1 / 159

PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH IZVJE TAJA ZA 2010. GODINU

IZRADA I OBJAVLJIVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA ZA 2010. GODINU PRIMJENJIVI PRAVNI OKVIR. MRS 1 - PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA (NN br. 136/09.)PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STRUKTURI I SADRAJU GFI (NN br. 130/10.)PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NACINU VOENJ

sef
Download Presentation

PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH IZVJE TAJA ZA 2010. GODINU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

    2. PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2010. GODINU OTVARANJE SASTAVLJANJE I OBJAVLJIVANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2010. GODINU PRIMJENA IZMIJENJENOG ZAKONA O POREZU NA DOBIT SPECIFICNOSTI GODIŠNJEG OBRACUNA POREZA NA DOHODAK ZA 2010. GODINU STANKA PRIMJENA IZMIJENJENOG ZAKONA O PDV-U KNJIGOVODSTVENI I POREZNI TRETMAN ZALIHA DUGOTRAJNA MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA PITANJA

    3. IZRADA I OBJAVLJIVANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2010. GODINU PRIMJENJIVI PRAVNI OKVIR MRS 1 - PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (NN br. 136/09.) PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STRUKTURI I SADRŽAJU GFI (NN br. 130/10.) PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O NACINU VOŠENJA RGFI (NN br. 139/10.)

    4. OBVEZNICI MSFI/MRS SET FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA CINE: IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA KRAJU RAZDOBLJA IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI RAZDOBLJA IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA TIJEKOM RAZDOBLJA IZVJEŠTAJ O NOVCANIM TOKOVIMA TIJEKOM RAZDOBLJA BILJEŠKE IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA POCETKU NAJRANIJEG USPOREDNOG RAZDOBLJA

    5. BILANCA - IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU UKINUTE POZICIJE U AKTIVI: VLASTITE DIONICE I UDJELI (U DUGOTRAJNOJ I KRATKOTRAJNOJ IMOVINI) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA NEDOVRŠENI PROIZVODI I POLUPROIZVODI

    6. BILANCA - IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NOVE POZICIJE U AKTIVI: ZAJMOVI DANI PODUZETNICIMA U KOJIMA POSTOJE SUDJELUJUCI INTERESI (U DUGOTRAJNOJ I KRATKOTRAJNOJ FIN. IMOVINI) DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI NOVE POZICIJE U PASIVI: OBVEZE PREMA PODUZETNICIMA U KOJIMA POSTOJE SUDJELUJUCI INTERESI (U DUGOROCNIM I KRATKROCNIM OBVEZAMA)

    7. RACUN DOBITI I GUBITKA NOVE POZICIJE: UDIO U DOBITI PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA UDIO U GUBITKU PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA AKO POSTOJI UKINUTI DIO POSLOVANJA TIJEKOM GODINE DOBIT/ GUBITAK ISKAZIVATI U NESTANDARDNOM RDG

    8. IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI OBVEZNICI MSFI/MRS SASTAVLJAJU: RDG I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI PO SHEMI IZ PRAVILNIKA DODATNO --> MOGU SASTAVITI I IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

    9. IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI OBVEZNICI MSFI/MRS POZICIJE: I. DOBIT/GUBITAK RAZDOBLJA II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA 1. Tecajne razlike iz preracuna inozemnog poslovanja (KFI) 2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 3. Dobit/gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju 4.-7. Ostale pozicije III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK V.- VI. SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK RAZDOBLJA

    10. IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU NEMA PROMJENA: DIREKTNA ILI INDIREKTNA METODA

    11. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA UKINUTA PROPISANA FORMA OBVEZNICI MSFI - NESTANDARNI OBLIK, SADRŽAJ PREMA MSFI OBVEZNICI HSFI SREDNJI - NESTANDARDNI OBLIK- MINIMALNE POZICIJE (4) PROPISANE PRAVILNIKOM MALI - NE SASTAVLJAJU

    12. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA OBVEZNICI MSFI --> BITNE PROMJENE OBVEZNICI HSFI --> NEZNATNE PROMJENE PREDAJU SE ZA STATISTICKE POTREBE I ZA POTREBE JAVNE OBJAVE ROKOVI ZA PREDAJU SE NE MIJENJAJU

    13. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA STATISTICKE POTREBE PREDAJU SE: BILANCA RDG + IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (MSFI) RDG (HSFI) OSTALI PODACI OBJAVA www.fina.hr>preuzimanje obrazaca

    14. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA JAVNU OBJAVU OVISI O TOME JE LI PODUZETNIK: VELIKI, SREDNJI, MALI OBVEZNIK MSFI ILI HSFI OBVEZNIK REVIZIJE MOGUCNOST PREDAJE KOMPLETNE DOKUMENTACIJE U OKVIRU JEDINSTVENOG GODIŠNJEG IZVJEŠCA

    15. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA MALI PODUZETNICI PREDAJU: BILANCA - STANDARDNA RDG - STANDARDNI BILJEŠKE - NESTANDARDNE IZVJEŠCE REVIZORA S PRILOZIMA ODLUKA O RASPODJELI DOBITI/POKRICU GUBITKA ODLUKA O UTVRŠIVANJU GFI REFERENTNA STRANICA AKO SU STANDARDNI IZVJEŠTAJI PREDANI U E OBLIKU - POTPIS: DIREKTORA PODUZETNIKA I OVLAŠTENOG REVIZORA NE SASTAVLJAJU: IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU I IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

    16. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA MALI PODUZETNICI PREDAJU: BILANCA - STANDARDNA RDG - STANDARDNI BILJEŠKE - NESTANDARDNE IZVJEŠCE REVIZORA S PRILOZIMA ODLUKA O RASPODJELI DOBITI/POKRICU GUBITKA ODLUKA O RASPODJELI DOBITI/POKRICU GUBITKA ODLUKA O UTVRŠIVANJU GFI REFERENTNA STRANICA AKO SU STANDARDNI IZVJEŠTAJI PREDANI U E OBLIKU - POTPIS: DIREKTORA PODUZETNIKA I OVLAŠTENOG REVIZORA JAVNA OBJAVA AKO JE OBVEZNIK REVIZIJE AKO NIJE OBVEZNIK REVIZIJE

    17. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA SREDNJI PODUZETNICI-NISU OBVEZNICI REVIZIJE PREDAJU: BILANCA - STANDARDNA RDG - STANDARDNI BILJEŠKE - NESTANDARDNE IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU - STANDARDNI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA - NESTANDARDNI ODLUKA O RASPODJELI DOBITI/POKRICU GUBITKA GODIŠNJE IZVJEŠCE ODLUKA O UTVRŠIVANJU GFI REFERENTNA STRANICA AKO SU STANDARDNI IZVJEŠTAJI PREDANI U E OBLIKU - POTPIS: DIREKTORA PODUZETNIKA JAVNA OBJAVA

    18. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA SREDNJI PODUZETNICI-OBVEZNICI REVIZIJE PREDAJU: BILANCA - STANDARDNA RDG - STANDARDNI IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU - STANDARDNI IZVJEŠCE REVIZORA S PRILOZIMA (NESTANDARDNI GFI: BILANCA, RDG, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU, IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA) ODLUKA O RASPODJELI DOBITI/POKRICU GUBITKA GODIŠNJE IZVJEŠCE ODLUKA O UTVRŠIVANJU GFI REFERENTNA STRANICA AKO SU STANDARDNI IZVJEŠTAJI PREDANI U E OBLIKU - POTPIS: DIREKTORA PODUZETNIKA I OVLAŠTENOG REVIZORA JAVNA OBJAVA

    19. PREDAJA I OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA VELIKI PODUZETNICI PREDAJU: BILANCA - STANDARDNA RDG + IOSD - STANDARDNI IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU - STANDARDNI NESTANDARDNI GFI: BILANCA, RDG + IOSD, BILJEŠKE, IZVJEŠTAJ O NOVCANOM TOKU, IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA IZVJEŠCE REVIZORA S PRILOZIMA: NESTANDARDNI GFI ODLUKA O RASPODJELI DOBITI/POKRICU GUBITKA GODIŠNJE IZVJEŠCE ODLUKA O UTVRŠIVANJU GFI REFERENTNA STRANICA AKO SU STANDARDNI IZVJEŠTAJI PREDANI U E OBLIKU - POTPIS: DIREKTORA PODUZETNIKA I OVLAŠTENOG REVIZORA JAVNA OBJAVA ZA OBVEZNIKE REVIZIJE

    20. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE IZJAVA O SUKLADNOSTI (MRS 1.16.9) OBJAVA IZDANIH ALI NEPRIMJENIVANIH STANDARDA (MRS 8.30) AKO POSTOJI NEIZVJESNOST NEOGRANICENOG VREMENA POSLOVANJA (MTS 1.25,26) OBJAVLJIVANJE CILJEVA, POLITIKA I PROCESA UPRAVLJANJA KAPITALOM ( MRS 1.134,135) DRUGA OBJAVLJIVANJA (MRS 1.137) IZVJEŠTAVANJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA (MSFI 8) ODNOS S POVEZANIM DRUŠTVIMA (MRS 24.12) NAKNADE KLJUCNOM MANAGEMENTU (MRS 24.16) DODATNE OBJAVE U KFI (MRS 27.41.e,f)

    21. NACIN SASTAVLJANJA GFI ZA 2010. STANDARDNI GFI BILJEŠKE SLIJEDE STANDARDNE FI NESTANDARDNI CE BITI SASTAVNI DIO REVIZIJSKOG IZVJEŠCA IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA - MSFI I HSFI - U FORMI BIVŠEG OBRASCA - HSFI - KOD BILJEŠKI UZ KAPITAL DODAJU SE OPISI PREMA ZAHTJEVIMA IZ PRAVILNIKA IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI - USPOREDNO RAZDOBLJE POPUNITI REKLASIFIKACIJOM POCETNOG STANJA

    22. HVALA NA PAŽNJI

    24. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DOBIT

    25. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakona o porezu na dobit (nar.nov.br. 80/10.) primjenjuje se od 01.07.2010. godine, a odnosi se na : Definiranje nove kategorije porezno priznatog troška, Povecanje iznosa za utvrdivanje dugotrajne imovine, Isplate predujmova udjela u dobiti i dividende, Porezno priznavanje rezerviranja, Porezni tretman izuzimanja,

    26. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA - nastavak Porezni tretman transfernih cijena, Ogranicenje prijenosa poreznog gubitka kod statusnih promjena, Obvezu podnošenja elektronicke porezne prijave.

