720 likes | 1.82k Views
PROMICANJE ZDRAVLJA. Sanja Musić Milanović Hrvatski Zavod za javno zdravstvo. PROMICANJE ZDRAVLJA. Kombinacija zdravstvene edukacije, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvenog sustava koja se poduzima da unaprijedi zdravlje populacije, uz njihovo aktivno sudjelovanje . POLJE DJELOVANJA.
E N D
PROMICANJE ZDRAVLJA Sanja Musić Milanović Hrvatski Zavod za javno zdravstvo
PROMICANJE ZDRAVLJA Kombinacija zdravstvene edukacije, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvenog sustava koja se poduzima da unaprijedi zdravlje populacije, uz njihovo aktivno sudjelovanje.
POLJE DJELOVANJA tradicionalno javno zdravstvo promicanje zdravlja zdravstvena zaštita (zdr. politika) prevencija primarna sekundarna tercijarna PROMICANJE ZDRAVLJA zdravstvena edukacija organizacija zdravstvenog sustava individualna razina opća populacija
PROMICANJE ZDRAVLJAproučavapsiho-socio-ekonomskei bihejvioralne odrednice zdravlja
HUMANI EKOSISTEM - model - kultura zajednica životni stil bihejvioralni faktori psiho-socio- ekonomski faktori obitelj duh posao zdravstvena zaštita tijelo mozak genetika vanjski faktori (okoliš) human-made environment biološki okoliš
PLANIRANJE, Blum cilj problem analiza i dijagnoza evaluacija program implementacija
analiza situacije (dijagnoza) definira cilj istraživanja izrada programa
SOCIO-EKONOMSKE i DEMOGRAFSKEodrednice zdravlja • Zanimanje • Stručna sprema • Prihod • Dob • Spol • Prostorne odrednice; ruralno stanovništvo boljeg zdravlja od urbanog • Grupe pod rizikom; samohrani roditelj, samci, nezaposleni, migranti • Etničke grupe
demografski faktori socio-ekonomski faktori biomedicinski faktori zdravstvena zaštita zdravlje
nejednaka distribucija zdravlja i bolesti (smrt) između različitih socijalnih grupa u jednom društvu socijalna stratifikacija: - UNUTAR jednog društva - IZMEĐU društava NEJEDNAKOST U ZDRAVLJU
SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I STOPA SMRTNOSTI(Kunst & Mackenbach) Jak socijalni gradijent za gotovo sve uzroke smti: dojenačka smrtnost, KVB, Ca pluća, zarazne bolesti, respiratorne bolesti SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I STOPA POBOLA Jak socijalni gradijent za gotovo sve uzroke osim: - alergije - visoka tj. temperatura UTJECAJ SOCIJALNIH NEJEDNAKOSTI NA STOPU SMRTNOSTI I POBOLA
BURRHUS FREDERIC SKINNER1904 - 1990 "The major problems of the world today can be solved only if we improve our understanding of human behavior" About Behaviorism (1974)
Prema bihejviorističkom tumačenju(Skinner),pretilost je posljedicaprekomjernog jedenja(definirano kao unos hrane koja sadrži veću energetsku vrijednost od potrebne), a ono jenaučeno ponašanje.Fiziološki podražaj je glad, a "uvjetovani" podražaji su dostupnost hrane, izgled, miris, ukus, soc. pritisci, emocionalna stanja.
NY Times 27 Nov 2002QUOTE OF THE DAY"People can't stop eating any more than they're able to stop having sex or grabbing money or anything else." DR. STEPHEN R. BLOOM,an obesity researcher
DIJAGNOZA analiza bihejvioralnog problema ISTRAŽIVANJE I MONITORIRANJE korištenje psiho-socijalnih faktora vezanih uz bihejvioralnu teoriju TEORIJE BIHEJVIORALNIH PROMJENA identifikacija osnovnih teorija bihejvioralnih promjena
PRECEDE – PROCEED model, Green & Kreuter PRECEDE(analiza situacije) Identifikacija socio-ekonomskih i okolišnih faktora koji utječu na ponašanje. PROCEED (akcija) Definiranje strategije i intervencija.
