1 / 20

2.2.1.2. Koćarska naselja

2.2.1.2. Koćarska naselja. prof.dr.sc. Nedo Vrgoč. Sudionici u projektu. dr.sc. Nedo Vrgoč (koordinator) dr.sc. Svjetlana Krstulović Šifner dr.sc. Melita Peharda Uljević Igor Isajlović, prof. Darija Ezgeta, dipl. ing. Dragi Bašković, dipl.ing. Ivo Marušić, dipl.ing.

rania
Download Presentation

2.2.1.2. Koćarska naselja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. 2.2.1.2. Koćarska naselja prof.dr.sc. Nedo Vrgoč

  2. Sudionici u projektu • dr.sc. Nedo Vrgoč (koordinator) • dr.sc. Svjetlana Krstulović Šifner • dr.sc. Melita Peharda Uljević • Igor Isajlović, prof. • Darija Ezgeta, dipl. ing. • Dragi Bašković, dipl.ing. • Ivo Marušić, dipl.ing. • Vanja Vlahović, dipl.ing.

  3. PRIOBALNI RIBOLOV PRIDNENI RIBOLOV PELAGIJSKI RIBOLOV

  4. Ciljevi istraživanja • Opisati kvalitativni i kvantitativni sastav pridnenih zajednica • Opisati demografsku strukturu gospodarski najvažnijih populacija (dužinski i spolni sastav, sazrijevanje) • Opisati promjene koje nastaju na razini populacija i zajednica kao posljedica eksploatacije • Predlagati mjere za uspostavu održivog gospodarenja i zaštite pridnenih resursa

  5. Metodologija uzorkovanja Alat za uzorkovanje: dubinska povlačna mreža koća Dinamika uzorkovanja: dva puta godišnje - (proljeće-ljeto, jesen-zima) Mjereni parametri: - kvalitativni i kvantitativni sastav - ulova - prilova - demografska struktura populacija - dužina - spol - stupanj zrelosti gonada - ciljane vrste: 36 gospodarski najvažnijih riba, rakova i glavonožaca Baza podataka: ATRIS

  6. Područje uzorkovanja

  7. HRSKAVIČNJAČE 1948/49 1996/2008 GOSPODARSKI VAŽNE VRSTE 1996/2008 1948/49 Dugoročne promjene u sastavu pridnenih zajednica

  8. Rasprostranjenost pridnenih zajednica i ulov

  9. KOMERCIJALNO VAŽNE VRSTE KOMERCIJALNO VAŽNE VRSTE Trendovi indeksa biomase pridnenih vrsta u Jadranskom moru (1996.2008) KOMERCIJALNO VAŽNE VRSTE

  10. Trendovi indeksa biomase po ribolovnim zonama

  11. Trendovi indeksa biomase pojedinih vrsta

  12. GIS mape rasprostranjenosti

  13. GIS mape promjena rasprostranjenosti (Lepidopus caudatus)

  14. Lociranje rastilišta pojedinih vrsta

  15. Dužinski sastav populacija

  16. GOSPODARSKI NEVAŽNI BESKRALJEŠNJACI MALE RIBE (ISPOD MLS) GOSPODARSKI NEVAŽNE RIBE RIBE MALE KOMERC. VRIJEDNOSTI GOSPODARSKI VAŽNE VRSTE

  17. Prilov u koćarskim lovinama

  18. Zaključci o stanju resursa • Istraživanja pokazuju negativne promjene na razini • pridnenih zajednica (smanjenje ukupne biomase, promjene sastava zajednica, ...) • gospodarski najvažnijih populacija (smanjenje biomase, promjene područja rasprostranjenosti, ...) • promjene demografske strukture populacija (smanjenje srednje dužine, smanjenje dužine kod prve spolne zrelosti, ...) • Promjene su najizraženije u dijelovima s najintenzivnijom eksploatacijom (priobalna područja, Otvoreni srednji Jadran, ZERP) • Neophodno uvođenje restriktivnih mjera regulacije ribolova kako bi se ribolovni napor doveo u srazmjer sa stanjem resursa • Neophodnost usklađivanja mjera eksploatacije i zaštite među svim sudionicima u ribolovu u Jadranskom moru (biološki jedinstveni, ekonomski djeljivi stockovi)

  19. Zaključci o projektu Jadran • Istraživanja najvećim dijelom usklađena s regulativom koju propisuje EU (DCR) • Metodologija uzorkovanja komplementarna sa drugim zemljama u Jadranu i Mediteranu - mogućnost dobivanja kompletne slike stanja pridnenih resursa u Jadranu • Velika iskoristivost prikupljenih podataka: • MPRRR, AZO • stručne podloge za Pregovaračko poglavlje 13 • sudjelovanje u radu međunarodnih tijela (FAO AdriaMED, GFCM, EU SGMED, UNDP...) • Od izuzetne važnosti nastaviti s monitoringom i uzorkovanjem istom metodologijom i dinamikom kako ne bi bilo “rupa” u dugogodišnjim serijama podataka

  20. HVALA NA PAŽNJI!

More Related