    27. 1.NOVA KATEGORIJA POREZNO PRIZNATOG TROŠKA (cl.5. Zakona) Odnosi se na uplacene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Uplata poslodavca u korist zaposlenika (III - stup), 500,00 kn mj. po zaposleniku (god. 6.000,00 kn), Tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, Uz pristanak zaposlenika, Premije nisu oporezive ni porezom na dohodak, Moguca jednokratna uplata – godišnje, cl.7 st.12 ZoPnDOH

    28. 2.POVECANJE IZNOSA ZA UTVRŠIVANJE DUGOTRAJNE IMOVINE (cl.12st.3 Zakona) Iznos pojedinacnog troška nabave veci od 3.500,00 kn i vijek trajanja duži od godinu dana, Ograniceno priznavanje amortizacije ili najamnine (kao i svih pripadajucih troškova nastalih povezano s korištenjem) za plovila, zrakoplove, apartmane i kuce za odmor, pod uvjetom: - da je registrirana djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno iznajmljivanja apartmana i kuca za odmor,

    29. 2.POVECANJE IZNOSA ZA UTVRŠIVANJE DUGOTRAJNE IMOVINE - nastavak - da po osnovi korištenja plovila i zrakoplova u poreznom razdoblju ostvaruje prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, - da po osnovi korištenja apartmana i kuce za odmor u poreznom razdoblju ostvaruje prihod najmanje u visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine. - da u slucaju najma u poreznom razdoblju ostvaruje prihod najmanje u visini troškova najma (kao i pripad. troš. korišt.) takve imovine.

    30. 2.POVECANJE IZNOSA ZA UTVRŠIVANJE DUGOTRAJNE IMOVINE - nastavak Plovilom se smatra brod ili brodica (jahta) i camac unutarnje plovidbe koji služi razonodi, športu, rekreaciji te najmu, dok se zrakoplovom ne smatra onaj koji služi za redoviti i izvanredni zracni prijevoz putnika. Ne ispunjenje navedenih uvjeta rezultira uvecanjem porezne osnovice za rashod amortizacije te za sve pripadajuce troškove nastale u svezi s korištenjem (razmjerni dio za pola godine). Kod amortizirane imovine u slucaju da poduzetnik ispunjava navedene uvjete - troškovi ne uvecavaju poreznu osnovicu.

    31. 2.POVECANJE IZNOSA ZA UTVRŠIVANJE DUGOTRAJNE IMOVINE - nastavak Pregled podataka po pojedinom sredstvu – imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit – uz PD – obrazac. Obvezno mora sadržavati: vrstu, NV, ostvareni PR, AM, te pripadajuci troškovi nastali korištenjem.

    32. 3.ISPLATE PREDUJMA UDJELA U DOBITI I DIVIDENDE (cl.10a Zakona) I dalje je moguce tijekom godine isplacivati predujmove u dobitku odnosno predujmove dividende osim ako je društvo u prethodnoj godini ostvarilo gubitak. Iznos predujma ne može preci iznos polovine polugodišnje dobiti (cl.221 ZTD). U slucaju da isplacen predujam istekom poreznog razdoblja prelazi iznos ostvarene dobiti, razlika koja je ostala nepodmirena do dana podnošenja porezne prijave predstavlja primitak clana društva – dohodak od kapitala.

    33. 3.ISPLATE PREDUJMA UDJELA U DOBITI I DIVIDENDE (cl.10a Zakona)- nastavak Nije dozvoljeno: - preoblikovanje (više predujmljene iznose dobiti ne možemo iskazati kao pozajmicu vlasniku), - izuzimanja tijekom poreznog razdoblja ne možemo prebijati s buducom obvezom za isplatu dobiti. Napomena: Isplate se obavljaju na ŽR imatelja udjela – dionicara. Na kraju obracunskog (poreznog) razdoblja valja ostvariti dobit najmanje u visini isplacenog predujma.

    34. 3.ISPLATE PREDUJMA UDJELA U DOBITI I DIVIDENDE (cl.10a Zakona)- nastavak Evidencija o isplacenim i podmirenim predujmovima obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit – uz PD – obrazac. Obvezno mora sadržavati: ime i prezime, adresu i OIB osobe, nadnevak i iznos predujma, te nadnevak i iznos podmirenog predujma.

    35. 4.POREZNO PRIZNAVANJE REZERVIRANJA (cl.11 Zakona) Porezno priznatim rashodom sada se smatraju i rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore u skladu s MRS-om 19 i HSFI 16. Zakonom je propisano da se ova rezerviranja obvezno moraju ukinuti u sljedecem poreznom rashodu. Prakticno radi se o obracunatom a odgodenom placanju troškova (PVR). Ovi troškovi u racunovodstvenom smislu imaju isti status kao npr. placa za 12 mjesec koja se isplacuje u sijecnju slijedece godine (kratkorocno).

    36. 5.POREZNI TRETMAN IZUZIMANJA (cl.7 st.1 Zakona) Izuzimanja, skrivene isplate dobiti, povlastice i druge imovinske koristi koje se odnose na troškove za privatni život vlasnika, suvlasnika i clanova društva kao i na zaposlenika. Izuzimanja i skrivene isplate dobiti odnose se na troškove za privatan život clanova društva, dionicara i s njima rodbinski ili blisko povezanim osobama (skijanje, špeceraj i sl.) = PLACA ili DOHODAK od kapitala. Troškovi za zabavu, odmor, sport i rekreaciju zaposlenika = PLACA . Ako je placen porez na dohodak/placa – porezno je priznat trošak.

    37. 5.POREZNI TRETMAN IZUZIMANJA (cl.7 st.1 Zakona) - nastavak Rashodi nastali u svezi izuzimanja i skrivenih isplata utvrdeni u poreznom nadzoru, clanova društva te s njima povezanim osobama (rodbinski ili blisko povezane osobe) uvecani za pripadajuci PDV cine osnovicu za obracun poreza na dohodak, prirez i obvezne doprinose, te povecavaju poreznu osnovicu (dvostruko oporezivanje). Obvezno vodenje Evidencije o troškovima ucinjenim za privatne potrebe fizickih osoba, neovisno o tome jesu li oni porezno priznati ili ne.

    38. 5.POREZNI TRETMAN IZUZIMANJA (cl.7 st.1 Zakona) - nastavak Obvezno mora sadržavati: ime i prezime, adresu i OIB osobe, kojoj su podmireni takvi troškovi, vrstu troškova, te iznos nastalih troškova. Rashodi nastali temeljem povlastica i drugih oblika imovinskih koristi (da obavi neku radnju brže ili bolje nego inace ili da je propusti obaviti), iako je dohodak uvecavaju poreznu osnovicu poreza na dobit.

    39. 5.POREZNI TRETMAN IZUZIMANJA (cl.7 st.1 Zakona) - nastavak Izuzimanja vlasnika koji nije i zaposlenik predstavljaju dohodak od kapitala dok izuzimanja u korist zaposlenika predstavljaju dohodak od nesamostalnog rada. Predujam poreza na dohodak od izuzimanja obracunava, obustavlja i uplacuje isplatitelj istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka.

    40. 5.POREZNI TRETMAN IZUZIMANJA (cl.7 st.1 Zakona) - nastavak Istekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) treba sastaviti godišnje izvješce o isplacenim primicima od kojih je utvrden dohodak (Obrazac ID-I) te ga dostaviti nadležnoj PU. OBRAZAC – PD Red.br:8 – manjkovi (>> HGK), Red.br:9 – rashod utvrden poreznim nadzorom.

    41. 5.POREZNI TRETMAN IZUZIMANJA (cl.7 st.1 Zakona) - nastavak Kako primjerice iskazati troškove za privatan život clanova društva (izuzimanja): - na teret zadržane dobiti (obavezan tok novca), - kao potraživanje za danu kratkorocnu pozajmicu vlasniku odnosno zaposleniku (kamata), - na teret pozajmica koje je vlasnik dao društvu kao clan društva (beskamatno, izjava o kompenzaciji), - kao placu u naravi.

