Hrvatska kao članica EU – Mogućnosti i izazovi iz perspektive korištenja EU fondova

1. Hrvatska kao članica EU – Mogućnosti i izazovi iz perspektive korištenja EU fondova dr. sc. Ivana Nagy Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU

2. Sadržaj • EU fondovi i okvir za programiranje za razdoblje 2014.-2020. godine • Izazov – Proces strateškog planiranja

3. Europski strukturni i investicijski fondovi • Glavni cilj politike vezano uz korištenje sredstava iz ESI fondova je dovesti Hrvatsku do održivog razvoja i uravnoteženog gospodarskog rasta • Za ostvarenje ovog cilja, Hrvatskoj su na raspolaganju Europski strukturni i investicijski fondovi: • Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) • Europski socijalni fond (ESF) • Kohezijski fond (CF) • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) • Europski pomorski i ribarski fond (EMFF) • ESI fondovi su glavni izvori financiranja investicija na Europskoj razini koji pomažu državama članicama u gospodarskom oporavku i rastu, očuvanju i stvaranju novih radnih mjesta te pružaju mogućnosti za održivi razvoj u skladu sa strategijom “Europa 2020”

4. Programiranje • U travnju 2012. g. započeo je postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji će predstavljati osnovu za korištenje sredstava EU za razdoblje 2014.-2020. • Programiranje je osnova za povlaćenje sredstava iz ESI fondova, a njime se definiraju: • Nacionalni razvojni ciljevi • Prioritetna područja ulaganja • Strateški i programski dokumenti • Koncentracija sredstava iz ESI fondova

5. EU okvir za programiranje • Doprinjeti ciljevima strategije “Europa 2020” za pametan, održiv i uključiv rast • Smanjiti nejednakosti između regija • Usmjerenje na rezultate • Povećati učinak ulaganja iz EU fondova • Koordinacija između kohezijske politike (ERDF, ESF i CF), ruralnog razvoja (EAFRD) , pomorstva i ribarstva (EMFF)

6. Partnerski sporazum • Krovni strateški dokument u kojem države članice obrazlažu svoju strategiju i opravdanje za korištenje ESI fondova za postizanje ciljeva strategije “Europa 2020” i nacionalne prioritete (s posebnim naglaskom na rješavanje prepreka rastu koji su identificirani u Ekonomskom programu) • Operativni programi • Detaljnije definiraju prioritete, mjere i aktivnosti potrebne za učinkovitu provedbu odnosno korištenje ESI fondova • Zajednički strateški okvir • Definira koherentni investicijski okvir za ulaganja iz svih ESI fondova • Sadrži prijedloge o tome kako se sredstva EU mogu učinkovitije koristiti za postizanje ciljeva strategije “Europa 2020”

7. Usmjeravanje investicija iz ESI fondova • Od svih država članica se očekuje da glavne ciljeve strategije “Europa 2020” prilagode svom nacionalnom kontekstu • U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje ESI fondova, EK identificirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svakadržava članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve • Tijekom procesa identifikacije investicijskih aktivnosti, potrebno je iste dovesti u vezu s tematskim ciljevima i investicijskim prioritetima koji proizlaze iz strategije“Europa 2020” kao i regulative koja postavlja okvire za korištenje ESI fondova

8. 11 tematskih ciljeva • Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija • Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija • Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture • Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima • Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima • Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa • Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi • Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage • Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva • Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje • Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

9. 7 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA: 6 TEMATSKIH RADNIH SKUPINA - GRUPIRANJE NEKOLIKO TEMATSKIH CILJEVA 1 EP TEMATSKA RADNA SKUPINA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 TRS 1 Ministarstvo gospodarstva TRS 2 Ministarstvo poduzetništva i obrta TRS 3 Ministarstvo zaštite prirode i okoliša TRS4 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture TRS 5 Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava TRS 6 Ministarstvo uprave Glavna svrha uspostave TRS-eva – integracija nacionalnih sektorskih područja i 11 tematskih ciljeva strategije Europa 2020 prilikom određivanja nacionalnih ciljeva

10. 5 glavnih ciljeva strategije “Europa 2020”

11. Prioritetna područja ulaganja za Hrvatsku • Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija (TO 1 i 2) • Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva (TO 3) • Očuvanje i održavanje zdravog okoliša, energetska učinkovitost i zaštita prirodnih resursa (TO 4, 5 i 6) • Promicanje održivog prometa i ključne infrastrukture (TO 7) • Povećanje sudjelovanja na tržištu rada, promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva, unaprjeđenje obrazovanja i vještina (TO 8, 9 i 10) • Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava (TO 11)

12. Ključne zadaće i izazovi za uspostavu učinkovitog sustava za korištenje ESI fondova • Odrediti razvojne prioritete i sukladno raspodijeliti financijske alokacije • Definirati upravljačku strukturu (institucionalni okvir) • Pripremiti sve potrebne procedure za korištenje ESI fondova • Ispuniti ex-ante uvjetovanosti u zadanim rokovima

13. Vremenski okvir s aspekta programiranja za 2014.-2020.

14. Strateško planiranje (1) NEDOSTACI U SUSTAVU • Nepovezanost planskih procesa – sve veći broj horizontalnih pitanja, manjakava suradnja između linijskih tijela, konflikti oko nadležnosti, ne postoji zajednički okvir • Različiti formati i pristupi prilikom izrade strateških dokumenata – otežava usklađivanje aktivnosti između resora, tendencija izrade “akademskih” dokumenta a naglasak bi trebao biti na “čitkosti” i provedivosti, otežano praćenja učinaka

15. Strateško planiranje (2) POSLJEDICE • Nekoherentne nacionalne politike • Iznimno teško definirati nacionalne prioritete • Fokus skrenut na rješavanje konflikata umjesto na razvojne procese • Komunikacija unutar sustava je značajno otežana • Pridonosi daljnjem ‘zatvaranju’ u sektorska pitanja • Značajni resursi (ljudski i financijski) se troše na dokumentaciju i procese koji imaju tek ograničeni učinak na razvoj • Strategije se formuliraju da bi se opravdali pojedinačni projekti • Značajno otežani planski procesi

16. Strateško planiranje (3) POTENCIJALNO RJEŠENJE – OKVIR ZA STRATEŠKO PLANIRANJE • Definirati ključne procese vezane uz pripremu i izradu strategija • Predložiti institucionalni okvir unutar kojeg će biti moguće odraditi potrebne zadatke • Donjeti plan za sustavno jačanje adminstrativnih kapaciteta za planiranje i policy pitanja • Osigurati komplementarnosti između strategija • Odrediti ključne indikatore za praćenje provedbe • Jasno definirati metodologiju izrade • Osmisliti IT rješenje vezano uz strateško planiranje

17. Hvala na pažnji! ivana.nagy@mrrfeu.hr Uprava za strateško planiranje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU