Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru

1. Ocjena stanja i rješenje provođenja nadzora i zaštite na Jadranskom moru Radna skupina za pripremu prijedloga rješenja zaštite i nadzora na Jadranskom moru

3. UNUTARNJE MORSKE VODE, TERITORIJALNOMORE I ZAŠTIĆENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS Površina unutarnjih morskih voda: 12.461 km2 Površina teritorijalnog mora: 19.296 km2 Zajedno: 31.757 km2 Površina zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa: 25.207 km2 Ukupno: 56.964 km2 Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas površina morskog prostora se izjednačila s površinom kopna RH Dužina granice na moru je 948 km. Broj otoka, otočića i grebena: 1.242 , od toga je 66 naseljeno. Broj žitelja na otocima je oko 130 000. Dužina obale: 6.278 km - zajedno s otocima, otočićima i grebenima (kopnena 1.880 km, a otoka 4.398 km). Ukupna površina zone odgovornosti HRM premašuje 60.000 km2.

4. ODLUKA VLADE RH • 3. listopada 2004. sukladno Odluci o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru započinje primjena zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa • Sukladno dopuni Odluke iz lipnja 2004. zazemlje članiceEU njegova primjenazapočet ćenakonsklapanjaUgovoraopartnerstvuuribarstvuizmeđuEuropskezajedniceiRH • Radi osiguranja sustavnog i učinkovitog planiranja i djelovanja te korištenja materijalnih i kadrovskih resursa svih tijela državne uprave koji obavljaju poslove nadzora i zaštite na području unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa osniva se Koordinacija Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske

5. SASTAV KOORDINACIJE • ministar mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) • ministar unutarnjih poslova (MUP) • ministar obrane (MORH) • ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) • ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) • ministar financija (MF) • ministar kulture (MK) i • ministar vanjskih poslova (MVP)

6. POSLOVI KOORDINACIJE VLADE RH • preuzima zapovijedanje u slučaju pomorskih nesreća i onečišćenja na moru • utvrđuje usklađeni plan djelovanja područnih jedinica i operativnih tijela ministarstava • utvrđuje smjernice za koordinaciju rada područnih jedinica i operativnih tijela ministarstava • utvrđuje standardne operativne postupke za sve poslove iz točke III. ove Odluke koji se koordiniraju između ministarstava • analizira stanje sigurnosti i zaštite Jadrana • predlaže Vladi Republike Hrvatske mjere za unapređenje stanja sigurnosti i zaštite na Jadranu • predlaže ministarstvima mjere za poboljšanje rada u odnosu na poslove nadzora i zaštite mora • predlaže Vladi Republike Hrvatske utvrđivanje politike u odnosu na poslove nadzora i zaštite mora

7. OPERATIVNI POSLOVI • Nadzor nad odvijanjem plovidbe • Traganje i spašavanje na moru • Inspekcijski nadzor na moru • Zaštita državne granice • Zaštita osoba i imovine • Sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela • Intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora • Nadzor nad istraživanjem i iskorištavanjem, očuvanjem i gospodarenjem živim i neživim prirodnim bogatstvima • poslovi carinskog nadzora i kontrole plovila, putnika i robe u međunarodnom prometu • Tehnički poslovi

8. KADROVSKI I MATERIJALNI RESURSI 5 5 6 47 33 8 6x 4x 1x Peregrin 9x ORMP

9. KADROVSKI I MATERIJALNI RESURSI (barokomora) *

11. RASPORED PLOVILA LUČKIH KAPETANIJA

12. RASPORED PLOVILA POMORSKE POLICIJE

13. USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU • BELGIJA - Ratna mornarica • CIPAR - Ratna mornarica • DANSKA - pored ratne mornarice, za zaštitu nacionalnih interesa na moru osnovane su Pomorska domovinska straža, Služba ribarske policije, koja se nalazi pod upravom Ministarstva ribarstva i Pomorska policija pod upravom Ministarstva unutarnjih poslova • ESTONIJA- Granična straža je pod Ministarstvom unutarnjih poslova i odgovorna je za traganje i spašavanje i prevenciju zagađenja (300 ljudi) • FINSKA - Finska granična straža pod upravom Ministarstva unutarnjih poslova (600 ljudi) • FRANCUSKA - ustrojene su brojne pomorske službe na moru koje, pored ratne mornarice, obuhvaćaju Pomorsku policiju, Carinu i Službu spašavanja na moru. Djelokrug odgovornosti ovih službi je priobalje, dok se na otvorenom moru o zaštiti interesa brine Francuska ratna mornarica. Usklađivanje rada 10 ministarstava na moru pod izravnom je odgovornošću premijera i ministarstva koordiniraju svoj rad u okviru Generalnog tajništva (ureda) za more.

14. USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU • GRČKA - Obalna straža ustrojena na poluvojnim osnovama. U mirnodopskom stanju nalazi se pod upravom Ministarstva trgovačke mornarice, a u uvjetima neposredne ratne opasnosti pod upravom ratne mornarice • IRSKA– Obalna straža ustrojena je u sastavu Ureda za komunikacije, pomorske i prirodne resurse • ITALIJA - Obalna straža utemeljena još 1865. kao Jedinice lučkih kapetana. Vojna organizacija postaje 1923. Današnja Obalna straža funkcionalno pripada Ministarstvu prometa i plovidbe, iako obavlja i druge zadatke koji proizlaze iz suradnje sa drugim ministarstvima, primjerice Ministarstvo okoliša, Ministarstvo kulturne baštine itd. Uz Obalnu stražu za obavljanje upravnih poslova na moru zavidno su opremljene i Pomorska policija, čije područje odgovornosti doseže do 3 NM od obale, nakon čega počinje područje nadležnosti Obalne straže te Pomorska carina koja raspolaže s najvećim plovilima sposobnim za uporabu u svim vremenskim uvjetima tijekom čitave godine. • LATVIJA- Ratna mornarica • POLJSKA - Granična straža-pomorski odjel formiran je 12.07.1991. i dio je Mornaričkog zapovjedništva

15. USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU • NIZOZEMSKA - 1987. veliki broj zasebnih pomorskih službi je ujedinjen u Obalnu stražu zasnovanu na koordinaciji među resornim ministarstvima. Od 01.06.1995. operativni nadzor nad Obalnom Stražom je pripao mornarici. • NJEMAČKA- Obalna straža (Küstenwache) je ustrojena kao koordinativno tijelo za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe , zaštite mora od onečišćenja, nadzor ribarenja, nadzor i zaštitu nacionalnih granica • NORVEŠKA- U travnju 1977. godine osnovana je Obalna straža operativno podređena Zapovjedništvu obrane Norveške • ŠPANJOLSKA- Flotom koju koristi Pomorska uprava Španjolske za poslove nadzora pomorskog prometa, sigurnosti na moru i sprečavanja onečišćenja upravlja zasebna državna ustanova pod nazivom Rescue & Pollution Prevention Services State Corporation. Ona posjeduje vlastita plovila, a koristi i usluge Pomorskog crvenog križa. Služba također surađuje i koristi plovila drugih institucija kao što su pogranična straža, carina, te plovila za nadzor ribarenja koja su u nadležnosti regionalnih vlasti. Flotu državne ustanove koordiniraju centri za traganje i spašavanje prilikom akcija traganja i spašavanja na moru, a koriste je i lučke kapetanije za svoje redovne aktivnosti (nadzor plovidbe).

16. USTROJSTVO OBALNE STRAŽEU DRŽAVAMA EU • ŠVEDSKA - Švedska Obalna straža postala je 01.07.1988. samostalna civilna uprava pod određenim nadzorom Ministarstva obrane. Nadležna je za civilnu kontrolu mora, zone ribarenja i obalnog pojasa, provedbu ribarskih zakona, zaštitu okoliša, sprečavanje onečišćenja, carinu, borbu protiv krijumčarenja droge. Sastavni je dio Švedske službe traganja i spašavanja. Poslovi traganja i spašavanja na moru i organizacije Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Švedskoj su u nadležnosti Pomorske uprave. • TURSKA- Za zaštitu državnih interesa na moru, pored ratne mornarice, ustrojena je Obalna straža (Sahil Guvenlik) kao najmlađa od turskih službi na moru i jedina zadužena za sprovođenje sudbene vlasti na području teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa. Namjena Obalne straže je stvaranje preduvjeta za održanje sigurnosti teritorijalnog mora i unutrašnjih voda (što obuhvaća prolaze kroz tjesnace Istanbul i Canakkale, luke i dr.) i za sprečavanje krijumčarenja. • VELIKA BRITANIJA - postoji veliki broj pomorskih službi koje obavljaju poslove zaštite i provođenja vlasti na moru. Najpoznatije od njih su Pomorska služba carine i trošarine, Služba spašavanja, Služba za zaštitu ribolova, Pilotske službe. Služba Obalne straže u velikoj Britaniji organizirana je na kopnu u sastavu Vladine agencije pod nazivom Maritime and Coastguard Agency.

17. NEDOSTACI POSTOJEĆEG SUSTAVA • Nepostojanje kvalitetne koordinacije • Neučinkovito planiranje zadataka na moru • Međusobno nerazumijevanje u određivanju prioriteta • Neučinkovita komunikacija između rascjepkanih službi u slučajevima kao što su traganje i spašavanje na moru, akcije u slučaju iznenadnog onečišćenja na moru • Nije osigurana stalna prisutnost službi na moru – odnosno mogućnost preklapanja poslova na istom području • Neučinkovito raspolaganje ljudskim resursima

18. NEDOSTACI POSTOJEĆEG SUSTAVA • Neučinkovito raspolaganje tehničkim resursima (plovila i oprema) • Neujednačenost opreme • Neučinkovitost rascjepkanih informacijskih sustava • Nesustavan pristup nabavkama plovila, što uključuje projektiranje i gradnju • Povećani troškovi održavanja • Problemi u sustavu osposobljavanja kadrova za obavljanje nadzora na moru • Neujednačenost školovanja i obuke kadra • Nekoordinirano trošenje financijskih sredstava