    42. 6.POREZNI TRETMAN TRANSFERNIH CIJENA (cl.13. i 14. Zakona) Nove odredbe u vezi s transfernim cijenama i kamatama na zajmove izmedu povezanih osoba odnose se i na povezane osobe rezidente – tuzemni poduzetnici ako jedan od njih: - ima povlašteni porezni status odnosno placa porez po nižoj stopi od propisane ili je osloboden od placanja poreza (podrucja posebne državne skrbi, slobodne zone, korištenje poticaja ulaganja), - ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

    43. 6.POREZNI TRETMAN TRANSFERNIH CIJENA (cl.13. i 14. Zakona) - nastavak Kada je rijec o kamatama na zajmove izmedu povezanih društava i ako su kamate više od tržišnih, pri cemu se putem kamate transferira porezna osnovica na društvo koje ima povlašteni porezni status tada se za previsoku kamatu uvecava osnovica poreza na dobit. Kao primjer : Društvo koje koristi neku od poreznih olakšica, oslobodenja ili ima gubitak (nema osnovice) a zaracunava kamatu iznad tržne kamate ili prima zajmove po znatno nižim kamatama, govori da se radi o transferu dobiti u porezne svrhe.

    44. 6.POREZNI TRETMAN TRANSFERNIH CIJENA (cl.13. i 14. Zakona) - nastavak Uvedena je nova stopa poreza po odbitku od 20% na sve vrste usluga placene pravnim i fizickim osobama sa sjedištem u državama koje nisu clanice UE a cija je stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%. Porezne oaze (spisak 34 države od strane MF npr - Americki Djevicanski otoci, Bahami, Kajmanski otoci, Sejšeli itd. ). Na spisku nema primjerice BiH – 10% = isplate po stopi od 20%.

    45. 7.OGRANICENJE PRIJENOSA PPOREZNOG GUBITKA KOD STAT. PROMJ.(CL.17. Zakona) Kod prijenosa prava za nadoknadu poreznog gubitka pri spajanju, pripajanju, i podjelama na pravne slijednike. Pravo na prijenos poreznog gubitka pocinje teci u razdoblju a ne istekom razdoblja u kojem je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka.

    46. 7.OGRANICENJE PRIJENOSA PPOR. GUB. KOD STAT. PROMJ.(CL.17. Zakona) - nastavak Pravnom slijedniku prestaje pravo na prijenos poreznog gubitka ako: - pravni prednik vec dva porezna razdoblja prije nastale statusne promjene ne obavlja djelatnost, - ako se struktura vlasništva tijekom poreznog razdoblja promjeni za više od 50%,

    47. 7.OGRANICENJE PRIJENOSA PPOR. GUB. KOD STAT. PROMJ.(CL.17. Zakona) - nastavak ili ako pravni prednik u tijeku dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promjeni djelatnost pravnog prednika osim ako je do promjene djelatnosti došlo zbog ocuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja. Preporuka – obvezno izraditi elaborat. OBRAZAC PD : Red.br:25 – Povecanje dobiti za ostale prihode te porezni gubitak za koji je prestalo pravo korištenja.

    48. 8.OBVEZA PODNOŠENJA ELEKTRONICKE POREZNE PRIJAVE (cl.46 st.3 Zakona) Veliki i srednji poduzetnici obvezno podnose prijavu poreza na dobit elektronickim putem. Napomena: Mali poduzetnici još mogu birati nacin podnošenja. Radi olakšanja i pojednostavljenja rada racunovodama i djelatnicima Porezne uprave.

    49. 9.PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA Pravilnika o porezu na dobit (nar.nov.br. 123/10.) primjenjuje se u postupku podnošenje prijave poreza na dobit za 2010. godinu.

    50. HVALA NA POZORNOSTI !!!

    51. Novine u oporezivanju dohotka, poreznim evidencijama, te isplati placa i naknada u 2010. /2011. mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica, “Racunovodstvo i financije” Varaždin, 21. prosinca 2010. e-mail: mzuber@rif.hr

    52. PROPISI O OPOREZIVANJU DOHOTKA Promjene tijekom 2010. g.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na place, mirovine i druge primitke (NN 56/10.) ? od 1. srpnja ukinuta niža stopa; prestao vrijediti 31. listopada 2010. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 80/10.) primjena: ? od 1. srpnja 2010. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 123/10.) primjena: ? od 4. studenoga 2010. godine

    53. Obracun placa Poseban porez od 1. srpnja 2010. – ukinuta obveza placanja posebnog poreza po stopi od 2% od 1. studenog 2010. – prestaje obveza placanja posebnog poreza REZULTAT: Isplata placa zakljucno s 30. lipnja – dvije stope – 2% i 4% Isplata place zakljucno s 31. listopada – jedna stopa – 4% na iznose osnovice koja prelazi 6.000,00 kn u istom mjesecu (oporezuje se cijeli iznos) Isplata placa od 1. studenog 2010. – ne placa se poseban porez, cak i ako se isplacuje placa/drugi dohodak/dividenda koji se odnose na razdoblje do 31. listopada 2010.

    54. Tarifa za obracun posebnog poreza

    55. Najznacajnije izmjene Zakona o porezu na dohodak Od 1. srpnja 2010. g.: nova porezna tarifa propisani novi neoporezivi primici fizickih osoba ukinute odredene porezne olakšice proširena obveza sastavljanja godišnjeg obracuna poreza na dohodak prilikom isplate zadnje place u godini izmijenjeni razlozi za obvezno podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak i obuhvat dohodaka koji se unose u prijavu

    56. Izmjena stopa i porezne tarife poreza na dohodak do 30.6. od 1.7.

    57. Ucinci: Povecanje vecine neto placa koje su se do 30. lipnja 2010. oporezivale stopama poreza na dohodak od 15% i 25% od 1. srpnja 2010., zbog kumulativnog ucinka: - ukidanja posebnog poreza po stopi od 2%, - smanjenja poreza na dohodak

    58. Nove porezne stope (ostale vrste dohotka) Dohodak od imovine koji se placa po rješenju Porezne uprave – 12% Dohodak od kapitala – 12% - dodjela i opcijska kupnja dionica - 12% - izuzimanja – 40% Drugi dohodak – 25% - autorski honorari – 25% (i nadalje uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, a za umjetnicka djela 55% paušalnih izdataka) - povrat doprinosa za mio – 40% Dohodak od osiguranja – 12%

    59. Neoporezivi primici od 1. 7. 2010. NOVO: Potpore za novorodenu djecu koje isplacuju jedinice lokalne samouprave Potpore umirovljenicima koje isplacuju jedinice lokalne samouprave Dodatak na mirovinu po posebnom zakonu Stipendije za školovanje koje isplacuju zaklade Stipendije za školovanje koje se isplacuju iz fondova EU IZMIJENJENI UVJETI: Neoporezive potpore za lijecenje se od 1. srpnja 2010. mogu isplacivati i zaposlenicima !!

    60. Proširena obveza sastavljanja godišnjeg obracuna poreza iz place u slucaju neredovitih isplata placa – ta je obveza bila i prema ranijem propisu NOVO: u slucaju redovite isplate placa, ako su radnici tijekom godine ostvarivali naknadu za rodiljni i roditeljski dopust, te naknadu za bolovanje na teret sredstava obveznih osiguranja u svim ostalim slucajevima kada je porezno opterecenje tijekom godine bilo neravnomjerno (npr. isplate oporezivih iznosa nagrada, naknada i potpora i dr.)

    61. Obveza godišnjeg obracuna poreza iz place Poslodavci su obvezni sastaviti godišnji obracun poreza iz place za sve radnike koji su u dijelu godine: - bili na bolovanje na teret HZZO/HZZOZZR - koristili pravo na rodiljni ili roditeljski dopust - kojima je godišnje porezno opterecenje bilo neravnomjerno zbog oscilacija u visini place (npr. isplacene jubilarne nagrade, potpore...)

    62. Godišnji obracun za radnike s prebivalištem na PPDS i BPP i za njih je poslodavac je dužan sastavljati konacni obracun poreza iz place u konacnom obracun poslodavac ne smije primijeniti povecane osobne odbitke za PPDS i BPP ako žele ostvariti povecane osobne odbitke, oni ce sami podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak

    63. Nije dozvoljeno sastaviti konacni obracun poreza iz place: za zaposlene koji su tijekom godine mijenjali prebivalište izmedu opcina i gradova koji imaju propisanu obvezu placanja prireza za zaposlene koji nisu u cijeloj kalendarskoj godini bili u radnom odnosu kod poslodavca koji im isplacuje zadnju placu u godini

    64. Tarifa za godišnji obracun poreza na dohodak za 2010.

    65. Postupanje s više placenim porezom na dohodak radniku se umanjuje porezna obveza na placi koja se isplacuje u prosincu Ukoliko to za odredenog radnika ne bi bilo moguce jer mu je zadnja placa nedovoljna za izravnavanje poreza na godišnjoj razini: poslodavac ce za odgovarajuci iznos umanjiti uplatu poreza na dohodak za radnike koji imaju prebivalište u istoj opcini /gradu Ako ni to nije dovoljno za izravnavanje godišnje porezne obveze za odredenog radnika: poslodavac ce sastaviti godišnji obracun i od Porezne uprave zatražiti povrat više placenog poreza na dohodak i prireza

    66. Sastavljanje godišnjeg obracuna u više navrata godišnji obracun poreza na dohodak može sastaviti u nekoliko navrata, kao na primjer: prvi put - pri isplati place i to samo za radnike koji, osim place, tijekom mjeseca prosinca nemaju drugih oporezivih isplata; drugi put - pri isplati godišnjeg bonusa, prigodne nagrade ili slicnih primitka koji podliježu oporezivanju i to za one radnike koji su ostvarili pravo na takve isplate, i treci put - na kraju mjeseca, za radnike koji ostvaruju pravo na isplatu place u naravi

