Platon

1. Platon Politeia – učenje o idealnoj državi

2. utopija Platon u Politei razvija predodžbu najbolje mogućedržave – države u-topos (države koje nema) – utopije. • Cilj je države sreća svih građana - sreća zajednice. Prosperitet države temelji se na određenoj sposobnosti pojedinaca a ne na slabosti pojedinca (svatko je sposoban za nešto a ne za sve). Ujedinjenje tih sposobnosti omogućit će najbolje moguće stanje za sve. Platon neprestano naglašava potrebu za stručnjacima u svakom segmentu društvenog života: u (izradi obuće, medicini, vojništvu, pomorstvu i svim ostalim vještinama…). I vladanje je vrsta vještine, kojom mogu ovladati tek malobrojni nadareni i samodisciplinirani pojedinci skloni učenju. Zato Platon traži pouzdani odgojno/obrazovni sustav koji će na vrijeme prepoznati sposobnosti odgajanika i usmjeriti ih prema njihovim prirodnim talentima. Slobodni odabir i želje pojedinaca bit će u drugom planu. Država je najviši cilj i njezin prosperitet ovisi o sposobnostima građana.

3. 3 staleža Kao što je duša čovjeka sastavljena od tri dijela, tako se i građani države mogu razvrstati u tri staleža: • Vladajući stalež – vladari -brinu za pravi način života svih građana pa to mogu raditi samo najmudriji. Stoga filozofi (učiteljski stalež) moraju stajati na vrhu države. Oni brinu o državnim poslovima i iz njih će proisteći onaj najsposobniji koji će biti vrhovna vlast – vladar. • Stalež čuvara – (vojnički stalež) –probrani po duševnim i tjelesnim karakteristikama sposobni subrinuti za sigurnost svih građana, unutarnju i vanjsku stabilnost… • Stalež ostalih građana - hranidbeni stalež): radnici,rukotvorci, obrtnici i seljaci; svi koji trebaju osigurati opskrbu društva

4. Filozofi vladariodgoj čuvara i vladara (upravitelja) U vladarima se treba povezati mudrost s moći. Zato posebno značenje ima odgojkoji je temelj cijele države. Vladarska se sposobnost usavršava pedesetogodišnjom izobrazbom u svim pravcima. Solidna izobrazba obuhvaća: • elementarni odgoj: pismenost, glazba, pjesništvo i gimnastika (do 20. godine) • znanstvena izobrazba: u matematici, astronomiji, harmoniji (10 godina) • poučavanje u filozofiji - dijalektici do 5 godina (vrhunska specijalizacija) • praktična djelatnost u državi (15 godina) • nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni život. Za cijelo to vrijeme provode se strogi ispiti i izdvajanje onih koji će biti na onim mjestima u polisu gdje će njihove sposobnosti doći do izražaja. Najbolji i najrazboritiji među čuvarima polisa bit će promicani sve do upravitelja polisa.

5. mudrost vladara - upravitelja Svi će priznavati čuvare kao legitimne i mudre upravljače, zato što su rođeni kao "zlatni" jer imaju znanje o idejama. Prema njima neće biti zavisti i sujete jer su se pokazali i dokazali najboljima, pa od njih svi imaju najveću dobrobit. • Vladari su dostojni najvećeg povjerenja i njihova moć nije ničim ograničena - dobrobit države utemeljena je samo u njihovoj mudrosti. • Mudrost - sophiakao prva stožerna krepost primarno označava dobru upućenost - ali ne onu koja je svojstvena tehničko-stručnom znanju - nego onu koja se u prvom redu odnosi na polis kao cjelinu i na upravljanje njime (danas bi rekli da oni imaju tehnomenadžerske i upravljačke odlike upravljanja ljudskim resursima). • Tu mudrost moraju posjedovati osobe u svim razinama administrativne vlasti a najviše vladar jer je baš zato vladar.

6. odgoj čuvara Platon opisuje odgoj onih koji će brinuti o sigurnosti države na način primjeren njegovu vremenu. Život čuvara pod strogim je nadzorom i odgojem: • oba spola moraju živjeti u zajedničkim spavaonicama, ne smiju imati nikakvo vlasništvo, i moraju biti strogo podučavani da budu lojalni pripadnici države. • Rađamo djecu samo s pripadnicima našeg staleža odabranih ždrijebom. Naša nepoznata djeca odgajaju se u državnim jaslicama. • Platon je odobravao spartansku eugeniku - adekvatnu eliminaciju onih koji ne zadovoljavaju. Tako se i izbor parova (seksualnih partnera) tijekom "svetkovina plodnosti" namještao kako bi se osigurala oplodnja samo najboljih zdravih jedinki. "Potomci s oštećenjima" se "potajno i tiho odstranjuju“.

7. Red, rad, disciplina i hrabrost • Čuvarima nije dopuštena nikakva individualnost ili osobna sloboda. Žive strogo određenim gotovo redovničkim životom, zajedničkim i neosobnim; monotonim i dostojnim. Budući da oba gornja staleža svoj život trebaju potpuno posvetiti dobru zajednice - sva su dobra zajednička; • privatni posjedje zabranjen; • zato što nemaju materijalnih dobara i obiteljskih obveza, trebali bi biti nepotkupljivi; • čak su i žene i djeca svima zajednički; • država uređuje i rađanje djece u smislu izbora najboljih. Hrabrost mora biti svojstvena čuvarima: • Hrabrost je definirana kao postojana ustrajnost u ispravnom mnijenju, odnosno stavu, o onome pred čime strahujemo i čega se bojimo. • Znakovito je da nam hrabrost nije usađena urođenim instinktom niti se postiže bezumnom smionošću nego je rezultat planskog i sustavnog odgajanja.

