za neku diciplinu, za širu ili užu problematiku, za neko geografkso područje, za neki dokumentacijski fond, za neku knjižnicu, za neko jezično područje itd. To je ponekad slabost (iako ne uvijek), jer korisnik mora pregledati, koristiti veći broj takvih skupova, koje donose sekundarne informacije. • traži se educirani korisnik, poznavanje  strukture zapisa, primjenjenih standarda, formalnih indeksnih jezika i sl.

  15. Vrste dokumenata sa sekundarnim informacijama • Vodiči kroz svijet informacija (info guides) • Evidencije izvora informacija, dokumenata, publikacija svih vrsta (sve do inventarnih knjiga) • Katalozi svih vrsta, pa i katalog kataloga, (prirodno i web katalozi) • Adresari svih vrsta • Bibliografije svih vrsta pa i bibliografije bibliografija (nacionalne, tematske, institutske, osobne, tekuće, retrospektivne, itd.) • Zbirke ili baze podataka sadržaja (TOC - Table of Contents) • Bibliografske reference (sa ili bez sažetaka, ekstrakta, sinopsisa, sa citatima ili bez) u refrativnim ili indeksnim publikacijama, bibliografskim i citatnim  bazama podataka • Ekspres informacije  • Bilteni prinova

  16. Tercijarne – izvedene informacije Nastaju konsolidacijom, prepakiranjem, reorganizacijom, evaluacijom, sintezom, kompaktiranjem, kondenzacijom, integracijom raspoloživih primarnih informacija s ciljem da ih se izrazi ili prezentira u obliku koji bolje odgovara potrebama specifičnih korisnika. One sadrže prvenstveno akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) čovječanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, užoj ili široj disciplini. Mogu se pozivati na primarne dokumente ali to nije uvijek nužno. Hrvatski naziv, izvedene informacije ukazuje na karakter tih informacije, da su one izvedene iz primarnih – izvornih. Tercijarni dokumenti u kružnom informacijskom ciklusu nužno nastaju iza primarnih (jer se izvode informacije iz njih) i nakon sekundarnih (jer se autori, sastavljači tercijarnih dokumenata u šumi primarnih informacija nužno oslanjaju na sekundarne  u pretraživačkom procesu i identifikaciji relevantnih primarnih izvora informacija).

  17. Prednosti tercijarnih informacija za korisnike • pružaju sređeni uvid u mnogobrojne primarne izvore. Korisnik ne mora nabaviti, selektirati, vrednovati, pročitati velik broj primarnih izvora. Umjesto njega to je napravio autor, sastavljač, kompilator, uredništvo tercijarnog dokumenta, • obično sadrže evaulirane (kritični vrednovane) informacije, • sadrže trenutačne spoznaje, znanje čovječanstva o nekom predmetu (uz ograničenja da su namjenjeni pojedinim kategorijama korisnika, pa se dopuštaju određene slobode sastavljačima) • to su ili već konsolidirane informacije ili na putu do konsolidacije, • najprihvatljiviji su za krajnje korisnike jer se pišu, sastavljaju s određenom namjerom: • za određeni korisnički korpus što se može razlikovati po uzrastu, po obrazovnoj razini, itd. • da educiraju ili informiraju površno ili detaljno, da budu pomagalo pri radu,

  18. Prednosti tercijarnih informacija za korisnike • da zamjeni čitanje mnogobrojne prethodne primarne izvore iz nekog područja, da daje prikaz stanja tehnike, znanosti, umjetnosti i sl.  u nekom užem ili širem području u datom trenutku, • uštedi korisniku vrijeme i u tome što korisnik ne mora pregledavati, pretraživati ni sekundarne informacijske izvore na putu do pojedinačnih primarnih informacija, dokumenata, • za svaki uzrast, za svaki obrazovni nivo omogućuju uvid u (interpretirane) spoznaje čovječanstva: • znanstvencima i stručnjacima omogućuju brži ulazak u nova znanstvena-stručna područja (pregledni radovi i monografije) • znanstvenicima i stručnjacima omogućuju brži i točniji rad (priručnici, faktografije, standardi i sl.) • učenicima svih uzrasta prenosi odgovarajuće znanje (udžbenici, enciklopedije, leksikoni i sl.) • laicima omogućuju upoznavanje s konsolidiranim spoznajnom sferom čovječanstva (enciklopedije, udžbenici, monografije namjenjeni laicima – po uzrastu i “težini”)

  19. Nedostaci tercijarnih informacija za korisnike • vremenski najviše kasne, mogu biti neažurne jer autori tih djela moraju pretražiti prvo sekundarne izvore, nabaviti i pročitati primarne izvore, evaluirati nađene informacije, uspoređivati informacije iz različitih izvora,  itd. te na kraju sastviti tercijarnu informaciju, tercijarni dokument; taj proces nužno zahtijeva vrijeme, čak i u eri suvremenih tehnika publiciranja i komuniciranja, • autor(i), sastavljač(i), urednik(ici) odlučuje(u) o uključenju ili isključenju nekih primarnih informacija u tercijarni dokument, na taj način takav dokument  reflektira autorove ili uređivačke subjektivne poglede i stavove – može voditi do krivih interpretacija • postoji opasnost da se ne raspoznaje ponekad tercijarni dokument od primarnog, naročito u humanističkim disciplinama i u sferi izvan znanosti (kada se promatra forma a ne sadržaj) • korisnik uzima stariji tercijarni dokument zato što ne zna za noviji ili zato što noviji još ne postoji i usvaja zastarjele spoznaje • donosi se odluka na osnovi starih spoznaja (a u primarnim su već možda sasvim nove spoznaje)