    67. Godišnja prijava poreza na dohodak OBVEZNO PODNOŠENJE GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK ZA: dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od nesamostalnog rada istovremeno kod dva ili više poslodavaca, dohodak za koji isplatitelj nije pravilno obracunao porez po odbitku, porezna prijava u slucaju zahtjeva Porezne uprave za naknadno placanje poreza, dohodak ostvaren neposredno iz inozemstva (sve vrste oporezivog dohotka) ? NOVO! - samo ako u tuzemstvu nisu placeni predujmovi poreza na dohodak i/ili su u tuzemstvu placeni u manjem iznosu od iznosa koji se trebao obracunati u skladu s Zakonom o porezu na dohodak

    68. DOHOCI KOJE SE UNOSE U POREZNU PRIJAVU u prethodnim godinama ? u slucaju obveznog podnošenja godišnje prijave, u prijavu je trebalo unijeti sve oporezive dohotke ostvarene tijekom godine NOVO: u godišnjoj poreznoj prijavi koja se obvezno mora podnijeti: dohodak za koji je obvezno podnijeti poreznu prijavu, i dohodak od nesamostalnog rada (ako je ostvaren), ostali oporezivi dohoci ostvareni tijekom poreznog razdoblja ne moraju se unijeti u prijavu u slucaju dobrovoljnog podnošenja porezne prijave – i nadalje obveza unošenja svih oporezivih dohodaka ostvarenih tijekom godine

    69. Korištenje ukinutih poreznih olakšica u godišnjoj prijavi - povecanje osobnog odbitka - Izdaci za lijecenje i kupnju ortopedskih pomagala Izdaci za stanovanje: - za kupnju stana/kuce - za kamate na stambene kredite - za inv. održavanje stana/kuce - za placenu najamninu za stanovanje

    70. Korištenje ukinutih olakšice za premije osiguranja - u godišnjoj poreznoj prijavi - Za placene premije: - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, - životnog osiguranja s obilježjem štednje - dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja OGRANICENJE ZA 2010.: Zajedno s izdacima za lijecenje i stanovanje, najviše do 6.000,00 kn Izdaci moraju biti placeni do 30. lipnja 2010.

    71. Dobrovoljni mirovinski doprinosi u sustavu poreza na dohodak od 1. srpnja 2010. NOVO: OLAKŠICA ZA POSLODAVCA Porezno odredenje placenih doprinosa: od 1. srpnja 2010. – ne smatraju se primitkom ako ih poslodavac uplacuje za svog zaposlenika, najviše do 500 kn mjesecno odnosno do 6.000 kn godišnje (za 2010. razmjerno razdoblju primjene izmijenjenog Zakona, tj. najviše 3.000 kn) Porezni ucinak: odgadanje placanja poreza VAŽNO: nužan je pisani pristanak zaposlenika !

    72. Novine u poreznim evidencijama od 1.1. 2011. NOVE EVIDENCIJE: za darovanja dana za zdravstvene potrebe za premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za stipendije koje studentima izabranima na javnim natjecajima, isplacuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživacke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima IZMIJENJENE EVIDENCIJE: IP obrazac ID obrazac DNR obrazac ID-1 obrazac DOH OBRAZAC DOH - Z

    73. IP obrazac Kronološki – za isplate u mjesecu (izvor: analiticke evidencije…) Ažurnost: 15 dana od proteka mjeseca Identifikator obrasca IP: 1 ili 2 IZNIMNO: identifikator 3 (isplata place po sudskoj presudi, arbitražnoj odluci ili u postupku mirenja, ako je utužena bruto svota) Poslodavci kojima primatelj dohotka nije predao poreznu karticu PK, na obrascu IP ne popunjavaju stupac 5. (premije osiguranja) i 7. (osobi odbitak) Predaje se: Poreznoj upravi – do kraja sijecnja za prethodnu godinu Radniku – do kraja sijecnja za prethodnu kalendarsku godinu (Ovjerava se pecatom i potpisom) NOVO od 1.1.2011. – izmijenjen obrazac IP (ukida se stupac predviden za iskazivanje olakšica za premije osiguranja i stupac za poseban porez ) NOVO: za 2010. godinu: - obveza predavanja obrasca IP elektronickim putem za: sve poslodavce koji su prema racunovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike, neovisno o broju radnika, i za sve ostale poslodavce i isplatitelje place koji imaju više od 100 radnika kojima isplacuju placu

    74. ID obrazac Kumulativni podaci o dospjelim i uplacenim iznosima poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja za sve osobe za koje poslodavac obracunava i uplacuje doprinose i porez na dohodak po odbitku Rok: 15. u mjesecu za prethodni (iako je bilo najavljeno, rok za predaju obrasca ID nije izmijenjen) Jedan isplatitelj predaje više obrazaca ID - identifikator obrasca ID NOVO: Od 1.1.2011.: - izmijenjen sadržaj obrasca ID (ukida se redak predviden za iskazivanje olakšica za premije osiguranja) - obveza predavanja obrasca ID elektronickim putem u okviru sustava e-porezna za: poslodavce koji su prema racunovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike, neovisno o broju radnika Od 1.1.2012.: - obveza predavanja obrasca ID elektronickim putem u okviru sustava e-porezna za sve ostale poslodavce i isplatitelje place koji imaju više od 100 radnika kojima isplacuju placu

    75. Nove osnovice za obracun doprinosa za obvezna socijalna osiguranja u 2011. (NN 133/10.) Prosjecna placa za I.-VIII. 2010. Bruto = 7.657,00 kn Neto = 5.305,00 kn ________________________________________ OSNOVICE ZA 2011. g.: najniža mjesecna osnovica = 2.679,95 kn najviša mjesecna osnovica = 45.942,00 kn najviša godišnja osnovica = 551.304,00 kn

    76. Najniža mjesecna osnovica 2.679,95 kn Obveza obracunavanja doprinosa na najnižu osnovicu: isplate naknade place u svotama manjim od iznosa minimalne place obracun doprinosa za osobu koja se strucno osposobljava bez zasnivanja radnog odnosa obracun doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu osnovica za odredivanje naknade za bolovanje na teret HZZO slucaju kad je radniku u posljednjih šest mjeseci isplacena samo jedna ili niti jedna placa

    77. Najviša mjesecna osnovica 45.942,00 kn koristi se za obracun doprinosa za mirovinsko osiguranje i za prvi i za drugi stup obveznog osiguranja samo za mjesecnu placu VAŽNO: primjenjuje se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju u odredenom mjesecu primjenjuje se i za obracun doprinosa za mirovinsko osiguranje na placu (za radnike koji ostvaruju pravo na staž osiguranja s povecanim trajanjem)

    78. Najviša godišnja osnovica 551.304,00 kn samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti može je primijeniti poslodavac odnosno isplatitelj drugog dohotka VAŽNO: ne može se odredivati za razmjerni dio godine, vec iskljucivo kao godišnja velicina, bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju nakon što su placeni doprinosi na najvišu godišnju osnovicu, više nema obveze placanja doprinosa za mir. osig. generac. solidarn. neovisno o tome kada se isplacuje primitak

    79. Izmijenjeni propisi o zdravstvenom osiguranju Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN, 139/10.) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN, 139/10.) NOVO: od 1. sijecnja 2011. g. - sva prava vezana uz ozljede na radu i profesionalna oboljenja, osiguranici ce ostvarivati preko HZZO (naknada place za bolovanje, lijecenje…)

    80. Ostali propisi radnog i socijalnog zakonodavstva podatke o pocetku i prestanku osiguranja i promjenama tijekom osiguranja ? NOVO od 1.11.2010. : poslodavac je dužan prijaviti Zavodu u roku 8 dana (ne više u roku 15 dana!) rok za prijavu na zdravstveno osiguranje ? 15 dana (cl. 104. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju) rok za dostavu prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radniku ? 15 dana (cl. 12. stavak 5. Zakona o radu)

    82. UZORCI I POKLONI Isporuke bez naknade - dobara za koja je pri nabavi iskorišten pretporez podliježu oporezivanju. Izuzetak je a) isporuka uzoraka (mora biti obilježeno kao uzorak, roba koja je rezultat poslovanja davatelja uzorka, davanje u razumnim kolicinama, pakirano razlicito od proizvoda za redovnu prodaju. 48 / 66 b) isporuka poklona pojedinacne vrijednosti do 80 kn bez PDV-a (mogu se davati povremeno – jedan poklon istoj osobi jednom u tri mjeseca, ne uvijek istim osobama, ne smije postojati pravna obveza davanja poklona ili obveza protuisporuke. Pokloni iznad 80 kn oporezivi su u cijelosti a ne samo razlika. 4…/ 14./ 22

    83. REPREZENTACIJA prilikom nabave od drugih dobavljaca robe koja ce služiti za reprezentaciju ne smije se koristiti (odbiti) 70% pretporeza iz primljenih ulaznih racuna (npr. 2.500 + 575 = 3.075). b) ako su dobra koja su predmet reprezentacije proizvedena kod poreznog obveznika ili ako je prilikom nabave odbijen pretporez u cijelosti tada poreznu osnovicu cini 70% tržišne vrijednosti dobara danih za potrebe reprezentacije. c) Tržišna vrijednost dobara proizvedenih u poduzecu definirana je u cl 54.t.4 PPDV kao „vlastiti troškovi utvrdeni prema racunovodstvenim propisima“.

