SOCIOLOGIJA

1. SOCIOLOGIJA PONAVLJANJE

2. Sociologija: Znanost o društvu • Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi. Sociološki pogled na društvo znači mogućnost izdizanja iznad osobnog, svakodnevnog iskustva i sagledavanja sebe i drugih iz širega vidokruga. Sociološki uvid u funkcioniranje društva omogućava nam da postanemo svjesni da društvo nije stvar, nego da je stalan proces. • Sociološko mišljenje širi prostore slobode i čini nas osjetljivijima i tolerantnijima prema raznolikosti društvenoga života. • Sociologija nam pomaže uočiti i bolje razumjeti različite aspekte svijeta u kojem živimo. U tome je sociologija bliska zdravom razumu – svakodnevnom iskustvu i znanju običnog čovjeka.

3. Sociologija doslovno znači znanost o društvu. No, što je društvo? U svakodnevnom govoru upotrebljavamo riječ društvo na različite načine. • Kada sociološki govorimo o društvu, imamo nekoliko značenja toga pojma. • Društvo znači: • mrežu zbiljskih odnosa među pojedincima • regularnost i uređenost ljudskoga ponašanja • institucionalnu strukturu i međupovezanost • sustav povezanih društvenih sila • skup zajedničkih normi i vrijednosti • povijesna razdoblja, epohe, ere • neku vrstu apstraktnog kolektivnog protagonista koji utječe na pojednice

4. Pročitati na 12. stranici: Oblici ljudskog udruživanja: Gemeinschaft i Gesellschaft • Ove dvije njemačke riječi znače zajednica, odnosno društvo. U sociologiji se obično upotrebljavaju u njemačkom originalu njemačkog sociologa Ferdinanda Tönniesa. • Riječ je o dva oblika ili načina ljudskog udruživanja. • Gemeinschaft (zajednica) – tip društvene organizacije sa snažnim vezama solidarnosti temeljenim na tradiciji, osobnim odnosima i zajedničkim vjerovanjima. Zajednica se shvaća kao organska cjelina – ljudi se ovdje osjećaju kao kod kuće. Primjerice, ljudi na selu. • Gesellschaft (društvo) – tip društvene organizacije sa slabom solidarnošću , što je posljedica kulturne raznolikosti i neosobnih društvenih odnosa. Društvo nije organska, nego mehanička cjelina, sastavljena od međusobno ravnodušnih dijelova. Primjerice, život u gradu i ponašanje na tržištu.

5. Mikrosociologija i makrosociologija • Odnos između pojedinca i društva, odnosno između individualnoga i kolektivnoga, središnja je tema sociologije. • Mikrosociologija proučava izbliza ljudsko ponašanje i promatra što se događa u interakcijama licem-u-lice. • Makrosociologija je proučavanje većih grupa, institucija i društvenih sustava, pr. države, klase, ekonomije, kulture, religije te dugotrajnijih procesa promjene, kao što su nastanak i razvoj industrijskoga kapitalizma. • Znati odgovoriti! Gotovo polovica stanovnika Hrvatske posjeduje mobitel. Kako se ta činjenica može protumačiti s mikrosociološkoga, a kako s makrosociološkoga stajališta?

6. Pročitati na 18. stranici: Weberova tipologija socijalne akcije • Weber se usredotočio na konstrukciju čistog ili idealnog tipa – opis neke opće društvene pojave u kojem se, na osnovi mnogo različitih pojedinačnih značajki, naglašavaju slične i zajedničke osobine konkretnih pojava, a zanemaruju razlike. • Weber razlikuje četiri idealna tipa društvenog djelovanja: 1) Tradicionalno djelovanje – djelovanje u skladu s ustaljenim navikama 2) Afektivno djelovanje – djelovanje u skladu s trenutačnim snažnim osjećajima i duševnim stanjem 3) Vrijednosno-racionalno djelovanje – temelji se na svjesnoj vjeri u apsolutnu vrijednost nekog cilja kojemu se teži 4) Svrhovito-racionalno djelovanje – temelji se na racionalnom odmjeravanju ciljeva, sredstava i posljedica djelovanja

