Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i pristaništa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske

1. Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i pristaništa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske KoRema Osijek, 21. studenog 2013.

2. Strategija razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske • Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999. prvi je dugoročni razvojni dokument prometnog sustava • Razvojna politika prometa temeljila se na ovim strateškim ciljevima: • postići primjereno vrednovanje prednosti geoprometnog položaja Hrvatske kroz europsku mrežu glavnih prometnih koridora • kvalitetno međusobno prometno povezati hrvatske regije, posebice obalnog i kontinentalnog područja • razvojem prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti pospješiti uključivanje hrvatskoga gospodarstva u međunarodnu podjelu rada i osigurati dinamičniji gospodarski razvitak

3. Strategija razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske • razvojnim infrastrukturnim programima stvoriti konkretne mogućnosti za izravno ulaganje stranoga kapitala, kao i za kreditnu potporu međunarodnih financijskih institucija • razvijati integralni prijevoz kao suvremeni oblik prijevoza, primjeren zaštiti okoliša • restrukturirati velika poduzeća u državnom vlasništvu i primijeniti tržišna mjerila u njihovu poslovanju • urediti odnose u upravljanju, izgradnji i korištenju objekata prometne infrastrukture, posebice onih koja imaju status javnog dobra ili su na javnom dobru

4. Operativni program PROMET 2012 – 2013 postavlja tri prioritetne osi:

5. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture u RH vezane za TEN – T koridore uključuje:

6. Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture uključuje:

7. Strategija razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske

8. Strategija razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske

9. Pan-Europski Koridori • Pan-europski koridori ustanovljeni su na tri Pan-europske prometne konferencije održane na razini ministara prometa u Pragu (1991.), Kreti (1994.) i Helsinkiju (1997.). Tih deset pan-europskih koridora čine okosnicu europske prometne mreže i strategijski su prioriteti u planiranju infrastrukturnog razvoja u srednjoistočnoj i jugoistočnoj europi. • Na posljednjoj Pan-europskoj konferenciji u Helsinkiju utvrđena su i četiri sveeuropska prometna područja: • Barent-euroartičko područje • Crnomorski bazen • Mediteranski bazen • Jadransko-jonsko područje • Transportni koridori uključuju granične prijelaze cestovnih i željezničkih ruta između petnaest zemalja Europske Unije i zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i aerodrome, morske i riječne luke uzduž ruta koje uslužuju intermodalne transportne oblike.

10. Koridor I (sjever - jug), 995 km.: Helsinki - Tallin - Riga - Kauna - Warsaw Koridor II (istok - zapad), 1.830 km.: Berlin - Warsaw – Moscow-Nizhny-Novgorod Koridor III, 1.640 km. Dresden - Wroclaw - L'viv – Kiev Koridor IV, 3.258 km. Dresden - Prague - Vienna – Bratislava – Budapest – Uzgorod-L'viv Koridor V (istok - zapad), 1.600 km. Venice - Trieste - Koper – Ljubljana Budapest – Uzgorod - L'viv Koridor VI (sjeverozapad-jugoistok), 1.800 km. Gdansk-Grudziadz/Warsaw–Katowice-Žilina; Koridor VII, 2.300 km. Dunavski plovni put Koridor VIII, 1.300 km. Vlore–Tirana- Skopjr – Sofia -Varna i Burgas Koridor IX, 6.500 km. Helsinki - St. Petersburg - Pskov / Moskow – Kiev – Ljubasevka - Chisinau - Bucarest – Dimitrovgrad – Alexandroupolis Koridor X, 2.360 km. Salzburg - Ljublajna - Zagreb - Beograd – Niš – Skopje – Veles – Thessaloniki