    84. OSOBNI AUTOMOBILI a) prilikom nabave automobila za osobni prijevoz ne smije se koristiti (odbiti) 30% pretporeza iz primljenog ulaznog racuna b) 30% pretporeza ne smije se koristiti (odbiti) neovisno o nacinu korištenja osobnih automobila – da li samo za službene potrebe ili se za doticni automobil obracuna placa u naravi. U oba slucaja pretporez koji se ne smije odbiti ukljucuje se u nabavnu vrijednost vozila. -Ako se radi o vozilu za službene potrebe tada dio nabavne vrijednosti koji se odnosi na 30% nepriznatog pretporeza –prilikom vijeka amortizacije cini porezno nepriznati rashod. -Povremeno iznajmljivanje fizickoj osobi zaposleniku po cijeni 2 kn/km smatra se placom u naravi odnosno pruženom oporezivom uslugom prema tržišnoj cijeni u koju je vec ukljucen PDV.

    85.

    86.

    87.

    88. Povremeno korištenje službenog automobila od strane zaposlenika za privatne potrebe Npr 200 km x 2 kn = 400 kn = placa u naravi 400 kn x ( -18.6992%) = 325 kn 325 kn + 75kn = 400 kn

    89. IRA i URA U GRAŠEVINARSTVU (situacije) - Do ove promjene - PDV se placao, a pretporez koristio iskljucivo ako je gradevinska situacija bila ovjerena od strane nadzornog inženjera. Potrebu postojanja nadzornog inženjera odreduje tijelo koje izdaje gradevinsku dozvolu temeljem cl 184 -187 Zakona o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/2007). - Izvodac sada može prolongirati placanje poreza najviše za 2 mjeseca odnosno prema cl 45. st. 3. PPDV „ako nadzorno tijelo ne ovjeri obracunsku situaciju smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obracunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obracunska situacija“

    90. KOREKCIJA ISKORIŠTENOG PRETPOREZA RADI PROMJENE % PRAVA NA PRETPOREZ Odnosi se na poduzetnike koji obavljaju promete oporezive PDV-om i promete oslobodene od obracunavanja PDV-a KOD SVIH ULAZNIH RACUNA ZA ROBU I USLUGE KOD URA ZA NEKRETNINE KOD URA ZA OSTALA GOSPODARSKA DOBRA KOD PRESTANKA OBAVLJANJA OPOREZIVIH I POCETKA OBAVLJANJA NEOPOREZIVIH USLUGA U tekucoj godini pretporez se koristi na temelju utvrdenog postotka iz odnosa oporezivih i (oporezivih i neoporezivih) prometa prethodne godine, na kraju tekuce godine izracunava se stvarni postotak.

    91. U brojnik i u nazivnik NE UKLJUCUJU se - vrijednost prodanih gospodarskih dobara (DMI) koja su služila za obavljanje gospodarske djelatnosti - vrijednost povremenih isporuka nekretnina (nije uobicajena djelatnost) - vrijednost povremenih financ. transakcija (koje ne prelaze više od 2% ukupnih god isporuka) Ako je stvarni (na kraju godine) postotak prava na korištenje pretporeza veci od postotka koji smo koristili kao akontaciju u toku godine znaci da imamo pravo na više pretporeza nego smo ga iskoristili. To ce se u poslovnim knjigama evidentirati kao korekcija pretporeza 14/78 Ako je stvarni (na kraju godine) postotak korištenja manji od korištenog tokom godine znaci da moramo vratiti previše korišteni pretporez. U poslovnim knjigama to evidentiramo kao smanjenje pretporeza i povecanje troškova

    92. 2009. 2010. Oporez. isporuke 68% 5.000.000 6.800.000 74% Prodaja DMI 20% 1.500.000 1.500.000 16% Prihod od kamata 12% 900.000 900.000 10% UKUPNO 100% 7.400.000 9.200.000 100%

    93. 2009. 2010. Oporez. isporuke 68% 5.000.000 6.800.000 74% Prodaja DMI 20% 1.500.000 1.500.000 16% Prihod od kamata 12% 900.000 900.000 10% UKUPNO 100% 7.400.000 9.200.000 100%

    94. 2009. 2010. Oporez. isporuke 78% 5.752.000 7.516.000 82% Prodaja DMI 20% 1.500.000 1.500.000 16% Prihod od kamata 2% 148.000 184.000 2% UKUPNO 100% 7.400.000 9.200.000 100%

    95. KOREKCIJA PRETPOREZA KOD OBVEZNIKA KOJI OBAVLJA OPOREZIVE I OSLOBOŠENE PROMETE KOREKCIJA SE PROVODI U PDV-K NAKON UTVRŠIVANJA STVARNOG %-TKA OBAVLJANJA OPOREZIVOG PROMETA I TO: - PO SVIM ULAZNIM RACUNIMA ZA ROBU I USLUGE - POSEBNO ZA GOSPODARSKA DOBRA - POSEBNO ZA NEKRETNINE URA ZA ROBU ILI USLUGU 30.000 + 6.900= 36.900 PRAVO KORIŠTENJA PRETPOREZA NA TEMELJU PRETHODNE GODINE = 12% (828) 345 PRAVO KORIŠTENJA PRETPOREZA PO KONACNOM OBRACUNU = 17% (1173) POREZNI OBVEZNIK KOJI IZRACUNOM DOKAŽE PRAVO NA KORIŠTENJE NAJMANJE 98% PRETPOREZA SMIJE KORISTITI UKUPNI PREETPOREZ

    96. PROMJENA UVJETA MJERODAVNIH ZA ODBITAK PRETPOREZA URA ZA GOSPODARSKO DOBRO (STROJ) 5 GODINA 300.000 + 69.000 = 369.000 PRAVO KORIŠTENJA PRETPOREZA U: I GODINI JE 17% (STVARNO = 20%) II GODINI JE 28% III GODINI JE 10%

    97. KOREKCIJA RADI IZLAZA IZ SUSTAVA PDV-a Ako je u sustav PDV-a ušao dobrovoljno tada u sustavu mora ostati najmanje 5 godina Ako je u sustav ušao po sili zakona (85.000) a u tekucoj godini nije ostvario oporezive isporuke iznad 85.000 tada u iducoj godini gubi pravo korištenja pretporeza. Ako je prije izlaska iz sustava nabavio DMI (stroj NV 100.000 + 23.000 =123.000) i koristio ga npr. 28 razdoblja Obracun = obveza korištenja (5 godina) 60 razdoblja vrijeme korištenja 28 razdoblja obveza za korekciju 32 razdoblja 23.000 : 60 = 3.833 x 32 razdoblja = 12.267 kn Ako korekcije nije veca od 2.000 kn NE PROVODI SE Knjiženje u G/K = storno pretporez / rashodi

    98. Kazne za neosnovano korišteni pretporez (cl.28. i 29 ZPDV) Za poreznog obveznika (društvo) 2.000 – 500.000 kn Za odgovornu osobu za obavljanje ovih poslova (direktor ???) 500 - 20.000 kn

    99. POVRAT PDV-a INOZEMNIM PODUZETNICIMA Do sada su tu mogucnost imali samo ino-poduzetnici koji izlažu na sajmovima u tuzemstvu i to samo za odredene isporuke koje su im obavljene u tuzemstvu. Od 01.01.2010. svi inozemni poduzetnici ako u razdoblju za koje traže povrat - u RH nemaju sjedište - u RH ne obavljaju isporuke dobara (nabavljenih u RH) - u RH obavljaju usluge za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu (osim prijevoza) imaju pravo na povrat PDV-a kojega platili u tuzemstvu, a za kupljena pokretna dobra i kupljena (nabavljene) usluge. Zahtjev za povrat podnosi se Ministarstvu financija najkasnije šest mjeseci po proteku poslovne godine na koju se zahtjev odnosi. Zahtjev se ostvaruje prema nacelu reciprociteta.

    100. Reciprocitet zahtijevaju: Slovenija, Italija, Njemacka, Madarska … Reciprocitet NE zahtijevaju: Austrija, Francuska, Švedska, Nizozemska, Danska … Najcešce vrste usluga po kojima inozemni poduzetnici mogu ostvariti povrat biti ce hotelski smještaj, taxi usluge, rent a car, seminari, obuke, konferencije, gorivo za prijevoznike u putnickom i teretnom prometu, montaža tvornicke i druge opreme, konzultantske i pravne (prema mjestu gdje su stvarno obavljene).

    101. IZUZIMANJA DOBARA I USLUGA (do 31.12.2009. vlastita potrošnja) Regulirana su cl 11. PPDV-a kao izuzimanja u nepoduzetnicke svrhe koje podliježu oporezivanju. - manjak za koji se ne tereti odgovorna osoba (osim kala, rastepa, kvara i loma ali najviše do utvrdenog odlukom HGK) (kod više sile i provalnih krada do visine utvrdene od nadležnog tijela za procjenu) - tehnološki manjak u procesu proizvodnje iznad visine utvrdene normativima utvrdenim od strane poduzetnika ili strukovne grupacije. Ako normativa nema – utvrduje ih Porezna uprava prema meduovisnosti prihoda i rashoda

    102. -manjak radi neodgovarajuce kvalitete, proteka roka trajanja, kala,rastepa, kvara i loma iznad visine utvrdene od HGK može se priznati a) ako je pri utvrdivanju cinjenicnog stanja prisutan službenik Porezne uprave b) ako porezni obveznik raspolaže dokumentacijom drugih nadležnih tijela ili institucija o kolicini, vrsti, zbrinjavanju ili uništenju navedenih dobara (sada ugradeno u PPDV)

    103. ODOBRENJA NA KRAJU 2010. Izdana pod 31.12.2010. = ovjerena od kupca i primljena natrag do dana predaje obrasca PDV za XII/2010. (31.01.2011.) ukljucuju se u obrazac za XII/2010. godinu. Izdana pod 31.12.2010. = ovjerena od kupca i primljena natrag nakon predaje PDV obrasca za XII/2010. ukljucuju se u PDV-K za 2010. Izdana pod 31.12.2010. = ovjerena od kupca i primljena natrag nakon predaje PDV-K za 2010. godinu ukljucuju se u PDV obrazac u prvom mogucem mjesecu. Izdana sa datumom u 2011. godini = a odnose se na 2010. godinu ukljucuju se u PDV obrazac za mjesec u kojem su primljeni.

