ŠTETOČINJE TREŠNJE I VIŠNJE

1. ŠTETOČINJE TREŠNJE I VIŠNJE

2. INSEKTI • TREŠNJINA OSA LISTARICA Caliroa limacina • TREŠNJINA LISNA UŠ Myzus cerasi • TREŠNJINA MUHA Rhagoletis cerasi

3. TREŠNJINA OSA LISTARICACaliroa limacina • OSIM TERŠNJE I KRUŠKE NAPADA VIŠNJU, ŠLJIVU I DUNJU • IZGRIZA ZELENE DIJELOVE IZMEĐU ŽILA I ŽILICA, OSTALI DIJELOVI SE SUŠE I PROPADAJU • LIČINKE OSICE ZOVU SE PAGUSJENICE (3PARA PRSNIH I 7 PARI TRBUŠNIH NOGU)

4. PAGUSJENICE NARASTU DO 10 mm, ZELENKASTE SU ILI ZELENKASTO CRNE BOJE, POKRIVENE SU SLUZI • JAVLJA SE U PROLJEĆE I NA KRAJU LJETA • IMA DVIJE GENERACIJE GODIŠNJE • ODRASLA LIČINKA PREZIMI U TLU I TU SE KUKULJI • U PROLJEĆE IZLIJEĆE OSICA KOJA ODLAŽE JAJA NA LIŠĆE A RAZVOJ TRAJE DVADESETAK DANA • ZATIM SE SPUŠTA NA ZEMLJU GDJE SE KUKULJI I DAJE DRUGU GENERACIJU U TOKU LJETA, ODNOSNO JESENI • SUZBIJANJE • SUZBIJA SE INSEKTICIDIMA NA BAZI Lindana, Diazinona, Fentiona, Malationa, Triklorfona, Ometoata i dr.

5. TREŠNJINA LISNA UŠ Myzus cerasi • PRIMARNI JE DOMAĆIN TREŠNJE I VIŠNJE • DUGA 1,4-2,1 mm, TAMNE GOTOVO CRNE BOJE • PRENOSI DESETAK VIRUSA • PREZIMI KAO ZIMSKO JAJE • U PROLJEĆE STVARA BROJNE KOLONIJE BESKRILNIH UŠI • NA MLADIM IZBOJIMA I VRŠNIM LISTOVIMA UZROKUJU JAKO KOVRČANJE • LUČI OBILJE MEDNE ROSE

6. TREŠNJINA MUHA Rhagoletis cerasi • UZROČNIK JE “CRVLJIVOSTI” TREŠNJE, VIŠNJE I MARASKE • NAPADA SREDNJE I KASNE SORTE • IMAGO JE SJAJNO CRNE BOJE S TROKUTASTIM ŠTITIĆEM ŽUTE BOJE NA PRSIŠTU • KRILA IŠARANA TAMNIM POPREČNIM POJASIMA • NARASTE DO 6 mm

7. PREZIMI KAO KUKULJICA U TLU NA 3-5 cm • NA TEMP. VEĆOJ OD 100C KUKULJICE DOVRŠAVAJU PREOBRAZBU I SREDINOM SVIBNJA IZLIJEĆU ODRASLE MUHE • NAKON 7-14 DANA ZAPOČNU OVIPOZICIJU • JAJA ODLAŽU NAJRAĐE U PLODOVE KOJI POČINJU MJENJATI BOJU • JEDNA ŽENKA ODLOŽI 20-80 JAJA

8. U PLODU MOŽE BITI VEĆI BROJ JAJA ALI OBIČNO OSTAJE SAMO JEDNA LIČINKA • RAZVOJ LIČINKE ZAVRŠAVA ZA DVADESETAK DANA • TADA SE SPUŠTA U ZEMLJU I TAMO SE KUKULJI • SUZBIJANJE • ZA USPJEH SUZBIJANJA PRESUDAN JE PRAVI TRENUTAK SUZBIJANJA • INSEKTICIDI NA BAZI: Heptenofosa, Triklorfona ili Deltametrina

9. BOLESTI TREŠNJE I VIŠNJE • ŠUPLJIKAVOST LISTA Clasterosporium carpophulum • TRULEŽ PLODA Sclerotinia sp. Monilia sp. • KRASTAVOST TREŠNJE Venturia cerasi; Fusicladium cerasi • GORKA TRULEŽ PLODA Glomerella cingulata; Gleosporium fructigenum • VJEŠTIČINA METLA Taphrina cerasi • KOZIČAVOST VIŠNJE Blumriella jaapii

10. ŠUPLJIKAVOST LISTA Clasterosporium carpophulum • SIMPTOMI I SUZBIJANJE ISTO KAO I KOD ŠLJIVE

11. TRULEŽ PLODASclerotinia sp. Monilia sp. • BUDUĆI DA NAPADA I DRUGE VRSTE, TO JE MONILIJA OPISANA NA DRUGIM MJESTIMA

12. KRASTAVOST TREŠNJE Venturia cerasi; Fusicladium cerasi • NEMA TOLIKI ZNAČAJ KAO KRASTAVOST JABUKE I KRUŠKE • GLJIVA NAPADA LISTOVE, PLODOVE I KORU MLADICA • NA LISTOVIMA MASLINASTO-CRNE PJEGE VELIČINE 1-2 mm I TO PRVENSTVENO NA GORNJOJ STRANI • NA PLODOVIMA NALAZIMO PJEGE ISTE BOJE I OBLIKA • MESO JE ISPOD PLODA SMEĐE • TAKVI PLDOVI PUCAJU I SUŠE

