370 likes | 823 Views
Troškovi proizvodnje I. Troškovi proizvodnje i ravnoteža proizvođača. Uvod. Proizvodna tehnologija definira vezu između inputa i outputa Zajedno sa cijenama faktora, proizvodna tehnologija određuje troškove proizvodnje
E N D
Troškovi proizvodnje I Troškovi proizvodnje i ravnoteža proizvođača
Uvod • Proizvodna tehnologija definira vezu između inputa i outputa • Zajedno sa cijenama faktora, proizvodna tehnologija određuje troškove proizvodnje • Proizvođač analizira odnos između razine troškova i razine outputa u slučaju svake od mogućih kombinacija inputa
Izotroškovni pravac • Pravac jednakih izdataka • Geometrijsko mjesto točaka koje označavaju različite kombinacije faktora koje poduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora uz određeni (jednaki) novčani izdatak
Izotroškovni pravac • Dva faktora – rad i kapital • w – cijena rada • r – cijena kapitala
Izotroškovni pravac • Pravac koji pokazuje sve kombinacije L i K koje se mogu nabaviti za isti trošak • Ukupni trošak suma je troška rada, wL, i troška kapitala, rK TC = wL + rK • Za svaku različiti razinu ukupnog troška, jednadžba pokazuje drugi izotroškovni pravac
Izotroškovni pravac • Preuređenjem izraza, u eksplicitnom obliku dobijemo: • K = TC/r - (w/r)L • Nagib izotroškovnog pravca • -w/r (omjer cijene rada i kapitala) • Pokazuje stopu po kojoj se kapital može supstituirati radom bez promjene ukupnog troška
Izotroškovni pravac • Izokvanta pokazuje količine koje proizvođač može proizvesti • Izotroškovni pravac pokazujekombinacije K i L koje daju zadani trošak
Kapital K2 A K1 Q1 K3 C0 C1 C2 Rad L3 L2 L1 Ravnoteža proizvođača
Komparativna statika: promjena cijene inputa • Ako se promijeni cijena rada, nagib izotroškovnog pravca, w/r, se mijenja • Sada je potrebna nova količina rada i kapitala da bi se proizveo isti output
B K2 A K1 Q1 C2 C1 L1 L2 Komparativna statika: promjena cijene inputa Kapital Ako cijena rada naraste, izotroškovni pravac postane strmiji zbog promjene nagiba -(w/L). Nova kombinacija K iLkorištena da se proizvedeQ1.. Kombinacija B zamjenjuje kombinacijuA. Rad
Izotroškovni pravac • Kako se izotroškovni pravac odnosi prema proizvodnji?
Kombinacija minimalnog troška • Sve dok je MRTS (omjer graničnih proizvoda dva faktora) različit od omjera njihovih cijena moguće je sniziti troškove proizvodnje outputa date razine zamjenom jednog faktora drugim • Kad je zadovoljen uvjet kombinacije minimalnog troška, proizvođač je u ravnoteži
Minimizacija troškova uz variranje outputa • Za svaku razinu outputa postoji izotroškovni pravac koji pokazuje kombinaciju minimalnog troška • Putanja ekspanzijepoduzeća pokazuje kombinacije rada i kapitala pri svakoj razini outputa • Nagib je jednakK/L
Kapital $3000 150 Expansion Path $2000 100 C 75 B 50 300 Units A 25 200 Units Rad 100 150 200 300 Putanja ekspanzije u dugom roku Putanja ekspanzije ilustrira kombinacije minimalnog troška rada i kapitala koje mogu proizvesti razne razine outputa u dugom roku. 50
Putanja ekspanzije U dugom roku poduzeće može promijeniti sve, čak i veličinu postrojenja • Kapital i rad su obadva promjenjivi • U kratkom roku neki su troškovi fiksni • Možemo usporediti kratki i dugi rok ako držimo kapital fiksnim u kratkom roku
E C Putanja ekspanzije u dugom roku A K2 Putanja ekspanzije u kratkom roku P K1 Q2 Q1 L1 L2 L3 B D F Usporedba ekspanzije u kratkom i dugom roku Kapital Rad