    105. ZALIHE

    106. 1. ZALIHE ( MRS 2, HSFI-10) NOVI PRAVILNIK NN 130/2010.: VRSTE ZALIHA SIROVINA I MATERIJAL PROIZVODNJA U TIJEKU, brisano nedovršeni proi. i polupro. GOTOVI PROIZVODI, TRGOVACKA ROBA, PREDUJMOVI ZA ZALIHE, DUGOTR. MATERIJ. IMOVINA NAMIJENJENA PROD. BIOLOŠKA IMOVINA ( MRS 41, HSFI 17)

    107. ZALIHE ( MRS 2, HSFI-10)- nastavak MRS 2 i HSFI-10 NE BAVE SE : - Nedovršenim radovima po ugovorima o izgradnji (MRS 11- kupac odreduje glavninu nacrta, ako se gradi za tržište prihodi su po MRS-u 18) - Financijskim instrumentima, (MRS 39, 32,7), - Proizvodima biološke imovine u trenutku žetve MRS 41,( fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje).

    108. Vrednovanje zaliha Trošak nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno što je niže Neto utrživa vrijednost: prodajna cijena umanjena za troškove prod. Trošak zalihe: Troškovi nabave, troškovi konverzije (TK),i ostali troškovi. TK su direktni troškovi materijala i rada, fiksni i varijabilni opci troškovi FT- amortizacija,održavanje,opci troškovi pogona-upravljanja i administracije. FT se rasporeduju prema normalnom kapacitetu. Ostali troškovi , dizajniranje proizvoda za odredene kupce.

    109. ZALIHA - nastavak Što ne cini trošak zalihe? Neuobicajeni troškovi otpadnog materijala, prek. rad, administrativni opci troškovi, troškovi prodaje, OFT – zbog nekorištenog normalnog kapaciteti proizvodnje TO SU TROŠKOVI RAZDOBLJA ( 491) NOVO: Troškovi posudbe, za MSFI obveza kapitalizacije kod proizvodnje koja traje više razdoblja. HSFI imaju mogucnost izbora!

    110. ZALIHA- nastavak Metode utrošaka svih vrsta zalihe : - FIFO ( prvi ulaz – prvi izlaz), - ponderirani prosjecni trošak

    111. Vrijednosno uskladenje zalihe (VUZ) - Obveza do neto utržive vrijednosti, Nije porezno priznati trošak, do realizacije, cl.10. stav.1.ZPD. II Povecanje na broju 21., vraca na rednom broju 30 uz uvjet realizacije. Priznaje se odgodena porezna imovina ( VUZ*20%) i obveza poreza na dobit ( 080/260),> dobit. U narednoj godini ako dode do prodaje, ukida se OPI i priznaje se bruto dobit ( 820/080), < dobit.

    112. ZALIHA- nastavak RADNJE KOJE TREBA PROVESTI : GODIŠNJI POPIS ( CL.11 ZOR-a, cl.55.OPZ-a) USAGLAŠENOST POPISA S KNJIGOVODSTVENIM STANJEM, KNJIŽENJE VIŠKOVA, MANJKOVA – ODLUKE UPRAVE OSIGURAJTE DOKUMENAT O UNIŠTENJU ZALIHA ( ZAPISNIK O OŠTECENJU, POTVRDU O PREDAJI NA OTPAD ILI PRISUSTVO DJELATNIKA PU, NOVO: Sitan inventar POREZNI PROPIS NV=3.500 KN OD 1.07.2010.

    113. MANJKOVI, VIŠKOVI MANJKOVI – NEMA PDV-a: - kalo, rastep lom do visine utvrdene Odlukom HGK, - manjkovi nastali djelovanjem više sile uz zapisnik nadležnog tijela, - manjkovi iznad odluke HGK zbog proteka roka trajanja uz prisustvo službenika PU ili nadležne institucije o zbrinjavanju ili uništenju.

    114. MANJKOVI – S PDV-om AKO SE NE DONESE ODLUKA NADLEŽNOG TIJELA-placa,trošak ODLUKA DA JE IZUZIMANJE CLANA (NIJE ZAPOSLEN-dohodak od kapitala 40% + prirez), priznat rashod, ODLUKA DA NEMA DOKAZA ODGOVORNOSTI – > PD R.b.8 PDV obracunava se na tržnu cijenu: Nabavna ili proizvodacka OBVEZA PDV-a ukljucuje se u PDV-K. MANJKOVI I VIŠKOVI CINE OSTALE POSLOVNE R/P

    115. ZALIHA- Kontrolni postupci PROVJERITE KAKO SE KNJIŽE DANI PREDUJMOVI ZA MATERIJAL, USLUGE I ROBU,ZBOG BILANCIRANJA, USKLADITE STANJA PREDUJMOVA SA DOBAVLJACIMA, JESU LI ZA DANE PREDUJMOVE DOBIVANI RACUNI ZA PREDUJAM OD OBVEZNIKA PDV-A, KAKO BI ODBILI PRETPOREZ, PROVJERITE DOSLJEDNOST RASPOREDA TROŠKOVA NA PROIZVODNE ( 490) I NEPROIZVODNE (491), PROVJERITI OSTVARENI KAPACIT PROIZVODNJE U SVRHU PREVALJIVANJA OPCIH FIKSNIH TROŠKOVA NA TROŠKOVE RAZDOBLJA ( 491),

    116. ZALIHA - Kontrolni postupci TRAŽITI OBJAŠNJENJA ZA ZNACAJNE PROMJENE ZALIHE? PROVJERITE PRODAJNE CIJENE ZA ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA,TO ZAHTIJEVA USKLAŠENJA BILANCE! STUPANJ DOVRŠENOSTI NEDOVRŠENE PROIZVODNJE, DA LI SU ZALIHE OSIGURANE ,ZALOŽENE, ZA BILJEŠKU, KONTROLA ISKAZA TROŠKOVA PROIZVODA: PS KLASE 6+ KONTO 490-ZS KLASE 6=TROŠKOVI PROIZVODA

    117. Objavljivanje ! Politiku mjerenja i metodu utroška, BILJEŠKE, sažetak politike, Vrste zalihe, BILANCA, u BILJEŠKE samo znacajnu promjenu, Iznos troškova prodanih zaliha, BILJEŠKE, troškovi po prir.vr. ? Zalihe po fer vrijednosti umanjeno za troškove prodaje, ( DMI namijenjena prodaji i biološka imovina), BILANCA Iznos otpisa zalihe, i razloge otpisa,BILJEŠKE Iznos založenih zaliha, BILJEŠKE Vrijednosno uskladenje - BILJEŠKE

    118. NOVINE U 2010. GODINI Odluka o objav.MSFI ( NN 136/2009.) MRS 23 – Troškovi posudbe obveza kapitalizacije, ZA PROIZVODNJU KOJA TRAJE više poreznih razdoblja.(MSFI)

    119. 2. VREMENSKA RAZGRANICENJA poreza Privremene razlike poreza na dobit ( MRS 12,HSFI 1 4) 2.1. Odgodena porezna imovina ( OPI) 2.2. Odgodena porezna obveza (OPO)

    120. 2.1. ODGOŠENA POREZNA IMOVINA (OPI) - POŽELJNA ANALITIKA (kto 080) - Priznaje se ako je stavka ZNACAJNA,kod: - - vrijed.usklad. zaliha, finan.imovovine, VU potraž? - prenesene neiskorištene gubitke ako ce se iskoristiti, - neiskorištene porezne olakšice,

    121. PRIMJER (OPI)-vrijednosno uskladenje zalihe Bruto dobit u RDG 100.000,00 Porez na dobit ( 100.000,00*20%) 20.000,00 Vrijednosno uskladenje zaliha 50.000,00 (porez na dobit 50.000,00*20%=10.000,00 (Ukljuciti u obrazac PD-R.b 20=50.000) kto duguje potražuje 1. Bruto dobit 820 20.000,00 2. Porez na dobit 261 30.000,0 (20+10 tis.) 3. OPI 080 10.000,00 4. Raspored dobiti 820 80.000,00 5. Neto dobit 942 80.000,00 Naredne godine, knjiži se 820/080=10.000,00 kn

    122. 2.2.ODGOŠENA POREZNA OBVEZA (OPO) KONTO 980: nacelo opreznost, materijalnosti! NASTAJE KOD: - revalorizacije DMI, - svodenjem financijske imovine raspoložive za prodaju na fer vrijednost, - revalorizacijska rezerva se umanjuje za 20% poreza na dobit

    123. OPO-Primjer knjiženja: 1. Svodenje zemljišta na procjenu 100.000,00 kn 010/923 2. Odgodena porezna obveza 2.000,00 923/980 ( 10.000,00*20%=2.000,00) Kada se PRODA, OPO se prenosi na obveze PD. 980/280

    124. OBJAVLJIVANJA U BILJEŠKAMA Iznos nastalih privremenih razlika Iznos ukinutih vremenskih razlika

    125. HVALA NA POZORNOSTI ! Revizor : ANKA DOBRINIC

    127. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA MRS – 38 MSFI HSFI-5 (MRS – 1,36,38 i IV direktiva EU) DEFINICIJA - da se može identificirati i da je bez fizickih obilježja (koncesije, zaštitni znaci, goodwill, software, nematerijalna imovina u razvoju,franšize i sl.)