13. BIOLOGIJA • PREZIMLJUJE NA DVA NAČINA: • - KAO MICELIJ NA KORI MLADICA KOJI NA PROLJEĆE STVARA KONIDIJE KOJE VRŠE PRIMARNU INFEKCIJU • - U OPALIM LISTOVIMA U KOJIMA SE RAZVIJAJU PERITECIJI I ASKOSPORE IZ NJIH VRŠE PRIMARNU ZARAZU • TIJEKOM VEGETACIJE GLJIVA SE ŠIRI KONIDIJAMA • SUZBIJANJE • PRSKANJEM 10 DANA IZA CVATNJE • OBIČNO SU DOVOLJNA DVA PRSKANJA

14. GORKA TRULEŽ PLODA Glomerella cingulata; Gleosporium fructigenum • JAVLJA SE NA GOTOVO ZRELIM PLODOVIMA • NA PLODOVIMA SE RAZVIJAJU SMEĐE PJEGE U KOJIMA SE RAZVIJAJU KONCENTRIČNI KRUGOVI S JASTUČIĆIMA • BIOLOGIJA • OBOLJELI PLODOVI SASUŠE I OSTANU VISITI NA VOĆKI, PA SLUŽE GLJIVI ZA PREZIMLJAVANJE • MICELIJ IZ TIH PLODOVA PRODIRE U GRANČICU • ZARAZA SE ŠIRI KONIDIJAMA S GRANE NA PLODOVE • SUZBIJANJE • Cu PREPARATIMA IZA CVATNJE, Zineb, Kaptan

15. VJEŠTIČINA METLA Taphrina cerasi • NIJE NAROČITO ŠTETNA • DIJELOVI GRANA GUSTO ZBIJENI KOJE IZGLEDAJU POPUT METLE I IMAJU PROMIJENJEN NAČIN RASTA • TE GRANE RANO PROLISTAVAJU, VRLO MALO ILI UOPĆE NE CVATU

16. BIOLOGIJA • NA LISTOVIMA ZARAŽENIH GARNA RAZVIJAJU SE BIJELE PREVLAKE S MNOGOBROJNIM ASKUSIMA U KOJIMA SE NALAZI 8 ASKOSPORA • TE ASKOSPORE DOLAZE NA GRANU, KLIČNOM CIJEVI PRODIRU U GRANU GDJE PREZIMI U OBLIKU MICELIJA • U PROLJEĆE NAREDNE GODINE ZARAZE PUPOVE KOJI STVARAJU “VJEŠTIČIN” GRM

17. SUZBIJANJE • ZARAŽENE DIJELOVE ODREZATI 15 cm ISPOD BAZE GRMA • RANU PREMAZATI VOĆARSKIM VOSKOM

18. KOZIČAVOST VIŠNJE Blumeriella jaapii • PREDSTAVLJA NAJŠTETNIJU BOLEST VIŠNJE • NA LISTOVIMA SE RAZVIJAJU SITNE, CEVENOLJUBIĆASTE PJEGE • VELIČINA IM JE DO 1 mm • PORAZBACANE SU I OBIČNO NE ISPADAJU

19. BIOLOGIJA • NA DONJOJ STRANI OBOLJELIH LISTOVA UOČAVA SE LAGANA BIJELA PREVLAKA – NAKUPINE KONIDIJA KOJE ŠIRE BOLEST • GLJIVA PREZIMLJUJE U OTPALOM LIŠĆU, U KOJEM NASTAJU PERITECIJI • U PROLJEĆE NOVO LIŠĆE INFICIRAJU • ASKOSPORE IZ PERITECIJA • KONIDIJE KOJE SU PREZIMILE • NA INFICIRANIM MJESTIMA NASTAJU LJETNE KONIDIJE KOJE ŠIRE BOLEST • SUZBIJANJE • UKLONITI OTPALO LIŠĆE, ZAORATI GA ILI PODUZETI MJERE DA BRZO ISTRUNE • PRSKANJEM SISTEMIČNIM FUNGICIDIMA Captan, Mankozeb, Anvil

20. BAKTERIOZA KOŠTIĆAVIH VOĆAKA • Pseudomonas syringae

21. Pseudomonas syringae • SIMPTOMI SE JAVLJAJU ZA VRIJEME CVATNJE • CVJETNE PETELJKE POTAMNE, A CVJETNI DIJELOVI POCRNE I ODUMRU • NA LISTOVIMA MALE, OKRUGLASTE I CRVENOSMEĐE PJEGE SA SVJETLIM RUBOM • PJEGE ČESTO ISPADAJU

22. NA ZELENIM PLODOVIMA RAZVIJAJU SE SMEĐE PJEGE KOJE SE PROŠIRUJU, SMEŽURAVAJU I DOPIRU DO KOŠTICE • NA GRANČICAMA SIMPTOMI SU U OBLIKU PALEŽA KORE I RAKASTIH TVOREVINA KOJE POTPUNO OPKOLE GRANČICE • IZNAD RAKA TKIVO JE HIPERTROFIRANO • SUZBIJANJE • UZGOJ OTPORNIH SORTI • UJEDNAČENA GNOJIDBA • DOBRA OBRADA • PRAVILAN REZ • PAZITI DA SE NE PRENESE IZ RASADNIKA • PRSKANJEM Cu PREPARATIMA DO ITA CVATNJE TE IZA OTPADANJA LISTA