  20. Vrsta dokumenata s tercijarnim informacijama • Pregledni radove svih vrsta ako ne donose nove spoznaje (Annual Reviews in… , Research Methods in…, and Progress in… reviews ) • Monografije • Standardi • Enciklopedije (enciklopedijske članke) • Leksikoni • Almanasi (almanacs and fact books) • Riječnici (jedno ili višejezične), terminološke i druge • Kompendije • Priručnici svih vrsta (guidebooks, manuals, handbooks and data compilations) • Udžbenici svih vrsta • Biografije osim autobiografija • Komentari, kritike i interpretacije • Tržišne studije

  21. Mehanička podjela informacija na primarne, sekundarne i tercijarne • Primarne informacije, dokumenti, publikacije su one koje daju dokument u njegovom originalnom punom obimu. Obično u žargonu zovu ih i full-text dokumentima, (što je krivo jer ne radi se uvijek samo o alfanumeričkim podacima/informacijama u tim dokumentima nego i o grafičim prilozima, slikama i sl. Termin je ostao iz vremena kada još ti grafički sastaojci dokumenata bili samo naznačeni u bazama podataka full-text oblika). • Sekundarne informacije, dokumenti, publikacije su one koje uz bibliografsku referencu primarnih dokumenta daju i određeni sažeti opis informacija sadržanih u primarnom dokumentu (sažetak, ekstrakt, sinopsis). • Tercijarne informacije, dokumenti, publikacije su one koje daju najmanje podataka o primarnim dokumentima, samu bibliografsku referencu, signalnu informaciju, TOC, indeks.

  22. Važni izvori informacija Nacionalna i sveučilišna knjižnica

  23. Važni izvori informacija Međunarodne strukovne udruge • Samo neki mogući ali važni primjeri • EPE – European Power Electronics Association • IEEE – Institute of Electrical and Electronic Engineers

  24. Pretražimo malo detaljnjije IEEE

  25. IEEE uključuje mnogobrojna društva, primjerice Power Electronics

  26. IEEExplore – najkorisnija aplikacija

  27. Važni izvori informacija Web stranice proizvođača komponenata • Ponovo samo neki mogući ali važni primjeri • IR – International Rectifier, • SEMIKRON, • INFINEON, • TEXAS INSTRUMENTS,

  28. Važni izvori informacija Različiti posvećeni Web-portali • Ponovo samo neki mogući ali važni primjeri • http://www.smpstech.com/ • http://www.dspguru.com/

  29. Važni izvori informacija Kako primjerice pronaći nepoznati IC ? Pokušajte pomoću standardnih tražilica (Yahoo, Lycos, itd.), no postoje znatno naprednije komercijalne i nekomercijalne mogućnosti Chipdir - http://www.xs4all.nl/~ganswijk/chipdir

  30. Važni izvori informacija On-line knjige i priručnici

  31. On-line knjige i priručnici Potražimo dublje – Energetska elektronika

  32. Energetska elektronika Zanima nas priručnik - Handbook

  33. Možemo pogledati sadržaj knjige,

  34. A ukoliko imamo dozvolu pristupa možemo listati i stranice knjige.

  35. Važni izvori informacija Interaktivne baze podataka - SCOPUS

  36. Pokušajmo pretraživanje baze podataka (SCOPUS) po autoru– Hefner A.

  37. Možemo pretraživati i prema ključnim riječima (keywords), primjerice active filters

  38. Mogu se dobiti potpuni bibliografski podaci

  39. Što omogućuje daljnje pretraživanje …primjerice prema autoru

  40. Pretraživanje može biti i znatno složenije

  41. Pojedine izdavačke kuće (Elsevier) imaju vlastite baze podataka i sustave za pretraživanje

  42. U ovom se slučaju može pretraživati mnoštvo časopisa, knjiga i ...

  43. Potražimo časopis Measurement

  44. Svi sustavi za pretraživane su u načelu vrlo slični, nakon pretrage po autoru…

  45. Slijede opširniji podaci o nađenim člancima

  46. A uz postojanje pretplate, moguće je dobiti i cijeli članak u PDF formatu.

  47. Osim časopisa, ScienceDirect omogućava Pretraživanje još nekoliko baza podataka

  48. Slična rješenja nude i ostale izdavačke Kuće, primjerice njemački Springer

  49. Pogledajmo pobliže časopis nekoć poznat po imenu Archiv fuer Elektrotechnik.

  50. Sadržaj časopisa pretražujemo prema ključnim riječima active filters

More Related