    128. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA nastavak MRS – 38 MSFI HSFI-5 (MRS – 1,36,38 i IV direktiva EU) MJERENJE - metoda troška - metoda revalorizacije - goodwill se ne amortizira nego - goodwill se amortizira testira jednom godišnje HSFI-2 t.2.72.najviše u 5.g MRS-3 t.55 porezno priznati - porezno nepriznati rashod rashod prema mišljenju PU cl.22.st.6. Prav.o porezu na dobit

    129. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA- nastavak GOODWILL - placanje od stjecatelja za buduce ekonomske koristi iz sredstva koje se ne mogu pojedinacno identificirati i zasebno priznati - najcešce nastaje iz poslovnih spajanja - pocetno se vrednuje po trošku kao višak troška u odnosu na fer vrijednost utvrdene imovine (neto vrijednost društva) - nakon pocetnog vrednovanja (za obveznike MSFI) mora se testirati na umanjenje najmanje jednom godišnje (pripojeno društvo pratiti kao profitni centar u visini dobiti umanjivati goodwill i sl.),a za obveznike HSFI treba se otpisati najviše u5g. - negativni goodwill je uvijek prihod razdoblja

    130. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA- nastavak GOODVILL Obveznici MSFI – uskladenje po MRS-36 porezno priznato Obveznici HSFI - amortizacija porezno nepriznati rashod – nema prepreke da se na vrši jednokratno uskladenje po MRS-36 pošto se i HSFI – 5 poziva i na MRS-36, što je udar na dobit poslovne godine, ali ako vršimo kontinuirano uskladenje tada se izlažemo riziku poreznog tretmana kao amortizacije Gubitak od umanjenja vrijednosti evidentira se kao rashod u razdoblju nastanka

    131. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA PRIZNAVANJE MRS-16 MSFI HSFI-6 (MRS-16; 17; 20; 23; 36 i IV direktiva EU) - kada je vjerojatno da ce buduce ekonomske koristi povezane s imovinom pritjecati u društvo - kada se trošak stjecanja može pouzdano izmjeriti - standardi ne ogranicavaju visinu troška stjecanja (veci ili manji od 2.000 kn odnosno 3.500kn) - i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava se u evidenciji i iskazuje u bilanci do prodaje, darovanja ili dr.nacina otudenja ili uništenja

    132. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak TROŠKOVI KOJI NE ULAZE U TROŠKOVE NABAVE - trošak uvodenja novog proizvoda ili usluge ( ukljucujuci i troškove promidžbe i aktivnosti promocije) - troškovi premještanja na novu lokaciju ili usmjeravanje na nova tržišta - troškovi obucavanja zaposlenih - administrativni troškovi i ostali opci troškovi

    133. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak IZRAVNI TROŠKIVI ZEMLJIŠTA – za vlastitu dug. imov. - kupovna cijena - porez na promet nekretnina - bilježnicke, pravne i posrednicke usluge - troškovi geodeta i upisa u zemljišne knjige - troškovi posrednika - troškovi izgradnje pristupnih putova do gradevinske parcele - troškovi ostale vanjske infrastrukture (dovod vode, kanalizacije i sl. ali samo do gradevinske parcele)

    134. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak IZRAVNI TROŠKOVI GRAŠEVINSKIH OBJEKATA - komunalni doprinos (na temelju izdane lokacijske dozvole) - vodni doprinos - izdaci za dobiv. potr. dozvola (energet.toplinsku mrežu i sl.) - izdaci za uredenje površina namijenjenih gradevinskim objektima (privremene pristupne ceste, staze i sl. unutar gradevinske parcele) - priprema gradilišta, geodetski radovi, iskop temelja - gradenje - opremanje gradevine (liftovi, klima uredaji, energetska postrojenja) - vlastiti troškovi (šef gradilišta, izravni troškovi, amotiz. opreme) - projektna i dr. dokumentacija na temelju koje je obavljena izgradnja, nadzor

    135. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak TROŠKOVI KOJI NE ULAZE U TROŠAKA STJECANJA ZEMJIŠTA I GRAŠEVINSKIH OBJEKATA - troškovi cuvanja - troškovi promidžbe nove lokacije - troškovi uprave, prodaje - troškovi svecanog otvaranja objekta

    136. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA – nastavak NOVOSTI MRS-23 TROŠKOVI POSUDBE Primjena u RH 1.1.2010. (EU 1.1.2009.) Kada je potrebno znatno vremensko razdoblje za dovodenje imovine u namjeravanu upotrebu (preko godinu dana) Troškovi posudbe koji se mogu direktno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obavezno su dio troška te imovine Kapitalizirani trošak posudbe ne može biti veci od troškova financiranja nastalih u razdoblju Prestanak kapitalizacije po završetku svih radnji potrebnih za dovodenje sredstva u uporabno stanje

    137. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA – nastavak NOVOSTI PLOVILA, ZRAKOPLOVI, APARTMANI I KUCE ZA ODMOR Amortizacija i drugi troškovi bit ce porezno priznati samo poduzetnicima koji zadovoljavaju odredene uvjete: - da su registrirani za obavljanje djelatnosti (iznajmlj/prijevoz) - da korištenjem plovila i zrakoplova ostvaruju u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti - da po osnovu korištenja apartmana i kuca za odmor ostvaruju u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti Za 2010.g.ovi kriteriji se primjenjuju za razmjerni dio razdoblja od 01.07.

    138. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA – nastavak PLOVILA, ZRAKOPLOVI, APARTMANI I KUCE ZA ODMOR U prvoj godini nabave i u godini otudenja prihodi po osnovi korištenja ove imovine (7%/5%) utvrduju se razmjerno broju mjeseci korištenja ove imovine Iz racuna za cjelovitu uslugu mora biti vidljivo koliko se odnosi na apartman, korištenje plovila, hrana i sl. jer za priznavanje amortizacije i dr. troškova moraju biti ispunjeni uvjeti iz cl. 12.st.16. Zakona o porezu na dobit osigurati vjerodostojnu dokumentaciju o prihodima i o nastalim troškovima

    139. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA – nastavak PLOVILA, ZRAKOPLOVI, APARTMANI I KUCE ZA ODMOR UZETI U OPERATIVNI LEASING Troškovi najma i drugi troškovi u vezi korištenja ove imovine bit ce porezno priznati pod uvjetom da je u poreznom razdoblju na osnovi njihovog korištenja ostvaren prihod najmanje u visini troškova najma U smislu cl.22.st.11 Pravilnika o porezu na dobit porezni obveznik iz cl.12.st.16. Zakona obvezan je sastaviti pregled podataka za svako pojedinacno sredstvo plovilo,zrakoplov i kucu za odmor (vrsta sredstva, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po sredstvu, amortizaciju, te pripadajuce troškove po vrstama troška u poreznom razdoblju) Navedeni pregled podataka prilaže se uz prijavu poreza na dobit

    140. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA – nastavak OSOBNI AUTOMOBILI Ne smatraju se vozila kojima u knjižici vozila piše osobni automobil,nego su to vozila koja: - koja služe za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i dr.zaposlenih osoba, ako se po korištenju ne obracunava placa - koja služe za obavljanje djelatnosti cl.25 Pravilnika(autoškole, taxi službe, iznajmljivanje, pomoc na cesti, djelatnost izvodenja ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i dr. slicne djelatnosti) ako sredstva za osobni prijevoz služe iskljucivo za takvu djelatnost (putni nalozi) Kriteriji za razvrstavanje prepušteni su pravnim osobama koje posjeduju osobne automobile i granice razvrstavanja u smislu PD nisu jasno odredene

    141. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE - kupovinom na tržištu - razmjena za drugo sredstvo - poslovnim spajanjem - državnom potporom - financijskim najmom - izradom u vlastitoj režiji - inventurnim viškovima - darivanjem

    142. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE DRŽAVNOM POTPOROM –DONACIJOM-DAROVANJEM imovina nabavljena na navedene nacine može se priznati: - kao odgodeni prihod koji se priznaje kao prihod suceljavanjem sa rashodima vezanim za imovinu tijekom vremena upotrebe (u visini godišnje amortizacije na dio sredstava koji je financiran potporom) - tretiranjem kao odbitne stavke pri izracunavanju nabavne vrijednosti (u visini ukupne potpore umanji se trošak stjecanja) NAPOMENA - kod biološke imovine potpore u cijelosti iskazujemo u prihode

    143. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE - IZRADA U VLASTITOJ REŽIJI - troškovi proizvodnje jednaki su troškovima koji se utvrduju prema istim nacelima kao kod kupljenog sredstva - iskljucuju se interne zarade - formiranje troška stjecanja u vlastitoj režiji vrši se umanjenjem pripadajucih troškova, zaliha i placa djelatnika koji se odnose na materijalnu imovinu izradenu u vlastitoj režiji (NAPOMENA: nije predvideno priznavanje prihoda od izrade imovine u vlastitoj režiji)

    144. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak ULAGANJA U TUŠA SREDSTVA - nije definirano standardima da li se evidentira kao nematerijalna ili materijalna imovina - preporuka struke da se evidentira unutar grupe na koju se odnosi (ulaganja u tude gradevinske objekte kao pravo kaje se evidentira unutar grupe gradevinskih objekata) - amortizira se prema vremenu ugovorenog korištenja - ako se korištenje prekida prije isteka ugovorenog najma tada je potrebno korigirati odbijeni PDV, uplatiti razliku i razmotriti porezno priznati rashod u smislu PD pošto se radi o darovanju zakupodavcu