11. Trans-Europska prometna mreža • Trans-europska prometna mreža (TEN-T) je projekt razvoja intermodalne prometne mreže zamalja Europske Unije koji je Europski parlament prihvatio u lipnju 1996. godine. • Trans-europska prometna mreža obuhvaća: • 89.511 km cesta • 93.741 km željeznice, znatni dio pruge velikih brzina • 330 zračnih luka • 270 međunarodnih morskih luka • 210 riječnih luka • sustavi upravljanja prometom, navigacijski i informacijski sustavi. • Tokom godina i pristupanjem novih članica u Europsku Uniju do 2004. godine TEN-T mreža proširena je na ukupno trideset prioritetnih pravaca i projekata a to su:

12. 1. Željeznički pravac Berlin – Verona /Milan – Bologna – Naples - Messina – Palermo(1996.) 2. Pravac željeznice velike brzine Paris – Brussels – Cologne – Amsterdam – London 3. Pravac željeznice velike brzine Jugozapadne Europe (1996.) 4. Pravac željeznice velike brzine Istok 5. Betuwe linija 6. Željeznički pravac Lyons – Trieste – Divaca/Koper – Divaca – Ljubljana – Budapest – Ukrainijan granica 7. Pravac autoceste Igoumenitsa/Patras – Athens – Sofia – Budapest 8. Multimodalni pravac Portugal/Spain – Srednja Europa 9. Željeznički pravac Cork – Dublin – Belfast – Stranraer 10. Aerodrom Malpensa 11. Øresundska fiksna veza 12. Nordijski triangl željezničko/cestovni pravac 13. United Kingdom/Ireland/Benelux cestovni pravac 14. Glavna linija Zapadna obala 15. Galileo (2001.) 16. Teretni željeznički pravac Sines/Algeciras – Madrid – Paris 17. Željeznički pravac Paris– Strasbourg– Stuttgart– Vienna– Bratislava 18. Unutarnji plovni pravac Rhine/Meuse – Main – Danube 19. Interoperabilnost pruge velike brzine na Iberijskom poluotoku 20. Fehmarnov pojas: fiksna veza između Njemačke i Danske 21. Morske autoceste (2004.) 22. Željeznički pravac Athens – Sofia – Budapest – Vienna – Prague – Nurenberg/Dresden 23. Željeznički pravac Gdansk – WarsaW – Brno/Bratislava – Vienna 24. Lyons/Genoa – Basle – Duisburg – Rotterdam/Antwerp 25. Cestovni pravac Gdansk – Brno/Bratislava – Vienna 26. Željezničko/cestovni pravac Ireland/United Kingdom/Continental Europe 27. ”Željeznica Baltica“ pravac Warsaw – Kaunas – Riga – Tallinn – Helsinki 28. “Eurocaprail” na željezničkom pravcu Brussels – Luxenbourg – Strasbourg 29. Željeznički pravac na Jonsko/Jadranskom intermodalnom koridoru 30. Unutarnji plovni put Seine – Scheldt

13. Integriranost Hrvatske u paneuropsku mrežu prometnih koridora • Europski prometni interes za položaj Hrvatske je vrlo jasan s obzirom da je Hrvatska jedina srednjoeuropska i panonsko-podunavska te jadransko-mediteranska zemlja, i to u dijelu Srednje Europe koja je u direktnoj vezi s jugoistočnim prostorom. • Tranzitno značenje Hrvatske obilježavaju dva glavna transeuropska prometna pravca, transverzalni koji je smjera sjever-jug, te longitudinalni koji je smjera istok-zapad. • Na navedenim pravcima egzistiraju prometni koridori koji su uvršteni u Pan-europsku mrežu koridora a to su: • V. Pan-europski koridor • (jugozapad – sjeveroistok) • X. Pan-europski koridor (sjeverozapad – jugoistok) • VII. Pan-europski koridor • (Dunavski koridor)

14. Integriranost Hrvatske u paneuropsku mrežu prometnih koridora

15. Unutarnji vodni putovi u svijetu

16. Prikaz glavnih unutarnjih vodnih putova i riječnih luka u svijetu

17. Europski unutarnji vodni putovi

18. Sustav unutarnjih vodnih putova u Hrvatskoj i VK Dunav - Sava

19. Hrvatska mreža unutarnjih plovnih putova predstavlja značajan ali i nedovoljno iskorišten dio nacionalnog bogatstva Hrvatske. Stoga zahtijeva krajnje smišljen i racionalan pristup u budućem razvoju i gospodarenju vodama. Cjelokupnu politiku gospodarenja vodama i razvoju plovnih putova treba usmjeriti u dva osnovna smjera:

20. Za ostvarenje racionalne politike gospodarenja vodama, potrebno je provesti:

21. Planiranje kroz petogodišnji planrazvitka unutarnjih plovnih putova i luka Jasno definiranje ciljeva razvoja unutarnjih plovnih putova i luka:

22. Potrošnja energije u prometu po modu, EU27 (2007) • Transportni doseg po granama prometa po toni uz konstantnu količinu energije

23. Od ukupnog prometa preko europskih luka, čak 46% otpada na atlantske i sjeverno europske luke (Rotterdam, Hamburg, Antwerpen), a na luke zapadnog Sredozemlja otpada 23% (tu se prvenstveno misli na najveću Sredozemnu luku Marseille), a na jadranske samo 9% od čega na hrvatske samo 2% ukupnog prometa i to uglavnom preko riječke luke, Glavnina tereta iz pravca Sueskog kanala prema Europi ide prema atlantskim i sjevernoeuropskim lukama, a samo 25% preko jadranskih luka iako je prvi put duži za oko 2.000 Nm. • Jadransko podunavski prostor prometno je neodgovarajuće povezan s Trans-europskom prometnom mrežom. • “Jadranska vrata Europe”. • Rješenje: intermodalni transportni sustav (more-željeznica-cesta-unutarnji plovni putovi)

24. Razvojni elementi u integraciji i preusmjeravanju prometnih tokova prema Srednjoj i Istočnoj Europi su: • povezivanje Rijeke i Podunavlja suvremenom željezničkom poveznicom i • iskorištavanje vodnog potencijala rijeka Save i Dunava. • Očekivani rast potražnje tranzitnog prometa zahtjeva provedbu stručnih i znanstvenih istraživanja radi osiguranje kapaciteta prometne mreže i preteče logistike za nesmetano odvijanje prometnog toka bez zastoja i ograničenja.

25. Infrastrukturni kapaciteti sustava unutarnje plovidbe • Infrastrukturu u prometu na unutarnjim plovnim putovima čine plovni putovi sa pripadajućim građevinama, objektima i uređajima sigurnosti plovidbe te luke i pristaništa • Ukupna duljina postojećih plovnih putova u RH iznosi 804,1 kmod čega 539,2 km međunarodnih, dok ukupno 286,9 km udovoljava uvjetima klasifikacije za međunarodnu plovidbu (IV klasa) • Najvažnije rijeke u RH i ocjena stanja plovnog puta: • Sava - nedovoljan stupanj razvijenosti za primjenu suvremenih tehnologija transporta • Dunav - pogodan za primjenu suvremenih tehnologija transporta • Drava - pogodna za primjenu intermodalnog prijevoza na dijelu od Osijeka do ušća u Dunav

26. Infrastrukturni kapaciteti sustava unutarnje plovidbe • Za razvoj intermodalnog transporta potrebno je ostvariti određene preduvjete koje se odnose na • stanje infrastrukture (obala, skladišta, odlagališta za kontejnere) • mehanizaciju (specijalizirana mehanizacija) • terminale, rampe • povezanost sa drugom prometnim granama • prometnu povezanost sa zaleđem • Luke na rijeci Savi stagniraju zbog stanja plovnog puta i njegove slabe povezanosti s Dunavom • Najperspektivnija luka sa stanovišta primjene intermodalnih transportnih tehnologija u sadašnjoj situaciji je Luka Vukovar

27. Kanal Dunav - Sava • Jedan od strateških projekata za RH koji bitno kasni • Predstavlja samo jedan od elemenata povezivanja Podunavlja i Jadrana • Kanal bi povezivao Vukovar i Šamac (duljina kanala bila bi oko 60 km) • Nema većih prirodnih prepreka (moguća je laka izgradnja kanala) • Višenamjenski kanal (plovidba, odvodnja, navodnjavanje)

28. Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana • Kanaliziranje Save od Šamca do Siska radi omogućavanja plovidbe • Izgradnjom ravničarske pruge (Sisak – Karlovac – Rijeka) stvorila bi se idealna prometna veza kojom bi se niskotarifne robe mogle prevoziti od Južne polukugle (Indijskog Oceana) preko Sredozemlja prema Europi • Primarni problem • Robe, sirovine i gotovi proizvodi koji se prevoze preko Indijskog oceana s Južne polukugle prema Europi usmjeravaju se na luke Rotterdam, Hamburg i ostale važnije sjevernoeuropske luke • Nakon toga se jedan dio roba iz sjevernoeuropskih luka transportira natrag prema južnom dijelu Europe sve do Zagreba zbog čega se značajno povećavaju duljina i troškovi prijevoza

29. Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana • Sekundarni problem • Na Jadranu nema kvalitetno opremljenih luka • Postojeće luke (Rijeka, Kopar, Trst i Venecija) nisu kvalitetno opremljene i nemaju dovoljno kvalitetnu prometnu vezu sa zaleđem (Dinaridi i Alpe onemogućavaju jednostavnu komunikaciju) • Izgradnja pruge (Sisak – Karlovac – Rijeka) omogućila bi kvalitetno rješenje ovoga problema • Pruga bi omogućila povezivanje glavnih sjevernojadranskih luka (Rijeka, Kopar, Trst, Venecija) u jednu cjelinu željezničkom vezom

30. Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana • Republika Hrvatska ima ključnu ulogu u povezivanju Podunavlja i Jadrana • Luka Sisak bila bi ključna luka koja bi korespondirala s lukom Rijekom sa zapadne strane te s riječnim lukama u Slavonskom Brodu, Šamcu, Vukovaru i Osijeku u istočnom dijelu Republike Hrvatske • Na taj način uspostavio bi se cjelokupni riječki lučki sustav u unutrašnjosti Republike Hrvatske koji bi korespondirao s morskom lukom Rijeka

31. Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana • Problem ukoliko se ne poveže Podunavlje i Jadran preko prostora Republike Hrvatske • Velika konkurencija luke Constanta • Značajan porast tereta • Kanal Černa voda koji od riječno-morske luke Constanteskraćuje put za preko 400 km • Luka Constantaorijentirana je na prikupljanje svih roba na području Crnog Mora odakle se robe prevoze prema Srednjoj Europi i obratno • Luka Constantane može biti objektivno dugoročno kvalitetna konkurencija luci Rijeka, odnosno luci Sisak i Vukovar zbog toga što su Bospor i Dardanele ograničeni • Izgradnjom kanala Dunav-Sava te povezivanjem s lukom Sisak omogućit će se preusmjeravanje robnih tokova sa Sueskog kanala prema srednjoj Europi

32. Prednosti izgradnje kanala Dunav-Sava • Omogućio bi rješenje za poljoprivredu na cijelom Posavskom i Podunavskom području • Izgradnjom kanala riješio bi se problem plovidbe • Put uzvodno od Vukovara i Šamca skratio bi se za preko 400 km • (uštede u vremenu i troškovima prijevoza) • Put nizvodno od Beograda i uzvodno od Šamca skratio bi se za oko 85 km prema Crnom moru • Povezivanje Panonskog dijela preko Dunava sa Crnim morem • Navedeno rješenje omogućit će korespodenciju, odnosno gospodarsku suradnju prostora Republike Hrvatske i ostalih dijelova Europe zahvaljujući jeftinom prijevozu roba između zemalja Crnomorskog sliva, Podunavlja i Panonske nizine.

33. Hvala na pažnji! Izvori: • Fakultet prometnih znanosti Zagreb • Građevinski fakultet Zagreb • Agencija za vodne putove • Dr. Ivan Dadić • Dr. Nikolina Brnjac • Dr. Čedomir Dundović • Valentina Prugovečki • Ivan Bortas