Ravnoteža poduzeća u slučaju vezane proizvodnje • Vezana proizvodnja – kada poduzeće sa raspoloživim resursima proizvodi niz proizvoda različitih: • tehnoloških karakteristika • utjecaja na troškove • utjecaja na veličinu prihoda poduzeća
Ravnoteža poduzeća u slučaju vezane proizvodnje • Vezani proizvodi – koji se dobivaju na osnovi jednog ili više međusobno povezanih tehnoloških procesa • PROBLEM: izbor moguće kombinacije koja maksimizira dobit poduzeća (izbor optimalnog asortimana proizvodnje)
Krivulja transformacije • Krivulja maksimalnih proizvodnih mogućnosti • Povezuje geometrijsko mjesto točaka koje označavaju kombinacije vezanih proizvoda što se mogu sa raspoloživim resursima istovremeno proizvesti u maksimalno mogućim količinama (razina pune zaposlenosti faktora)
O2 O1 Krivulja transformacije B Svaka krivulja prikazuje kombinacije proizvoda sa datimresursima L i K. O1 ilustriranisku razinu outputa. O2 ilustrira višurazinu outputa sa dvostruko više rada i kapitala. A
Krivulja transformacije • Pokazuje uvjete transformacije A u B ili B u A osnovom prebacivanja faktora proizvodnje • Opadajući prinosi – konkavna • Konstantni prinosi – pravac • Rastući prinosi - konveksna
Krivulja transformacije • Sve točke na krivulji transformacije predstavljau ISTI UTROŠAK FAKTORA • Ako su date cijene faktora, onda je i isti ukupni trošak TC
Krivulja transformacije • GRANIČNA STOPA TRANSFORMACIJE – nagib (derivacija) krivulje transformacije • MRT = dqB/dqA • Za koliko je potrebno smanjiti proizvodnju B da bi se omogućilo infinitezimalno povećanje proizvodnje proizvoda A • Trošak proizvodnje jednog proizvoda u izrazima drugog – krivulja oportunitetnog troška
Krivulja transformacije • Uslijed konkavnosti MRT rastuća • Da bi se osigurali jednaki sukcesivni prirasti proizvodnje A, treba u sve većoj mjeri smanjivati proizvodnju B (posljedica zakona opadajućih prinosa)
Krivulja transformacije • Kretanje po krivulji transformacije može se prikazati pomoću totalnog diferencijala • 0 = hAdqA + hBdqB • hA i hB su prve parcijalne derivacije h po qA i qB
Krivulja transformacije • Proizlazi da je nagib krivulje transformacije -dqB/dqA = hA/hB hije u naturalnim jedinicama izraženi granični trošak Ako je data cijena faktora proizvodnje, hi se očituje kao MC proizvoda A i B
Krivulja transformacije MRT = -dqB/dqA = hA/hB = dTC/dqA//dTC/dqB = MCA/MCB Izvršena tehnološka optimizacija Za ekonomsku optimizaciju trebamo znati TR i TC da bismo ustanovili koja kombinacija maksimizira dobit
Krivulja transformacije • IZOPRIHODNI PRAVAC – geometrijsko mjesto točaka koje povezuju sve one kombinacije količina vezanih proizvoda koje daju isti ukupni prihod
Krivulja transformacije • Pretpostavke: • cijene proizvoda pA i pB su date (parametri) • količine qA i qB su varijable Jednadžba izoprihodnog pravca: pA qA + pB qB = TR , ili eksplicitno qB = TR/pB – pA/pB qA -pA/pBje koeficijent smjera izoprihodnog pravca
Krivulja transformacije • Ako se TR varira kao parametar, dobije se mapa izoprihodnih pravaca sa istim nagibom • Odsječci na osima TR/pA, TR/pB
Krivulja transformacije • Ekonomski je optimalna ona kombinacija kod koje su, pri datim cijenama, izjednačeni nagibi • -dqB/dqA = pA/pB • MCA/MCB = pA/pB
Krivulja transformacije • U slučaju monopola izoprihodna krivulja nema oblik pravca nego krivulje konveksne prema ishodištu • Tamo se nagib izražava ne odnosom cijena nego graničnih prihoda (jer je u monopolu p>MR) ili MCA/MCB = MRA/MRB
Ekonomija spektra • SC>0 postoji ekonomija spektra • Efikasnije je da jedan proizvođač proizvodi oba proizvoda • SC<0 • Bolje je da za svaki proizvod postoji posebni proizvođač