7. Uloge i statusi • Položaji su mjesta koje pojedinci zauzimaju u društvenoj strukturi. Kada je taj položaj društveno priznat, vrednovan i povezan s različitim pravima, dužnostima i očekivanjima, tada se radi o statusu. Status je na neki način nezavisan od pojedinaca koji ga zauzimaju. Svatko zauzima onoliko statusa koliko je različitih društvenih skupina u kojima sudjeuje. Primjer, škola se sastoji od statusa učenika, profesora, ravnatelja, tajnice, spremačice, itd. • Uloga je skup društveno određenih značajki i očekivanih ponašanja (normi) pridružen pojedinom položaju. Uloga je skup očekivanja povezanih s položajem. Statusi i uloge su najuže povezani; zauzimamo status dok istodobno obavljamo ulogu povezanu s tim položajem ili statusom. Svatko ima mnoštvo uloga, kao što ima i mnogo statusa.

8. Organizacije i institucije • Organizacije su veće društvene grupe koje se osnivaju radi ostvarenja specifičnih ciljeva ili zadovoljenja posebnih interesa. • Institucije se odnose na društvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se održavaju i reguliraju pomoću društveih normi i imaju veliku važnost za socijalnu strukturu. Institucije znače uspostavljene načine ponašanja i u tome imaju sličnosti s ulogama, ali su institucije obuhvatnije, općenitije i uključuju mnogo uloga.

9. Komponente socijalne strukture • Naša vlastita djelovanja su u velikoj mjeri pod utecajem strukturalnih značajki društva u kojem odrastamo i živimo. Istodobno, svojim djelovanjem reproduciramo i mijenjamo te strukturalne karakteristike. Između pojedinaca i društva postoji odnos međuzavisnosti. Društveni kontekst oblikuje naša ponašanja, ali mi također oblikujemo i taj kontekst. Pojam društva obuhvaća neprestani proces stvaranja društva kroz društvo. Društvo se reproducira, ali nikad ne ostaje isto. • Društveno djelovanje i društvena struktura teorijski su pojmovi kojima sociologija nastoji obuhvatiti odnos pojedinca i društva. • Društveno djelovanje (socijalna akcija) je ono djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir djelovanje drugih i prema tome se orijentira.

10. Društvena ili socijalna struktura je relativno trajan, stabilan i uređen skup odnosa među ljudima. • Komponente socijalne strukture su: položaji (statusi), uloge, grupe, organizacije i institucije. • Društvo je sastavljeno od osnovnih institucija: ekonomija, politika, kultura, obitelj i srodstvo, društvene nejednakosti i obrazovanje. • Komponente svake institucije: organizacije, grupe, položaji i statusi, uloge, vrijednosti i norme.

11. Znanost o društvu • Znanost je empirijska i teorijska djelatnost. Sastoji se od prikupljanja činjenica (podataka), usporedbi i generalizacija, empirijske provjere i formuliranja teorija. • Sociologija se razlikuje od prirodnih znanosti jer se društvo kao predmet istraživanja bitno razlikuje od prirode. • Sociologija jest znanost jer ima teorijsku i empirijsku dimenziju kao i metode prikupljanja podataka na objektivan i sustavan način, kojima se teorije provjeravaju i mijenjaju, ako je potrebno.

12. Društvene i povijesne okolnosti nastanka sociologije • Nastanak i razvoj sociologije povezani su s društvenim procesima koji svoj vrhunac doživljavaju od sredine 18. do početka 20. stoljeća. Ti se procesi obično označavaju kao nastanak modernosti. Moderni svjetonazor naglašava subjektivnost odnosno stajalište čovjeka, nasuprot svjetonazoru srednjeg vijeka u kojem se nalazi središnja ideja božanske providnosti. • Modernost znači novu organizaciju društva, različitu od one temeljene na tradiciji. U modernosti se različita područja društvenoga života (ekonomija, politika, religija, umjetnost) izdvajaju kao posebne sfere s vlastitim zakonitostima. • Sociologija nastaje kao posebna disciplina početkom 19. stoljeća.

13. Društvene i povijesne okolnosti tijekom 18. i 19. stoljeća koje su povezane s nastankom sociologije su: 1) dva kulturna pokreta čije su postavke ugrađene u temelje sociologije, a to su: prosvjetiteljstvo i romantizam 2) te ostali društveni procesi: političke revolucije (Francuska revolucija iz 1789.), industrijska revolucija i nastanak kapitalizma, urbanizacija, religijske promjene te razvoj znanosti.