    145. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak NAKNADNI IZDACI - ako se rac.politikom priznaje trošak zamjene dijela ili predmeta dug. mat. imovine tada se mora otpisati knjigovodstveni iznos zamjenskog dijela ili predmeta - zamijenjeni dio se nadalje amortizira zasebno - ako je neprakticno utvrditi knj. vrijednost zamjenskog dijela ili predmeta može se koristiti vrijednost zamjene - ako dug. mat. im. kontinuirano podliježe povremenim pregledima, bez obzira na zamjene dijelova i održavanje (svakih nekoliko god.) i ako su iznosi pregleda znacajni, takav se izdatak priznaje u knjig.iznos tog sredstva koji se treba otpisati (amortizirati) do slijedeceg pregleda

    146. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak AMORTIZACIJA MRS-16 MSFI HSFI-6 (MRS-16; 17; 20; 23; 36 i IV direktiva EU) Amortizira se imovina ciji je vijek trajanja duži od godinu dana Svaki bitni dio nekretnine, postrojenja i opreme treba amortizirati zasebno, što je povezano sa izmjenama MRS-eva da se pocetno utvrdena vrijednost svake dugotrajne materijalne imovine rasporeduje na bitne dijelove Jednokratno se može otpisati samo imovina koja ima vrijednost do 2.000 kn (do 30.06.2010.g.) odnosno 3.500 kn (od 01.07.)

    147. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak AMORTIZACIJA Pocetak obracuna amortizacije: - za racunovodstvene potrebe po MSFI i HSFI kada je sredstvo spremno ili uglavnom spremno za upotrebu - za porezne svrhe kada je stavljeno u upotrebu Prestanak obracuna amortizacije - prestaje kada je neamortizirana vrijednost jednaka nadoknadivoj vrijednosti (ako smo utvrdili nadok. vrijednost) - prestaje kada je imovine razvrstana kao imovina koje se drži za prodaju, kada je u potpunosti amortizirana ili kada je prodana - ne prestaje kad se sredstvo prestaje koristiti

    148. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak MJERENJE NAKON POCETNOG PRIZNANJA Prema Odluci poduzetnika Model troška – iskazivanje po trošku stjecanja umanjenom za akumuliranu amortizaciju i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja (MRS-36 dozvoljava samo umanjenje vrijednosti imovine) Model revalorizacije – dugotrajnu imovinu cija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti treba iskazati po revaloriziranom iznosu, koji cini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije eventualne akumulirane gubitke od umanjenja

    149. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak METODA REVALORIZACIJE – mjerenje nakon pocetnog priznavanja - kada prelazimo s metode troška na metodu revalorizacije tada se akumulirana amortizacija tretira: - prepravlja se razmjerno promjeni bruto knjig. iznosa (izr. se indeks porasta knj.vr. koji se primj.na NV. i AA) - iskljucuje se na teret bruto knjigovodstveno iznosa (neotpisana vrijednost postaje nova NV. koja se revalorizira) - ako se imovina iskazuje metodom revalorizacije nije potrebno obracunavati amortizaciju, ali u posljednje vrijeme mnogo autori podržavaju obracun amortizacije kao neki alternativni reval. po. uglav. zbog HSFI 6.31.i clanka 39. Pravilnika o porezu na dobit

    150. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak REVALORIZACIJA KOJA POVECAVA KNJIGOVODSTVENU VRIJEDNOST IMOVINE Revalorizacija cjelokupne skupine imovine (MRS-16.t.37. zemljišta, zemljišta i zgrade, strojevi, motorna vozila,…… ) Kumulativno se iskazuje u kapitalu kao revalorizacijska rezerva (priznaje se u ostalu sveobuhvatnu dobit) Iskazuje se odgodena porezna obveza prilikom formiranja revalorizacijske rezerve u kapitalu Priznaje se u dobit ili gubitak do iznosa do kojeg poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine prethodno priznatu u dobiti ili gubitku

    151. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak REVALORIZACIJA KOJA SMANJUJE KNJIGOVODSTVENU VRIJEDNOST IMOVINE Smanjenje se priznaje u dobit ili gubitak Smanjuje iznos revalorizacijske rezerve iskazan u okviru kapitala, odnosno izravno tereti ostalu sveobuhvatnu dobit do iznosa do kojeg smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za istu imovinu Kod smanjenja iznosa revalorizacijske rezerve iskazane u okviru kapitala provodi se i smanjenje pripadajuceg dijela odgodene porezne obveze Ostatak revalorizacijske rezerve obavezno se ukljucuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otudenja imovine za koju je revalorizacijska rezerva formirana

    152. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak REVALORIZACIJA ZBOG JEDNOKRATNOG OTPISA U RAZDOBLJU 2001.g – 2004.g.(NIJE PREDVIŠENO MRS-evima) - radi realnosti bilance iskazana je revalorizacija jednokratno otpisane imovine (to nije model REVALORIZACIJE) - navedena revalorizacija ima tretman ispravka pogreške zbog previsoke amortizacije u godini nabavke - kada bi se tako formirana revalorizacija ukljucila u zadržanu dobit to bi dovelo do dvostrukog povecanja dobiti - za otklanjanje ove nelogicnosti koja nije predvodena ni MSFI ni HSFI predlažemo da se postupi kao kod smanjenja revalorizacijske rezerve kao posljedice umanjenja imovine (umanjenjem revalorizacije i umanjenjem dugotrajne imovine)

    153. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA nastavak OTUŠENJE DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE - dobitke ili gubitke od prestanka priznavanja dugotrajne imovine utvrduje se kao razlika izmedu neto prihoda od otudenje i knjigovodstvenog iznosa - dobici i gubici tretiraju se kao ostali redovni (izvanredni) prihodi i rashodi

    154. ULAGANJA U NEKRETNINE, IMOVINA NAMJENJENA PRODAJI I PRESTANAK POSLOVANJA RACUNOVODSTVENI OKVIR MRS-40, HSFI-7, MRS-16, HSFI-6, MSFI-5, HSFI-8, MRS-36, MRS-17 ULAGANJA U NEKRETNINE - ulaganje u zemljišta - zgrade, dio zgrade (ne mora biti pravno odvojivo, ali se ne smije koristiti u redovnoj djelatnosti) - ili u zemljište i zgrade VLASNIK ILI NAJMOPRIMAC U FINANCIJSKOM NAJMU - zbog zarade prihoda od najma - porasta vrijednosti imovine ili oboje

    155. ULAGANJA U NEKRETNINE POCETNO MJERENJE - po trošku nabave uvecano za transakcijske troškove NAKNADNO MJERENJE - model troška nabave (MRS-16/HSFI-6 amortizira se) - model fer vrijednosti (promjene R/D)

    156. ULAGANJA U NEKRETNINE PRIJENOSI - prijenos iz dugotrajne materijalne imovine, sa zaliha ili završetak izgradnje ili obnove u vlastitoj izvedbi koja se vodi po trošku stjecanja na ulaganje u nekretnine vodene po modelu fer vrijednosti - razlika izmedu fer vrijednosti nekretnine i njezine prethodne knjigovodstvene vrijednosti priznaje se u R/D - prijenos ulaganja s MRS-40 ulaganja u nekretnine mjerene po fer vrijednosti na nekretnine u dugotrajnoj ili kratkotrajnoj imovini (MRS-16 ili MRS-2) koje se vode po modelu troška nabave, postaju trošak nabave

    157. ULAGANJA U NEKRETNINE – nastavak PRESTANAK PRIZNAVANJA - otudenje (prodaja ili financijski najam) - kod konacnog povlacenja (rashod) - neto princip kroz racun D/G-MSFI ostali/HSFI izvanredni - povrat u dugotrajnu ili kratkotrajnu materijalnu imovinu OBJAVLJIVANJE - primjena modela fer vrijednosti ili troška nabave - nacin utvrdivanja fer vrijednosti - u racunu D/G prihod od najma ulaganja u nekretnine,direktne troškove poslovanja (održavanje i popravci)

    158. DUGOTRAJNA IMOVINA NAMJENJENA PRODAJI I PRESTANKU POSLOVANJA MSFI -5 HSFI – 8 MJERENJE - po knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ovisno što je niže - ako je stecena kao dio poslovne kombinacije mjeri se po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje - kod klasifikacije revalorizirane imovine u imovinu namijenjenoj prodaju revalorizacijske rezerve se prenose u zadržanu dobit - iskazivanje dobitaka – prihod do prethodno priznatih gubitaka - ako je vrijednost na dug.mat.im. precijenjena potrebno je vrijednost uskladiti na niže u smislu MRS-36 u grupi dug.mat.imovine i tada izvršiti klasificiranje u imovinu namijenjenu prodaji

    159. DUGOTRAJNA IMOVINA NAMJENJENA PRODAJI I PRESTANKU POSLOVANJA – nastavak PRIZNAVANJE - raspoloživa za trenutnu prodaju u trenutnom stanju - plan prodaje po prihvatljivim cijenama unutar godinu dana - produženje prodaje u opravdanim okolnostima - kod zamjene za drugu imov. primjenjuje se MRS-16 ili HSFI-6 - naknadno povecanje fer vrijednosti priznaje se samo do prije provedenog smanjena u R/D

    160. HVALA NA POZORNOSTI!

More Related