1 / 13

RAD I SOCIOLOGIJA RADA

RAD I SOCIOLOGIJA RADA. Što je rad?. Rad je plaćena djelatnost (Anićev Rječnik hrvatskog jezika). Rad je djelatnost koja transformira prirodu (Grint).

sabin
Download Presentation

RAD I SOCIOLOGIJA RADA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. RAD I SOCIOLOGIJA RADA

  2. Što je rad? • Rad je plaćena djelatnost (Anićev Rječnik hrvatskog jezika). • Rad je djelatnost koja transformira prirodu (Grint). • Rad je svrsishodna i svjesno organizirana djelatnost radi postizanja nekog korisnog učinka za zadovoljenje osobnih ili proizvodnih potreba (Opća enciklopedija i Anićev Rječnik hrvatskog jezika). • Rad je proces stvaranja proizvoda i usluga (moja definicija).

  3. Što je sociologija rada? • Sociologija je znanost o društvu. Osnivač sociologije Auguste Comte (1798-1857). • Sociologija proučava društvo u cjelini, dakle, osnovne zakonitosti funkcioniranja društva. • Posebne sociologije izučavaju pojedine segmente društva. Primjeri posebnih sociologija su urbana sociologija, sociologija sela, sociologija kulture, sociologija rada, itd. • Sociologija rada proučava socijalne aspekte rada.

  4. Osnovni predmeti istraživanja • Razvoj tehnika i tehnologija rada, napose razvoj suvremene tehnologije; • Društvene grupe i društvene organizacije koje nastaju za vrijeme procesa rada; • Utjecaj razvika tehnologije na funkcioniranje cijelog društva. • Metode istraživanja u sociologiji rada su eksperiment, anketa, intervju, promatranje, mjerenja, itd.

  5. Povijest rada • Razlikujemo tri epohe u povijesti rada: • Zanatska epoha (do 18. stoljeća); • Industrijska epoha (od kraja 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća); • Postindustrijska epoha (od 1950. do danas).

  6. Zanatska epoha • Paleolit – ljude se bave lovom i ribolovom; izrađuju primitivne alate; podjela rada po spolu i starosti. • Neolit (10000 godina prije Krista) – poljoprivreda postaje dominantna djelatnost; stalna naselja. • Antika – razvitak obrta i trgovine; izuzetna dostignuća u oblasti građevinarstava (piramide, Veliki kineski zid, grčke i rimske građevine). • Srednji vijek – nazadovanje u organizaciji rada. Obnova Europe počinje u 10. stoljeću. Ljepota srednjovjekovnih gradova nije nadmašena do današnjih dana.

  7. Industrijska epoha • Manufakture su označile prijelaz iz epohe alata u industrijsku epohu. • Drastično povećanje produktivnosti. • Pogoršavaju se uvjeti rada (14-16 sati rada, nehigijenski uvjeti rada i života). • Industrijska epoha započinje izumom parnog stroja. • Prve moderne pokretne trake pojavile su se u mesnoj industriji u SAD (Cincinnati i Chicago). Henry Ford uvodi pokretnu traku u proizvodnju automobila 1913. godine.

  8. Glavne karakteristike industrijskog rada • Maksimalno se pojednostavljuje radni postupak. • Stručnost radnika na traci postaje niža nego stručnost nekadašnjeg zanatlije. • Nastaje stroga podjela na manualni i intelektualni rad. Manualni radnik postaje dodatak stroju. • Drastično se povećava specijalizacija, a time i hijerarhijska struktura. Organizacija rada u tvornici postaje nalik organizaciji u vojsci. • Stalni je trend industrijalizacije i urbanizacije – poljoprivrednici odlaze u gradove i postaju radnici.

  9. Postindustrijsko doba • Od 1950. Godine nastupa nova faza u povijesti rada – faza automatizacije. • Najznačajniji izumi koju su omogućili tu fazu: • Proizvodnja prvog atomskog reaktora (1942); • Konstruiranje prvog kompjutera (1946); • Uvođenje robota u proizvodnju; • Otkriće Interneta (1969).

  10. Karakteristike postindustrijskog doba • Rast tercijarnog sektora privrede (sektor usluga), osobito u administraciji. (U SAD 75% stanovništva radi u tercijarnim djelatnostima, 22% u industriji i manje od 3% u poljoprivredi). • Drastično se smanjuje postotak stanovništva zaposlenog u poljoprivredi i industriji – postindustrijska civilizacija; • Znanost postaje osnovni pokretač razvoja, što dovodi do znanstveno-tehnološke revolucije. Sveučilišta se integriraju sa industrijom i političkim strukturama. Danas živi 90% znanstvenika koji su ikad živjeli na zemlji;

  11. Karakteristike postindustrijskog doba • U nekim granama industrije (petrokemija, elektrane) 90% proizvodnje je u potpunosti automatizirano; • Masovno zapošljavanje žena (uzroci: ratovi, olakšavanje kućanskih poslova, smanjenje nataliteta, razvodi, feminizam, nova zanimanja, smanjivanje značenja fizičkog rada, tehnološki napredak); • Intelektualni rad zamjenjuje fizički; • Nove tehnologije ne zamjenjuju samo fizički rad, nego znatno olakšavaju i intelektualni rad (Word, Excel, itd.);

  12. Karakteristike postindustrijskog doba • Sve manje ljudi ima stalno zaposlenje. • Od 1980. povećava se broj radnih sati godišnje. • Povećava se količina vremena koja se provede u putovanju na posao. • Česte su promjene prebivališta – povećava se broj socijalnih kontakata, ali se teško održavaju trajna prijateljstva.

  13. Raspad proširene obitelji. • Tehnički gledano, gotova sva znanstvena i kulturna dostignuća čovječanstva mogu biti dostupna svakom čovjeku već danas; • Najveći problem suvremenog čovječanstva je stalno povećavanje socijalnih razlika – bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji.

More Related