PRECEDE 5. korak Administativna i politička dijagnoza 4. korak Edukacijska i organizacijska dijagnoza 3. korak Bihejvioralna i okolišna dijagnoza 2. korak Epidemiološka dijagnoza 1.korak Socijalna dijagnoza Predisponirajući faktori PROMICANJE ZDRAVLJA Zdravstvena edukacija Olakšavajući faktori Bihejvioralni faktori i životni stil Kvaliteta života Zdravlje JZ preventivna politika Pojačavajući faktori Okoliš 6. korak Implementacija 7. korak Proces evaluacije 8. korak Učinak evaluacije 9. korak Rezultat PROCEED
SOCIJALNI INDIKATORI"PROXY" • Socijalni okoliš; onečišćenje zraka, teški radni uvjeti, stres, nezaposlenost, loši životni uvjeti • Životni stil; pretilost, pušenje, alkohol, nedostatak tjelesne aktivnosti • Psihosocijalni stres Oruđe kojim opisujemo vezu između socio-ekonomske situacije ili socijalnih karakteristika i zdravlja
TOWNSEND DEPRIVATION INDEX • Udio radno sposobnih članova kućanstva koji su nezaposleni • Udio kućanstava gdje svaki član nema svoju sobu • Udio kućanstava bez automobila • Udio kućanstava koji nemaju stan u vlasništvu
EPIDEMIOLOŠKADIJAGNOZA Cilj: odabrati promjenljiv bihejvioralni zdravstveni problemIndikator: zdravstveni problem
BIHEJVIORALNADIJAGNOZA Cilj: identificirati ponašanje koje uzrokuje zdravstveni problem
DIJAGNOZADETERMINANTI PONAŠANJA Cilj: identifinicirati što više čimbenika koji utječu na bihejvioralni problem
DIJAGNOZA PONAŠANJA Identifikacija ponašanja Identifikacija edukacijskih i okolišnih faktora koji utječu na obrazac ponašanja Definirati strategiju i administrativnu dijagnozu
BIHEJVIORALNI PROBLEM(pretilost) Znanje o hrani i prehrani Percepcija dijete, prehrambenih navika, na zdravlje Prehrambene navike PREDISPONIRAJUĆI FAKTORI Instrukcije vezane uz dijetu OLAKŠAVAJUĆI FAKTORI Utjecaj medija Podrška obitelji, prijatelja i šire zajednice POJAČAVAJUĆI FAKTORI PREHRAMBENE NAVIKE
STRATEGIJSKADIJAGNOZA Cilj: definirati metode koje će promijeniti ponašanje
Intervencijski program sastoji se od 13 dijelova, a za svaki je potrebno 2 tjedna
ADMINISTRATIVNADIJAGNOZA Cilj: procjena resursa humanih financijskih institucijskih
SOCIJALNA DIJAGNOZA EPIDEMIOLOŠKA DIJAGNOZA BIHEJVIORALNA DIJAGNOZA DIJAGNOZA DETERMINANTI PONAŠANJA STRATEGIJA I ADMINISTRATIVNA DIJAGNOZA EVALUACIJA DIJAGNOZA
TEORIJE • The Health belief model • The theory of reasoned action (Fishbein& Ajzen) • The theory of planned action (Ajzen) • The theory of interpersonal relation (Triandis) • The diffusion of innovation (Prochaska; Rogers)
VIZIJA unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovništva Hrvatske
MISIJA • vodeća uloga u osiguravanju prijenosapotrebnogznanjaizpodručjapromicanjazdravlja • praktična primjena znanja iz promicanja zdravlja • poticanje funkcionalneintersektorskepovezanostiiusklađenostiupraktičnompristupupromicanjazdravlja
STRATEŠKE AKTIVNOSTI • funkcionalna mreža • baza znanja • razvoj politike usmjerene javnom zdravstvu • primjenljiva istraživanja i evaluacija • programi; međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni • komunikacije • izvori financiranja
Stvaranje mreže – nacionalne – međunarodne Uspostavljanje suradnje između različitih sektora FUNKCIONALNA MREŽA USPOSTAVA FUNKCIONALNE MREŽE PROFESIONALACA U PROMICANJU ZDRAVLJA RAZVOJEM INTERSEKTORSKE SURADNJE
USPOSTAVA FUNKCIONALNE MREŽE PROFESIONALACA U PROMICANJU ZDRAVLJA RAZVOJEM INTERSEKTORSKE SURADNJE PERIFERNA GRUPA VLADA GRUPA KOJA PODUPIRE PROGRAM ZDRAVSTVO UKLJUČENI JEZGRA PRIVATNI SEKTOR NEZDRAVSTVENI SEKTOR JEZGRA:osnovni tim UKLJUČENI: oni s kojima se jezgra često savjetuje ili su dio procesa odlučivanja GRUPA KOJA PODUPIRE PROGRAM:oni koje na bilo koji način podupiru program PERIFERNA GRUPA:trebaju biti obavješeni o aktivnostima programa ZAJEDNICA CILJNA POPULACIJA
Edukacija iz promicanja zdravlja na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi za liječnike, sociologe, psihologe i antropologe Osigurati pristup znanju kroz razvoj baze podataka o: - postojećim edukacijskim modelima -planiranim edukacijskim modelima -suradnicima i partnerima –kontinuiranim edukacijama o: -psihološkimisociološkim aktivnostima promicanjazdravlja -edukacijskim metodama promicanjazdravlja BAZA ZNANJA
POLITIKA • razvoj politike usmjerene javnom zdravstvu • Nacionalna strategije promicanja zdravlja
ISTRAŽIVANJA • Hrvatska zdravstvena anketa; N=11.504, >18 g. (antropološka mjerenja, životne navike, socijalno funkcioniranje) • Životne navike te znanja i stavovi o njihovoj ulozi u očuvanju zdravlja • Istraživanje o uvjetima na poslu i psiho-fizičkom stanju zaposlenika • Istraživanje o zdravstvenim potrebama mladih osoba s posebnim potrebama • Kvalitativna analiza zdravstvenih potreba žena
PROGRAMI Strateški okvir za promicanje zdravlja uključuje tri osnovna principa: ciljne grupe, okruženje, odabrani prioriteti-teme, koji su međusobno povezani i treba ih promatrati kao cjelinu, svakome davajući jednako značenje. prioriteti okruženje ciljna grupa prehrana, kretanje, ozljede… obitelj, škola, poduzeće… djeca, žene, stariji… Prehrana djece u školi
KOMUNIKACIJSKI SUSTAV • Distribucija informacija i kreiranje individualne i kolektivne spoznaje o važnosti očuvanja zdravlja: • web stranica (www.zdravlje.hr.) • časopisi (Hrvatski časopis za javno zdravstvo, (www. hcjz.hr) • zdravstveni list (Narodni zdravstveni list) • video kasete • ostalo: novine, TV, radio • Organizirati i sudjelovati na konferencijama, seminarima i događanjima na nacionalnoj i internacionalnoj razini
FINANCIRANJE PRORAČUN - državni - županijski Fond za promicanje zdravlja PROJEKTI -međunarodni -nacionalni -županijski PRIVATNI SEKTOR - sponzori - donacije