19. CILJEVI NOVOG RJEŠENJA • učinkoviti nadzor unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske • učinkovito korištenje ljudskih i tehničkih potencijala

20. AKTIVNOSTI ZA POSTIZANJE CILJEVA • zajedničko planiranje inspekcijskog nadzora • zajedničko obavljanje inspekcijskog nadzora – uz nazočnost djelatnika svih tijela na plovilima • učinkovitije obavljanje poslova traganja i spašavanja na moru koordinacijom svih tehničkih resursa • zajedničko definiranje projekata i gradnja plovila • zajedničko održavanje plovila (II faza) • međusobna razmjena informacija vezanih uz zaštitu Jadrana (razmjena podataka o kretanju brodova, radarske slike itd.) • zajedničko informiranje javnosti

21. STRUČNO TIJELO KOORDINACIJE • Koordinacija Vlade RH ima Stručno tijelo kao stalno stručno-tehničko tijelo koje čine predstavnici ministarstava koja sudjeluju u radu Koordinacije Vlade RH • Predsjednik Stručnog tijela je pomoćnik ministra zadužen za sigurnost plovidbe i zaštitu mora u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka • centralno tijelo koje bi koordiniralo i pripremalo za usvajanje Koordinaciji operativne postupke i provedbene naputke za koordinaciju svih uključenih ministarstava

22. USKLAĐIVANJE PLANOVA DJELOVANJA • Radi učinkovite koordinacije i operativnog postupanja ministarstava u obavljanju poslova nadzora i zaštite mora područne jedinice i operativna tijela ministarstava surađuju i usklađuju svoje planove djelovanja • Suradnja i usklađivanje operativnog postupanja obavlja se obveznim redovitim sastajanjem predstavnika područnih jedinica i operativnih tijela ministarstava u sjedištima lučkih kapetanija (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), sa ciljem izrade područnih planova djelovanja • Područni planovi se dostavljaju Stručnom tijelu radi usuglašavanja i odobravanja

23. DEŽURSTVA Temeljem međunarodnih konvencija, zakona, drugih propisa i standardnih operativnih postupaka poslove iz nadležnosti Koordinacije Vlade RH za koje je neophodno stalno operativno dežurstvo usklađeno obavljaju: • Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru MMTPR-a • Operativno-komunikacijski centar MUP-a • Centar operativnog rukovođenja Hrvatske ratne mornarice • Carinska uprava

24. KOORDINACIJA VLADE RH ZA USKLAĐIVANJE OBAVLJANJA POSLOVA NADZORA I ZAŠTITE JADRANSKOG MORA STRUČNO TIJELO koordinacija MMTPR MUP MORH hrm MZOPUG MPŠVG MF MK MVP MRCC OKC MUP OC HRM ODSJEK ZA ZAŠTITU MORA I PRIOBALJA CARINSKA UPRAVA zapovijedanje VPS SJEVER VPS JUG 9x POM 8x LK 64x LI 7x PU 9x PPP 7x INSP. ZO PJ X 7 RIBARSKI INSPEKTORI 6x KO OPIP 7x CARINARNICE koordiniranje operativnog postupanja

25. UJEDNAČAVANJE OZNAKA • Sa ciljem učinkovitog provođenja zakonskih ovlasti i korištenja sredstava i opreme na svim plovilima će prilikom nadzora biti ukrcani ovlašteni djelatnici nadležnih državnih tijela • Ministarstva će donijeti, odnosno predložiti izmjenu potrebnih zakonskih, odnosno podzakonskih akata kojima su uređene boje i oznake plovila i letjelica koja se koriste za obavljanje nadzora na moru, sa ciljem ujednačavanja oznaka ministarstava

26. PREDNOSTI • ne zahtijeva veća financijska izdvajanja zbog učinkovitijeg korištenja plovila • osigurava dijelu HRM-a mirnodopske zadaće i održavanje sigurnosne spremnosti • temelji se na već postojećem početnom koraku – stožerima za usklađivanje rada tijela državne uprave na moru

27. RAZLOZI POSTUPNOG PRISTUPA • do rujna 2004. nije moguće kvalitetno primijeniti rješenje za osnivanje zasebnog tijela zbog potrebne opsežne promjene zakonske regulative vezane uz ustavne ovlasti, nadležnost i postupovne odredbe pojedinih državnih tijela (izmjena približno 15 zakonskih i 50 podzakonskih akata) • Prijedlog se u pojedinim elementima temelji na prijedlogu USCG-a iz 1996. godine, te modelima Nizozemske i Francuske, a osigurava Hrvatskoj da se usredotoči, razvija i provodi vlastitu nacionalnu pomorsku strategiju, temeljenu na učinkovitom korištenju postojećih kadrovskih i materijalnih resursa

28. ZAKLJUČAK • Koordinacija će, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primjene Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru, utvrditi načela za sustavno uređivanje nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH te ih uputiti Vladi RH na usvajanje • Temeljem usvojenih načela, u roku od mjesec dana, izradit će se prijedlog zakona • Predlaže se da sjedište tijela koje bi obavljalo poslove nadzora i zaštite na moru bude zakonom određeno na moru