INFORMACIJE : GDJE SU I KAKO IH PRONAĆI

1. INFORMACIJE : GDJE SU I KAKO IH PRONAĆI

2. OSOBINA DOBRE INFORMACIJE • točnost • dostupnost • upotrebljivost • aktualnost

3. KNJIŽNICA-POČETAK TRAŽENJA INFORMACIJA • Tradicionalna uloga knjižnice: • prikupljanje • obrada • pohranjivanje • prezentiranje građe koju posjeduje

4. KNJIŽNICA DANAS • u transformacijama: od klasične preko digitalne do • virtualne knjižnice – HIBRIDNA KNJIŽNICA • dio građe u klasičnom obliku, obrađen i prezentiran katalozima (papirnatim ili online u svim mogućim kombinacijama), a dio građe je prezentiran na nekom elektroničkom mediju ili elektronička građa • FUNKCIJA KNJIŽNICE DANAS JE PRIBAVLJANJE INFORMACIJE pri čemu korisniku nije bitno odakle je ta informacija i kojim je putem pribavljena

5. RAZVOJ KNJIŽNICA • digitalna knjižnica – nudi pristup digitaliziranim informacijama na Webu, digitalizira dio svoje građe (građa i može i ne mora fizički biti smještena u toj knjižnici) • virtualna knjižnica-budućnost(?) gdje nije bitna ni lokacija knjižnice, ni korisnika, svi su dokumenti u elektronskom obliku, te se tako informacija prosljeđuje korisniku bilo gdje u svijetu

6. ZNANSTVENA (SPECIJALNA) KNJIŽNICA • dio znanstvene ustanove • u prvom redu prikuplja, obrađuje i prezentira informacije od interesa za određenu znanstvenu zajednicu • fond građen prema potrebama tih korisnika • poluotvorenog ili zatvorenog tipa • uglavnom hibridne knjižnice • elektronička građa i veze prema drugim knjižnicama ovise o potrebama korisnika, opremljenosti same knjižnice i educiranosti osoblja

7. PRETRAŽIVANJE FONDA KNJIŽNICE • putem kataloga: • tradicionalni = po određenim kriterijima sačinjeni popisi građe koja se nalazi u knjižnici na papirnatim listićima • elektronički (OPAC=Online Public AccessCatalog)

8. PREDNOSTI I MANE ELEKTRONIČKOG KATALOGA • prednosti: • pretraživanje nije ograničeno vremenom (radno vrijeme u knjižnici) ni lokacijom (korisnika) • moguće poveznice na ostale knjižnice, naslove, autore i dr. koji mogu pružiti još informacija o traženom pojmu • nedostatak: • problemi tehničke prirode

9. KNJIŽNICA STUDIJA SOCIJALNOG RADA • osnovana kada i Viša škola za socijalni rad, u ak. God. 1952./53. • http://www.pravo/scsr/knjiznica • u početku građa prikupljana dosta neselektivno, uglavnom donacijama • skromna financijska sredstva, te položaj socijalnog rada u društvu obilježili su fond kao interdisciplinaran te nedovoljno stručno profiliran u odnosu na druge starije društvene znanosti

10. KNJIŽNICA DANAS • knjižnica je uspješno slijedila promjene i razvoj znanstvenog područja • sredstva za nabavu su se znatno povećala • selektivnost pri nabavi – izgradnja specijaliziranog fonda • reprezentativni fond - knjiga (oko 12000 naslova) i časopisa (134 naslova) od kojih su neki jedini u Hrvatskoj

11. OSNOVNE INFORMACIJE • nalazi se na prvom katu Studija • kontakt telefoni: 01/4895-816 • 01/4895-832 • mail: kradelj@pravo.hr • sve informacije na mrežnim stranicama Studija: http://www.pravo.unizg.hr/scsr/knjiznica

12. OSNOVNE USLUGE KNJIŽNICE • posudba potrebne građe • pomoć pri pretraživanju fonda – uključeni u projekt “Pitajte knjižničara” • mogućnost tihog rada u čitaonici knjižnice, te korištenje referentne literature

13. KATALOG U KNJIŽNICI SCSR • Klasični (građa do 2000.) • abecedni • naslovni • predmetni • stručni • Elektronički: • OPAC katalog na mrežnim stranicama knjižnice u sklopu mrežnih stranica Studijskog centra socijalnog rada

14. OSNOVNA PRAVILA ZA PRETRAŽIVANJE KATALOGA • pretražujemo najčešće po ključnim riječima odnosno po deskriptorima (koje određuje knjižničar konzultirajući primarne i sekundarne izvore) stoga treba: • jasno artikulirati upit • skraćivati uz uporabu zvjezdice • pratiti relevantnu znanstvenu literaturu (zbog promjena znanstvene terminologije) • ne odustati • konzultirati knjižničara ili profesore oko odabira ključnih riječi

15. IZDAVAČKA DJELATNOST STUDIJA • Časopisi područja socijalnog rada i socijalne politike: • Revija za socijalnu politiku • www.rsp.hr • Ljetopis studijskog centra socijalnog rada • http://hrcak.srce.hr

16. OPĆI PRETRAŽIVAČI NA INTERNETU • GOOGLE • YAHOO • ALTAVISTA • LIVE SEARCH

17. PREDNOSTI • zahvaćanje internetskog prostora “u dubinu” • redovito ažuriranje • velika brzina rada • rangiranje site-ova (page ranking) – prednost ili mana

18. NEDOSTATCI • nepostojanje kontrole kvalitete • automatizirano pretraživanje putem “Web robota” • daje vrlo općenite rezultate u velikom broju • nepodesna za specijalizirana pretraživanja

19. ELEKTRONIČKI IZVORI • organizirani i specijalizirani izvori informacija • baze koje nude veliki broj informacija sadržanih u dokumentima koji se mnogi mogu vidjeti i u cjelovitom obliku (full-text baze) • uključuju razne vrste radova: časopise, e-knjige, doktorate…

20. PREDNOSTI • sve se više sadržajno povezuju • pokrivaju gotovo sve ljudske djelatnosti danas • relevantni znanstveni izvori informacija • kontrola kvalitete • nisu ograničeni vremenom ni mjestom • moraju moći štedjeti vrijeme korisnika

21. NEDOSTATCI • najčešće komercijalni, te stoga vrlo skupi • na razne načine se kontrolira pristup • problemi definiranja prava korisnika, ali i autorskih prava, posebice kada je riječ o tzv. fulltext pristupu

22. PRISTUP EL. IZVORIMA ZNANSTENIH INFORMACIJA • pristup sa fakultetskih računala • PROXY usluga vezana uz AAI pristup moguć sa bilo kojeg računala • www.aaiedu.hr • www.pravo.hr/biblioteka • www.online-baze.hr

23. OTVOREN PRISTUP NUDE STRANICE… • mnogih vladinih i nevladinih organizacija koje time promoviraju svoj rad • međunarodne organizacije, posebice one u sastavu UNICEF, UNESCO, WHO… • stranice o EU http://www.entereurope.hr gdje je sadržaj preveden hrvatski

24. DOMAĆI ELEKTRONIČKI IZVORI • najčešće imaju otvoren pristup, ili mogućnost pristupa uz AAI predstavljanje PRIMJERI .Hrvatska znanstvena bibliografija (http://bib.irb.hr) . Narodne novine (http://www.nn.hr)

25. I NA KRAJU… • PITAJTE, TRAŽITE, ZAHTJEVAJTE • INFORMACIJU • kradelj@pravo.hr • 01/4895-832

26. HVALA NA PAŽNJI