8. Hranidbeni stalež - vrline građana Osnovna vrlina hranidbenog staleža je suzdržanost: predstavlja istinski sklad i harmoniju duše, do kojih se dolazi vlastitim samonadvladavanjem, odnosno obuzdavanjem i kontrolom tjelesnih težnji nasladi i požudi. • Suzdržanost nam također omogućava da razum i razboritost, dakle ono što je bolje u nama, vlada nad onim što je lošije, naime nad nagonima i emocijama. • Suzdržanost (zapravo poslušnost i poštovanje) osigurava slogu između vladara i podanika čime polis postaje dobar i funkcionalan.

9. pravednost Pravednost je krunska, najvažnija stožerna krepost. sastoji se u tome da svatko radi svoj posao odnosno onaj za koji je sposoban, i da ne ometa druge u obavljanju njihovih zadataka. Osnovno načelo Platonove pravednosti jest podjela rada među staležima polisa tako da svatko obavlja njemu povjereni posao. • U slučaju uplitanja u poslove drugih, doći će do nekontroliranoga svaštarenja u kojem se zapravo ne zna tko što radi, i tko je za što odgovoran. Pravednost je dakle sklad, harmonijasvih dijelova društvene cjeline. Kada sve funkcionira skladno ostvaruje se pravednost.

10. mit o četiri metala Mit, priča kojom Platon aludira na opće poznatu moć sudbine, tj. predodređenosti da svatko mora biti zadovoljan svojom pozicijom u društvu. Ovakvo pozivanje za opće uvjerenje više je vjera nego li racionalni stav. • Građane ćemo nagovoriti da vjeruju u mit prema kojem je svatko rođenjem predodređen kao zlatan, srebrn, željezan ili brončan. • Svi se građani države moraju od malena navikavati na to da takvo stanje stvari prihvate kao prirodno. • Takvima nas je Bog načinio... U sastav vladara dodao je zlato. U pomoćnike je stavio srebro, a u seljake i radnike željezo i broncu.

11. Osvrt: idealna država za idealne ljude Pozitivno karakteristike: Platonova zamisao vođena je nesumnjivo idealnim pobudama. Mnoga njegova rješenja nadilaze okvire i mogućnosti onoga vremena te predstavljaju zadatke od kojih mnogi ni do danas nisu ostvareni, nego su još uvijek idealni zahtjevi: • stroga zakonitostkao obrana od zlouporabe vlasti, • ostvarenje pravednosti, obavljanje funkcija na temelju sposobnosti, jednaki uvjeti, odgoj djece • potpuna ravnopravnost žena, • ograničavanje krajnosti bogatstva i siromaštva. • nepotrebnost robovskog rada • Platonov polis je društvo slobodnih u kojemu nema ni potlačenih. Negativne karakteristike: • U nacrtu idealne države moguće je naći elemente totalitarnog poretka u kojem se pojedinac gubi pred zajednicom - državom. • U korist sreće društva zapostavljena su pitanja osobne slobode, sudbine i sreće pojedinca. • Država je sve, a pojedinac ništa! • Vladari i čuvari su asketska i svećenička kasta političkih stručnjaka čija je riječ zakon. • Vladari bi prosuđivali svakog građanina i situaciju na osnovi svoga nepogrešiva znanja o idejama. • Demokracija bi bila besmislena, zato što ono što većina ljudi želi, nije nužno ono što je dobro i istinito. Očito je Platon vjerovao kako će s vremenom svako političko i društveno uređenje, ma koliko bilo neobično, na kraju biti prihvaćeno i shvaćeno kao "prirodno". Za njega je ljudska priroda izrazito prilagodljiva, pa je tako lako moguće stvoriti žene-čuvare, koje će na zahtjev bez grižnje savjesti napustiti svoje novorođenče, i muškarce-čuvare koji nikada neće prihvatiti mito.

12. Materijalni svijet fizika

13. svijet nije savršen Materijalni svijet je planski (prema umu) (teleologija), osnovao jedan svijeto-tvoritelj, demijurg, tako što ga je oblikovao prema uzoru - idejama. Stoga je svijet kozmos, prirodna harmonija. Budući da u igru kao suuzrok svijeta ulazi nerazumna materija, odraz ideja u svijetu ostaje nesavršen – svijet nije savršen.

14. pitanja za ponavljanje • predodžba najbolje moguće države • državu treba dijeliti u staleže • odgoj čuvara i vladara • Zašto će svi priznavati čuvare kao legitimne i mudre upravljače • odgoj čuvara • vrline staleža u Državi • Osnovno načelo Platonove pravednosti • mit o četiri metala • idealne pobude Platonove Države • pojedinac u Platonovoj Državi • mišljenje Platona o ljudskoj prirodi • materijalni svijet kod Platona • zašto svijet stvoren prema ideji ipak nije savršen • bit Platonove ontologije • Platonova antropologija • Utjecaji Platonove Politeie