14. Prosvjetiteljstvo je naglašavalo ulogu razuma, vjeru u napredak i čovjekovu autonomiju. Prirodom i društvom vladali su isti zakoni, a znanost je imala zadaću otkriti ih. Shvaćanje društva bilo je individualističko, odnosno temeljilo se na stajalištu da društvo oblikuje ljude. • Romantizam se javio ponajprije u umjetnosti. To je bila reakcija na prosvjetiteljstvo pa su romantičari osporavali prosvjetiteljsku vjeru u razum i napredak te naglašavali iracionalne, kreativne i autentične značajke čovjeka. Prirodom i društvom vladaju različiti zakoni jer je društvo proizvod ljudskog duha. Društvo se shvaća kao organska zajednica (Gemeinschaft) koja ljudima daje osjećaj pripadnosti i identiteta.

15. Osnivači sociologije (str. 35, 36, 37, 38, 39 i 40) • Auguste Comte (1798. – 1857.), Herbert Spencer (1820. – 1903.), Karl Marx (1818. – 1883.), Emile Durkheim ( 1858. – 1917.) i Max Weber (1864. – 1920.) • Pojmovi koje trebate naučiti: pozitivizam, evolucija, otuđenje, anomija, racionalizacija • Objasniti termin, znati koji sociolog ga je utemeljio i ukratko izložiti njegovo stajalište!

16. Kultura i društvo • Kultura se u socologiji shvaća šire nego u svakodnevnom govoru. Kultura se odnosi na cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest, na naučene obrasce mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva te na izraze tih obrazaca u materijalnim objektima. • Ljudska su društva kulturno uređena, odnosno kulturno regulirani sistemi. • Najjednostavnije rečeno; kad govorimo o kulturi, to se odnosi na običaje nekog naroda ili grupe. A kad govorimo o društvu, mislimo na ljude koji prakticiraju te običaje. • Kultura bez društva ne postoji. Isto tako, društvo je bez kulture nemoguće.

17. Opće značajke i komponente kulture • Opće značajke kulture su: a) temelji se na simbolima b) naučena je c) zajednička je d) kumulativna je e) neprestano se mijenja • Komponente kulture su: a) simboli b) jezik c) norme d) vrijednosti e) rituali

18. Tipovi društva tijekom povijesti • Društva se najčešće svrstavaju u sljedećih 5 tipova: 1) lovačka i sakupljačka društva 2) pastirska i ratarska društva 3) društva tradicionalnih država 4) industrijska društva 5) postindustrijsko društvo

19. Kultura u suvremenom društvu • Moderna je kultura raznolika, pluralistička i promjenjiva. • Možemo razlikovati nekoliko tipova kulture u suvremenim društvima: a) visoka kultura b) narodna (pučka) kultura c) masovna kultura d) popularna kultura

20. Rituali i vrijednosti • Rituali su načini izražavanja središnjih vrijednosti i bitnih tema nekog kolektiva ili grupe. To su oblici ponašanja koji se odvijaju po standardiziranim pravilima i u određeno vrijeme te najčešće uključuju simbole. U svim kulturama nalazimo dvije vrste rituala: rituale solidarnosti i rituale prijelaza. • Vrijednosti su apstraktne ideje o tome što je dobro, ispravno i poželjno. Vrijednosti su opće i obuhvatne i čine osnovu za društvene norme. One služe kao mjerila za prosudbu ljudi, pojava i događaja s obzirom na standarde dobroga, lijepoga, moralnoga, itd. Istodobno, vrijednosti nam služe kao kriterij za izbor ciljeva i za njihovo opravdanje.

21. Kulturne varijacije • Etničke grupe su društvene grupe koje se međusobno razlikuju u kulturnim značajkama: jeziku, religiji, povijesti i podrijetlu, običajima, stilu odijevanja. Članovi etničkih grupa za sebe smatraju da imaju zajedničke karakteristike po kojima se razlikuju od drugih grupa u društvu. Te grupe vrlo često karakterizira osjećaj solidarnosti i doživljaj zajedištva. • Subkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca ponašanja što razlikuje grupu ljudi od ostalih članova društva. Subkulture su varijacije unutar dominantne kulture, prilagodba vladajućih vrijednosti i normi. • Kad su vrijednosti, norme i stil života neke grupe u potpunom proturječju s kulturom šire društvene zajednice, radi se o kontrakulturi. Članovi takve grupe kritiziraju i odbacuju mnoge standarde šire kulture.