110 likes | 232 Views
„Utjecaj financijske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine “. Kemal Kozari ć guverner Central ne banke Bosn e i Her c egovin e 16.1.2012. Makroekonomski pokazatelji za BiH. 2. Makroekonomski pokazatelji za BiH. Ocjena mekroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini
E N D
„Utjecaj financijske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine“ Kemal Kozarić guverner Centralnebanke Bosnei Hercegovine 16.1.2012.
Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena mekroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini • “Bolje nego bi se moglo očekivati"? • (ocjena dijela akademske i stručne javnosti, EK, MMF-a i drugih međunarodnih financijskih institucija) • Zabrinjavajuće ... ↔ ... Katastrofalno? • (ocjena dijela akademske i stručne zajednice, NVO→podaci o porastu zaduženosti, vanjskotrgovinskom deficitu, razini neuposlenosti i općoj gospodarskoj aktivnosti realnog sektora, razini siromaštva, pogođenim socijalnim grupama...)
Struktura financijskog sektora BiH • Bankarski sektor dominira financijskim sustavom BiH. predstavlja glavni izvor financiranja za gospodarstvo i stanovništvo. • Visok postotak stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan dosega monetarnih vlasti Bosne i Hercegovine. • Realtivno mali udjel ostalih financijskih posrednika. 4
Bankarski sektor u BiH • “Bankocentrični” financijski sektor: • 84% od ukupne aktive financijskog sektora (na kraju 2010) • Dominacija inozemnih bankarskih grupa • 95% od ukupne aktive i 82% od ukupnog kapitala je koncentrirano u bankama s većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (vanjski dug bankarskog sektora – 29,5% od ukupnih obveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010, 15,5%/Q1 2011) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • Povećanje NPL 5
Izazovi i perspektive financijskog sektora BiH • Glavni rizici u budućnosti: • Trenutna makroekonomska situacija (globalno, EU, regija, BiH) - rizici • Osiguravanje realnog ekonomskog rasta • Održavanje financijske stabilnosti • Prijetnje fiskalnoj poziciji – fiskalni deficit • Prihodovna strane • Rashodovna strana (socijalni transferi i plaće u javnom sektoru) 6
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)? • Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja podrijetla inozemnih bankarskih grupacija i EU • Procikličnost financijske krize na druge segmente financijskog sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva • Učinkovitost supervizije (prekogranična suradnja) • Korporativno upravljanje u bankama (poštivanje i zaštita lokalnih interesa) • Izloženost u regiji 7
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)? • Nakon pada razine štednje tijekom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 6% za prvih devet mjeseci 2011) • Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, 3,4# za prvih šest mjeseci 2011) • Rezultati testova na stres (za sada, bankarski sustav je dobro kapitaliziran i otporan na šokove) • Financijski i bankarski sektor pokazali zavidnu razinu otpornosti na financijsku krizu? 8
Budući izazovi za bankarski sektor • Ispred nas je sigurno teško razdoblje, ali moramo probati: • postići odgovarajuću likvidnost kapitala; • izbjeći sustavni rizik po svaku cijenu; • postići odgovarajuću kapitaliziranost; • dostići odgovarajući iznos gotovine u trezorima; • postići odgovarajuću kreditnu aktivnost; • izbjeći sve oblike nelojalne konkurencije; • postići odgovarajuću komunikaciju s internom i eksternom javnosti. 9
Budući izazovi za realni sektor • Kako bi ekonomija mogla postići željeni oporavak, potrebno je: • podržati domaću proizvodnju, posebice izvoznike; • raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda; • raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru; • razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane; • raditi na obnovi kao i izgradnji novih turističkih kapaciteta; • nastaviti proces privatizacije; • Raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminiranju administrativnih prepreka za ulagače • Najvažniji preduvjet za postizanje bilo kojeg od navedenih ciljeva je politička stabilnost.