Prema ostvarenju rodne ravnopravnosti: kako prepoznati rodne stereotipe

1. Prema ostvarenju rodne ravnopravnosti: kako prepoznati rodne stereotipe Željka Jelavić 2.7.2013. Međužupanijski stručni skup za osnovnoškolske knjižničare Grada Zagreba, Karlovačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije

2. STEREOTIPI • su pojednostavljene i vrlo često iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz određenu spolnu grupu i podrazumijevaju čitav niz karakteristika, bilo fizičkih bilo psihičkih, koje tu grupu opisuju i određuju.

3. SPOL • SPOL je društveno imenovanje biološke karakteristike na osnovu genitalija po rođenju. Najčešće može biti muški, ženski ili rjeđe nedefiniran. U društvu se spol najčešće imenuje i kategorizira kao muški i ženski.

4. ROD • je društveno oblikovanje biološkog spola, određeno shvaćanjem zadataka djelovanja i uloga pripisanih ženama i muškarcima, u društvu, u javnom i privatnom životu. • kulturološki specifična definicija ženskosti i muškosti, • promjenjiva u vremenu i prostoru

5. Rodni identitet • Je osobna stvar, to je ono što osjećamo da je naš rod u nekom određenom trenutku. • Da li sam ja žena ili muškarac ? • ili nešto drugo? • Mnogi o ovome ne razmišljaju, uglavnom je njihov spol i njihov rodni identitet.

6. Seksualna orijentacija • dio je identiteta osobe, • tko nas seksualno, emocionalno, fizički i romantično privlači • HOMOSEKSUALNA • HETEROSEKSUALNA • BISEKSUALNA • formira u vrlo ranoj životnoj dobi • pojavljuje se bez obzira na prethodno seksualno iskustvo.

8. Ante Bežen, Olga Jambrec: Hrvatska čitanka za 5. razred,Naklada Ljevak, 2001.

9. Ante Bežen, Olga Jambrec: Hrvatska čitanka za 5. razred,Naklada Ljevak, 2001

13. www.genderads.com

17. www.budweiser.com www.genderads.com http://www.fiftiesweb.com/tv/brady-bunch.htm http://www.ybfree.com/5HEMAN1.html

18. Aktivni Agresivni Bezosjećajni Neovisni Objektivni Dominantni Pasivne Slabe Osjećajne Ovisne Neobjekitvne Nježne Muškarci i žene

20. Seksizam • oblik društvene diskriminacije i segregacije osobe na temelju spola. • od individualne do institucionalne razine, • odgajanje dječaka i djevojčica da se ponašaju u skladu sa stereotipima jedan je od načina kojim se seksizam održava. • i muškarci i žene su od rođenja socijalizirani/e za prihvaćanje seksističkog razmišljanja • i žene mogu biti seksisti kao i muškarci.

21. Patrijarhat u suvremenim društvima • rad u kući, neplaćeni • plaćeni rad, žene segregirane u pojedina zanimanja i manje plaćene, • seksualnost, • kulturne institucije, uz dominaciju muškaraca u kulturnoj proizvodnji i u medijima, • država, u kojoj muškarci dominiraju institucijama i proizvode rodno pristrano zakonodavstvo • muško nasilje nad ženama.

22. RODNA RAVNOPRAVNOST • JEDNAKA PRAVA po spolu/rodu • Sravnjivanje prava, dovođenje muškaraca i žena u istu ravan u sferi prava • jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte života u cilju pravednosti i preuzimanja odgovornosti • Žene su povijesno bile zakinute u svojim pravima ili su imale manjak prava u odnosu na muškarce

23. RODNO OSVIJEŠTENA POLITIKA • predstavlja sustavno uvođenje politike ravnopravnosti spolova u sve sustave i strukture, politike mjera i programe, procese i projekte.

24. MOŽE LI I DRUGAČIJE?

25. Lesefreunde 3, Njemačka

26. Prihvaćanje različitosti Lesefreunde 4, Njemačka

27. Lesefreunde 2, Njemačka

28. Lesefreunde2, Njemačka

29. Bežen, Jambrec: Hrvatska čitanka za 5. razred Lesefreunde 2, Njemačka

30. Seks in relaties, Nizozemska

31. KASVUN AIKA, Finska

32. KASVUN AIKA, Finska

33. Dokumenti i zakoni • Vijeće Europe – Preporuka CM/Rec (2007)13 Odbora ministara državama članicama o uvođenju politike ravnopravnosti spolova u obrazovanju, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH (neslužbeni prijevod) • Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2011. - 2015. (NN, 88/11.) • Zakon o ravnopravnosti spolova (NN, 82/2008.) • Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/2006. )- čl.3. • Udžbenički standard (NN, 7/2007.) – 2.4. Etički zahtjevi; 2.6. Likovno-grafički zahtjevi i standardi • Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, 107/2007.)

34. Preporučena literatura: • Baranović , Branislava (2000), «Slika» žene u udžbenicima književnosti , Zagreb, IDIS • Baranović, B., Doolan, K. i Jugović, I. (2008), Kojega su roda čitanke iz književnosti?, Zagreb, IDIS • Barada, V. i Jelavić, Ž. (ur.) (2004), Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti! Priručnik za analizu rodnih stereotipa, Zagreb, Centar za ženske studije • Janušić, Juliette (2008), „Analiza srednjoškolskih udžbenika za hrvatski jezik i književnost : primjer rodnog čitanja”, Metodički ogledi, Zagreb, god.15, sv. 1(27), str. 61-80 • Hodžić, A., Bijelić, N. i Cesar, S. (2003), Spol i rod pod povećalom (drugo prošireno izdanje), Zagreb, Cesi – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje • Mamula, Maja (ur.) (2008), ABCda! ravnopravnosti spolova, Zagreb, Ženska soba – centar za seksualna prava • Polić, Rajka (2006), „Ideološka uporaba životinja u udžbenicima“, Metodički ogledi, Zagreb, god.13, sv. 2, str. 9-41 • Polić, Milan (2003), „Filozofija odgoja i feminizam“, Metodički ogledi, Zagreb, god. 10, sv. 1, str. 61-66 • Borić, Rada (ur.) (2007) Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Zagreb, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH • www.prs.hr (godišnja izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, cjeline o obrazovanju)