Informacijska pismenost i cjeloživotno učenje

1. Informacijska pismenost i cjeloživotno učenje Senada Dizdar Filozofski fakultet Sarajevo Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo senadadizdar@gmail.

2. Učenje činjenica slaba je zamjena za učenje ljudi kako da uče

3. Stvaranje društva znanja Osnovni ciljevi tog procesa su: • organizirano i trajno prikupljanje dostupnih znanja • organizirano stvaranje novih znanja • povećavanje sposobnosti usvajanja znanja • unapređenje komunikacijske infrastrukture radi pristupa znanju i njegovoj razmjeni i • pronalaženje djelotvornih modela primjene stečenih znanja

4. Reforma univrziteta i potrebe Europske unije Savremeni zahtjevi visokog obrazovanja su: • fleksibilnost • interdisciplinarnost • kreativnost i • cjeloživotno obrazovanje Potrebno je povećati • djelotvornost • multidisciplinarnost • netradicionalnost obrazovanja.

5. Biblioteka je partner univerzitetu u Bolonjskom procesu Biblioteke podupiru sve funkcije univerziteta: • podučavanje • istraživanje • usvajanje novog znanja • posredovanje znanja i kulturne prošlosti i sadašnjosti generacijama koje dolaze Sudjeluju u obrazovanju korisnika • za djelotvorno pronalaženje • pristup, prosudbu i • upotrebu informacija.

6. CILJ • Cilj ovoga rada je da ukaže na potrebu da se visokoškolske biblioteke Univerziteta u Sarajevu, shodno već dobro oprobanoj praksi u svijetu (SAD, Kanada, Australija, Velika Britanija, Malezija...), prepoznaju kao bitan činilac u informacijskom opismenjavanju korisnika.

7. Promjena bibliotečke paradigme • Biblioteka je sve manje mjesto/lokacija, a sve više je proces... • Biblioteka sve više postaje informacijska platforma u umreženom društvu znanja, u novom, planetarnom svijetu znanja. Što biblioteku, ne samo metaforički gledano, stavlja u posve drugačiji položaj u odnosu na njenu dosadašnju lokaliziranost, mjesnost, ukorijenjenost...

8. Skok iz analognog u digitalni univerzum • Istraživanje provedeno 2002. godine pokazuje da se tokom te godine proizvelo oko 5 exabajta ili, slikovitije rečeno, riječ je o veličini od pola miliona novih Kongresnih biblioteka. • Ako to raspodijelimo na ukupnu svjetsku populaciju, proizvodnja informacija promatrane godine je bila približno 10 metara knjiga po jednom stanovniku. No, to su tek pohranjene informacije. • Jer, ako tome dodamo i informacije distibuirane elektroničkim kanalima, tada dobijemo 18 novih exbajta. Stopa porasta proizvodnje informacija iznosila je 30% godišnje. • Uz sve to, danas u svijetu imamo 25 000 časopisa sa recenzijom

9. The Global Journals Problem UK 1989-99 Journals unit cost +364% Faculty salaries +60% Australia 1986-98 Serials unit cost +474% Serials expenditure +263% Titles purchased - 37%

10. Problemi i paradoks • Sve je veći broj informacija, sve je razvijenija tehnologija i sve je veće zagušenje i zagađenje „eko sistema znanosti” • Broj časopisa raste, kao i njihova cijena u štampanoj ili elektronskoj verziji, a • budžeti za univerzitetske biblioteke ne rastu ili se čak smanjuju.

11. Pomoć u razvijanju novih oblika nastave • U takvim okolnostima uloga biblioteka postaje sve značajnija, s obzirom da je za društvo znanja potrebno obezbijediti pronalaženje, posudbu i upotrebu informacija. • Holističko gledanje stvorilo je nove mogućnosti za razvojne službe. Ideja virtaualnog univerziteta počiva na unapređenju elektroničkog učenja (eLearning), • pa su i visokoškolske biblioteke počele da grade online servise i programe za udaljene korisnike

12. Najvažnije referalne usluge za učenje na daljinu Na rang listi usluga koju su napravili studenti u Ajovi najviše su bili rangirani slijedeći servisi: • referalne usluge preko mreže i elektronske pošte 71,3% • pristup na daljinu bazama podataka sa punim tekstom 65, 1% • dostava članaka i knjiga na kućnu adresu 60,7%. • vodiči za korištenje biblioteke rangirani su kao deseti sa 30,9% (Guidelines for Distance Learning Library Services ACRL 2000)

13. Pitajte bibliotekara - QuestionPoint • Edukacija korisnika putem web-a razvila je nove referalne usluge čije su prednosti: • otvoreni i dostupni programi • dijelom počivaju na interakciji bibliotekara i korisnika • Edukacija putem web-a omogućava bibliotekama racionalizaciju u uvjetima sve većih obrazovnih potreba i sve manjeg broja bibliotekara • ali i onima koji iz određenih razloga nisu bili u mogućnosti obrazovati svoje korinike –studente i nastavno osoblje.

14. Informacijska pismenost • Termin prvi put 1974. godine koristi Paul Zurowski • Američko društvo bibliotekara definira 1989. godine informacijsku pismenost (information literacy) kao temelj doživotnog učenja. Informacijska pismenost zajednička je svim disciplinama i područjima, svim okruženjima učenja i svim razinama obrazovanja. Ona omogućava osobi da uči, da temeljito ovlada sadržajima, da proširi svoja istraživanja, te da ih usmjeri prema sebi i preuzme nadzor nad vlastitim učenjem. • (ALA /ACRL definicija 2000 dostupna na mreži http: www.ala.org/acrl.html.)

15. Informacijska pismenost

16. Informacijska pismenost nije isto što i informatička pismenost Kritički odabir rješavanje problema vrednovanje Cjeloživotno učenje Bibliotečke kompetencije Medijska pismenost Informatička pismenost Digitalna pismenost Informacijska pismenost

17. Informacijska pismenost kao politička i globalna odrednica • Nacionalni forum informacijske pismenostu SAD-a (National Forum of Information Literacy), • Forum informacijske pismenosti Australskog bibliotečkog društva (Australian library and Information Association: Infromation Literacy Forum), • Europska mreža informacijske pismenosti (ENIL: Europen network of information literacy), • Institut za informacijsku pismenot SCONUL-a (SCONUL: Advisory Committee of information Literacy). • Institut za informacijsku pismenost NORDINFO čine predstavnici nordijskih zemalja

18. Od podučavanja vještine korištenja biblioteke do pudučavanja informacijskoj pismenosti

19. Izmjene u studijskom procesu • Funkcija biblioteke u potopori učenju može se sastojati u pružanju informacijskih usluga u užem smislu (pretraživanje informacijskih izvora, međubibliotečka posudba, informacijske usluge) • ili u širem smislu kao potpora informacijskomopismenjivanju, to jest uključenostiu osmišljavanje i provedbu poduke informacijskom opismenjavanju i u virtualnom okruženju, te posredno, kroz usluge izrade tematskih portala kao potpore učenju, nastavi i istraživanju.

20. Dodatna vrijednost • Bibliotekar na taj način preuzima još jednu važnu zadaću – pedagošku, a time i odgovornost za kvalitet obrazovnog procesa. Svoju odgovorsnost on dijeli sa nastavnicima i studentima • ( ACRL 2004).

21. To je potrebno • Istraživanja provedena u posljednjem desetljeću pokazuju da studenti na univerzitetima koji imaju dobro razvijene biblioteke i stručno osposobljene bibliotekare postižu znatno bolje rezultate (ocjene na ispitima, u seminarskim i diplomskim radovima). • Zbog toga bi bibliotekari trebali biti ne samo kompetentni u pretraživanju i pohranjivanju informacija, već i informatički izrazito pismeni i vješti u korištenju aplikacija što ih nude nove tehnologije. Biblioteke zato trebaju da upravo u tom pravcu osmišljavaju programe, koji će razvijati svijest o važnosti naučnih i tehničkih informacija pri obnavljanju i sticanju novih znanja i osposobljavanju za samostalno rješavanje informacijskih problema u što kraćem vremenskom roku.

22. Sadržaj obrazovnih programa • Upoznanvanje korisnika sa bibliotekom, službom i servisima • Upoznavanje sa važnošću i korištenjem kataloga biblioteke ili s OPAC-om drugih zanimljivih biblioteka u zemlji i inostranstvu • Upoznavanje s vrijedošću i korištenjem relevantnih sekundarnih izvora informacija za određena područja, bibliografske baze podataka na CD-ROM-u, web verziji i klasičnim bazama podataka • Kako se služiti elektronskim dokumentima • Kako se služiti Inetrnetom • Kako koristiti, vrednovati i selektirati mrežne izvore • Upoznavanje sa klasičnim štampanim publikacijama i specifičnim izvorima informacija.

23. Ima li nas na WWW • Grupu čine tri visokoškolske institucije čije stranice nisu dostupne na Internetu. • Grupu čini osam visokoškolskih institucija koje nemaju podatke na svojim stranicama o biblioteci (to ne znači da je nema, ali ona nije vidljiva). • Grupu čini pet fakulteta koji imaju podatke o biblioteci na svojim stranicama ali to su samo elementarni podaci • Grupu čini sedamfakulteta koji imaju bogate staranice, a to znači da ....

24. zaključak • Uključivanje informacijske pismenosti u nastavne planove i programe univerziteta zahtijeva zajedničke napore i fakulteta i biblioteke. • Informacijska pismenost mora biti utkana u sadržaj, strukturu i tok nastavnog programa. • Fakultetske biblioteke bi trebale biti tako opremljene i organizirane da pružaju pomoć obrazovnim programima matičnih ustanova , te da studentima omoguće nove načine traženja informacija. • Kada je o korisnicima riječ, treba podsticati svijest o značenju znanstvenih informacija, kao i potrebu neprekidnog obnavljanja znanja. To je moguće ukoliko nastavni planovi i njihovo izvođenje podstiču studente na upotrebu informacionih izvora, kako se ne bi ponašali pragmatično usmjeravajući ih samo na propisane udžbenike. • Za obavljanje tih zadaća i bibliotekarima treba odgovarajuće obrazovanje, koje dobivaju adekvatnim formalnim obrazovanjem.

25. zaključak • Ali, s obzirom na stanje visokoškolskih biblioteka, to nikao nije dovoljno. Bosna i Hercegovina bi, na temelju međunarodnog iskustva i postojećih institucija koje već imaju iskustva u toj domeni, trebala razviti vlastiti plan i strategiju. • Neophodno je da se uspostavi jača saradnja između Centra za permanentno obrazovanje bibliotekara NUB BiH i UTIC-a (Informatičkog tele-informacionog centra). • Kao treći partner za provođenje informacijske pismenosti potrebno je angažirati sve kadrove koji su već stekli iskustva i imaju certifikate za obavljanje eObrazovanja. • Provođenje projekata treba imati punu političku i finansijsku podršku, jer je to preduslov informacijskog opismenjavanja. • U suprotnom će studenti i dalje završavati fakultete bez stečenih informacijskih znanja i vještina i imati primjedbe na manjak informacijskih izvora i nesnalaženje u njima, bez obzira što biblioteke nabavljaju skupe izvore informacija, koji se nedovoljno i nedjelotvorno koriste .

26. Kraj • Hvala na pažnji! senadadizdar@gmail. com