RAZVOJ SVEMIRA

1. RAZVOJ SVEMIRA

2. GALAKSIJE • Nastale su iz magličaste tvorbe velike mase u kovitlanju. • Plin se postupno ugradio u zvijezde ,a one su nastavile kružiti oko najgušćeg središta . • Zvijezde su nastale gravitacijskim stiskanjem početne maglice . • Galaksije se dijele na spiralne, eliptične, lećaste i nepravilne galaktike.

4. Mliječna staza Još se naziva Kumova slama, Rimska cesta, Slamotres … Toj galaksiji pripada naš Sunčevi sustav. Prvi ju je primijetio Galileo kao trag sastavljen od velikog broja zvijezda. U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda u promjeru je od oko 100 000 svjetlosnih godina.

5. Mliječna staza Mi smo tu! Galaksija spiralnog oblika-više od 100 milijardi zvijezda. Unutar nje se nalazi i Sunčev sustav

6. Spiralna galaktika NGC 5194 Spiralne galaktike se brže vrte oko osi pa su spljoštene kao tanjur.

7. Messier87(M87 ili NGC 4486) • U eliptičkim se galaksijama zvijezde gibaju u svim smjerovima naokolo središta.

8. Lećaste galaktike prijelazni stupanj između spiralnih i eliptičnih Messier 102 (NGC5866)

9. Nepravilna galaktika M82 ili NGC 3034 Veliki Magellanov oblak

10. Plin koji se postupno ugradio u zvijezde vraća se u prostor obogaćen proizvodima nastalim u zvijezdi ( zvjezdani vjetar ). • U zvijezdi atomske jezgre vodika i helija fuzionirane su u sve druge teže elemente. • Prah i plin lebde u prostoru i od njih nastaju nove zvijezde i planeti. • Neke galaksije mogu se obnavljati iznutra. Messier 87 Divovski plinoviti mlaz koji izvire iz središta.

11. Galaksije su sjedinjene u skupove galaksija. • Skupovi galaksija međusobno se udaljavaju bez obzira u kojem se smjeru nalaze. • Udaljenije galaksije se brže razmiču. • Da se galaksije razmiču dokazuje se Dopplerovim učinkom. • Spektralne linije galaksija se pomiču prema crvenom. • Najdalje u svemiru se vide kvazari vide se na udaljenostima većim od 10 milijardi godina svjetlosti.

12. Dopplerov učinak v = Hr Hubbleov zakon:

13. Hubbleov zakon širenja svemira • Na temelju ovog zakona mjere se udaljenosti galaksija. • v- brzina udaljavanja galaksije • H- konstanta (H= 75 km·s / M pc ) • r- udaljenost galaksije v = H · r

15. Udaljenost jednako prošlost • Sa Sunca svijetlost putuje 500 sekundi stoga mi trenutno vidimo ono što se dogodilo prije 500 sekundi. • Zvijezde koje gledamo u ovome trenutku nisu takve kakve ih vidimo već vidimo svijetlost koja je stara nekoliko godina. • Promatrajući sve dalje krajeve gledamo sve dalje u prošlost.

16. Neke galaksije djeluju kao leće koje od još udaljenijeg predmeta stvaraju sliku. • Takve prirodne gravitacijske leće nisu savršene stoga su slike izvitoperene. • Preslikani izvor obično je dva puta dalje od leće. • Albert Einstein je predvidio da tijela velike mase mogu djelovati kao leće.

17. Veliki prasak • Današnje širenje svemira znači da je svemir nekada mora biti manji. • Sva tijela su morala nekad biti zajedno u nekoj gustoj kaši. • Ta je tvar pod jako velikim pritiskom i temperaturom razletjela se,što danas ima za posljedicu razmicanje galaksija. • Ta pojava se naziva Veliki prasak.

19. Znanstvenici gledanjem daleko u svemir pokušavaju vidjeti događaje iz davnog vremena. • Jedini vjesnik vrućeg svemira , nakon Velikog praska , jesu vrlo kratki radiovalovi odnosno zračenje koje se naziva pozadinsko zračenje jer pristiže sa svih strana.

20. 12-14109 god. 109 god. 300103 god. 3 min 10-5 s 10-10 s 10-34 s 10-43 s 1032 K 1027 K 1015 K 1010 K 109 K 6000 K 18 K 3 K Razvoj svemira

21. Izradio : Matej Masjar , 3.b , šk.g. 2011./2012. • Razmotri : • 1. Kojeg je oblika Galaksija? • 2. Koji oblici galaksija postoje? • 3. Gdje smo smješteni u Galaksiji? • 4. Gdje u galaksiji nastaju zvijezde? Pogledaj raspored • tamne tvari! • 5. Čime se odlikuju radio-galaksije? • 6. Koji postupak mjerenja udaljenosti poznaješ? • 7. Razmotri,dade li se gravitacijska optika iskoristiti da bi se • ustanovilo stanje tijela na rubu svemira?

22. Dodatak : Veliki prasak

23. Veliki prasak Kugla: praatomom ili kozmičkim jajetomnakon eksplozije nastala materija (koju zovemo svemirska kaša): sastojala od čestica (protona, neutrona, elektrona i fotona svjetlosti) i antičestica Nakon jedne minute stvoreni su uvjeti za za spajanje protona i neutrona u jezgre prvih atoma. Nakon milijun godina nastali su prvi atomi H i He; a prvi atomi, zahvaljujući gravitaciji, okupljali su slobodne čestice i oblikovali kuglasta tijela.

24. t < 10-43 s , ( T > 1032 K ) – nedostupni početak (Planckovo vrijeme )Ima se čestice , antičestice i fotone ( zračenje) . Čestice i antičestice nastaju iz fotona , a anihilacijom ponovno stvaraju fotone .Masa čestica je razmjerna temperaturi svemira : m ~ T .

25. E = 2mc2 T = C - Masa najteže čestice pri temperaturi T

26. Temperatura svemira European Laboratory for Particle Physics

27. Širenje svemira prati sniženje njegove temperature . • Iz fotona stvaraju se čestice i aničestice sve manje mase . • T = 1015 K -> 1010 K  mogli su postojati kvarkovi • T = 1010 K -> 109 K  iz kvarkova su nastali protoni i neutroni

28. t = 3 min od Velikog praska : T = 109 K  fuzijom protona i neutrona nastaju lake jezgre ( H , He , Li ) • Nakon t = 3 ·105 god. • T = 3000 K - 4000 K - formirali su se atomi . • Svemir postaje proziran za fotone jer atomi mogu apsorbirati samo određene fotone .

30. t ~ 109 god. -> formiraju se galaksije -> gravitacijskim sažimanjem nastaju zvijezde . U unutrašnjosti zvijezda fuzijom se stvaraju teže jezgre ( do željeza ) . Eksplozijama supernovih nastaju i teži elementi . …. Formiraju se molekule i počinju kemijski procesi t ~ 13,7· 109 god -> pojava ljudi

31. Razdvajanje temeljnih sila 10-43 s, 1032 K, 1019 GeV – odvajanjegravitacijske sile X – sila X – bozoni, Y - bozoni 1028 K, 1015 GeV – odvajajejake sile od elektroslabe “Inflacija” svemira 1015 K, 100GeV – razdvajanjeelektromagnetske sile od slabe Narušavanje simetrije materije i antimaterije