TEMELJI ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

1. TEMELJI ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI Stručni skup školskih knjižničara, Split, 2005. Vanja Škrobica, prof. , Škola likovnih umjetnosti E-mail: vanja.skrobica@st.htnet.hr http://www.freewebs.com/ibri http://www.freewebs.com/teka

2. ŠTO JE UČENJE? 1. psihički i čuvstveni proces/aktivnost pomoću kojega se odvija obrazovanje, izobrazba i odgajanje (opažanje, mišljenje i pamćenje) 2. učenje motornih vještina KAKVO UČENJE MOŽE BITI? 1. nehotično tzv. prirodno učenje 2. namjerno (intencionalno) učenje, odnosno organizirano učenje

3. Vrste učenja? 1. Formalno obrazovanje (u obrazovnim institucijama). 2. Neformalno obrazovanje (neovisno od službenog obrazovnog sustava; bez službenih potvrda; može biti organizirano na radnom mjestu, kroz aktivnost različitih društava: organizacije mladih, sindikati ili političke stranke, sportski klubovi, crkve…) 3. Informalno učenje (prirodna pojava u svakodnevnom životu; ne mora se odvijati svjesno, pa ga nužno ne prepoznajemo kao faktor koji doprinosi znanju i vještinama).  Obrazovanje odraslih? Andragogija (grč. Aner =čovjek, muž + agein =voditi) - proučava problematiku odgoja i obrazovanja odraslih osoba Gerontogogija (grč. Gerontos = starac + agein = voditi) proučava odgoj, obrazovanje i samoobrazovanje starijih osoba. Djeca i adolescenti obrazovanjem i odgojem pripremaju se za životne uloge. Odrasli se pak obrazuju kako bi svoje uloge bolje obavljali. Dok je u obrazovanju i odgoju mladih više naglašeno stjecanje znanja, vještina, vrednota, stavova i navika te razvoj sposobnosti, u odraslih je težište na usavršavanju postojećih znanja i vještina te promjeni postojećih vrijednosnih orijentacija, stavova i navika.

4. 1. MOJE IDEALNO JA Tko bih želio biti? 2. MOJE STVARNO JA Tko sam ja? Usvajanje Novog ponašanja, izgradnja novih putova znanja i vještina 5. NAPREDOVANJE Vjera u odnose koji pomažu, podržavaju, ohrabruju u svakoj stepenici procesa 4. POKUŠAJI S novim ponašanjem, razmišljanjem i osjećanjem MOJE SPOSOBNOSTI Gdje se dodiruju moje idealno i stvarno ja? MOJI RASKORACI Gdje se razdvajaju moje realno i idealno ja 3. MOJ PLAN UČENJA Građen na sposobnostima i reduciranju raskoraka

5. ZAŠTO CJELOŽIVOTNO UČENJE? • živimo u doba ekonomskih i socijalnih promjena • demografska slika Europe je sve starija • sigurnost stalnog posla je sve manja • tijekom života promijenimo nekoliko različitih područja rada i zanimanja • mobilnost zaposlenja po horizontali i vertikali zanimanja • A TO ZAHTJEVA… • ljude koji će se biti u stanju prilagođavati i prihvaćati promjene

6. IDEJA O CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU? • Platon spominje u djelu »Republika« • prvi put artikulirao Basil Yeaxlee (20. st.) profesor na Oxfordu i Eduardo Lindeman (20. st.) profesor socijalnog rada • God. 1996. Europska godina cjeloživotnog učenja - obrazovanje i usavršavanje doprinose održavanju zapošljivosti i ekonomske konkurencije • na zasjedanju Europskog vijeća (Lisabon 2000. g.) doneseni zaključci: • jamstvo potpunog i stalnog pristupa učenju s ciljem stjecanja i obnavljanja vještina • - porast ulaganja u ljudske resurse s ciljem davanja prvenstva najvećem bogatstvu Europe - njenim građanima • - razvijanje djelotvornih metoda učenja i podučavanja   • - vrednovanje neformalnog i informalnog stjecanje znanja;  • jednostavni pristup kvalitetnim informacijama vezanim uz stjecanje obrazovanja • osiguravanje mogućnosti cjeloživotnog učenja bliže građanima, u njihovim mjestima stanovanja

7. ZA USPJEŠNOST CJELOŽIVOTNOG UČENJA NEOPHODNO JE U MLADOSTI NAUČITI:

8. 1. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE Modeli upotrebe računala Učenje o kompjuterima – "kompjuterska pismenost“; provodi kroz tečajeve, uči se kako radi kompjuter, što je softawre- itd.; Učenje s kompjuterima - kompjuter poboljšava učenje; kompjuter je učenikov partner koji kroz simulacije i igre pomaže da se nešto otkrije i riješi, nauči itd. Učenje od kompjutera – učiti onako kako kompjuter razmišlja. Ovo se postiže učenjem učenika programiranju u nekom programskom jeziku (LOGO) , kompjuteri olakšavaju pripremanje nastave, dostupnisu nam i razni multimedijalni CD-ROM-ovi, DVD-ovi (rječnici, enciklopedije… ) 2. SPOSOBNOST PRIMJENE BROJEVA 3. ZNANJE STRANIH JEZIKA 4. POZNAVANJE RADA NA RAČUNALU 5. SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA 6. SPOSOBNOST TIMSKOG RADA

9. ISTRAŽIVANJA U EUROPI? - 58% se izjasnilo da zna koristiti kompjutere - 50 %se ne zna služiti internetom- oko 60% ne zna niti jedan strani jezik Većina preferira neformalna okruženja: 69% bolje uče u vlastitom domu 63% kad uče s drugim ljudima 51% za vrijeme slobodnih aktivnosti.

10. A HRVATSKA? Koji su to veliki problemi Hrvatske? • DemografskasituacijauHrvatskoj • . depopulacijski procesi • koncentracija stanovništva osobito u Zagrebu i okolici, prostorno neravnomjeran razmještaj stanovništva • negativna migracijska je bilanca • starenjastanovništva • 2. StanjegospodarstvaHrvatske • jaz između Hrvatske i razvijenog svijeta stalno se povećavao tijekom 20. stoljeća • visina hrvatskog izvoza iznimno je niska • posljedice rata i negativne posljedice privatizacijskih procesa

11. Stanje na tržištu rada • Tek 0,2% osoba u dobi 34-59 godina uključeno je u obrazovne programe (Hrvatska) –  udio u zemljama članicama EU iznosi 7%  • Pritužbe poslodavaca : • vještine su nerazvijene • slaba povezanost između zvanja i zanimanja • nepostojanje svijesti o potrebi kontinuiranog ulaganja u “sebe” • nepostojanje želje za fleksibilnošću / prilagodljivosti za nove situacije, probleme i promjene • Diploma i prvo radno mjesto je mjesto do mirovine

12. Obrazovanost stanovništva (15 godina i stariji)

13. Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavilo je 2002. Deklaraciju o znanju • Znanje je glavna proizvodna snaga • Hrvatsku znanjem izvući iz kruga slabije razvijenih zemalja • Poboljšati kvalitetu nastave (sadržajno i metodički) • U znanstvenom radu primijeniti svjetske kriterije vrednovanja znanja • Usmjeriti državu prema vladavini prava

14. ŠTO HRVATSKOJ PREOSTAJE?

15. 1. Međunarodni programi koji se bave između ostalog i cjeloživotnim obrazovanjem Leonardo Da Vinci Socrates Raphael Eurathlon Tempus Kaleidoscope Youth

16. 2. Bolonjski proces ? • spona između tržišta rada i visokog obrazovanja • koristiti pozitivne globalizacijske procese • društvo temeljiti na znanju i vještinama • sposobnost za organizaciju i planiranje • timski rad ali i sposobnost samostalnog rada • vještine informacijskog managementa • sposobnost prilagođavanja novim sitacijama • sposobnost primjene znanja u praksi • vještina rješavanja problema • spremnost na daljnje učenje • vještina analize i sinteze • cjeloživotno učenje

17. 3. I HNOS je početak… • Pripremiti mlade za stalno daljnje učenje • Odgojiti mlade da budu humani i kritički članovi društva • Smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja • Preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na povezivanje • Obrazovanja temeljiti na kataloguznanja • Orijentacija na razvoj i treću znanstveno-tehnološku revoluciju • Učenja svjetskih jezika od rane dobi radi • Razvijanje senzibiliteta za umjetnosti znanost (glazba, likovne umjetnosti, književnost, filozofija, povijest) • Više izborne nastave • Laboratorijska i terenska nastava • Osposobljavanje učenika za individualne inicijative i za timski rad • Interdisciplinarnosti i multidisciplinarnostiu nastavi (biofizika, biokemija, kemijska fizika, ekonofizika, ekologija, kompjutorsko slikarstvo...) • Korištenje ilustracija, karikatura, fotografija, animacija, kompjutorskih simulacija, kompjutorskih igara, individualnih pokusa priručnim sredstvima, TV emisija, SF filmova itd. • Poticati poduzetništva…

18. Slobodne aktivnost Posudba CD-a i DVD-a Posuđivanje knjiga Posudba video filmova ŠTO MOŽE KNJIŽNICA? Pisanje: referata, seminara, elaborata Čitanje knjige u tišini Surfanje Gledanje TV -a Čitanje novina Kreiranje vlastite web stranice Otvaranje i čitanje e-mail-a Posudba literature iz svih područja

19. A što još može knjižnica?

20. ponuditi usluge posebnim skupinama (mladima, ljudima s teškoćama u razvoju, maloljetnim roditeljima, zatvorenicima, bolnicama, staračkim domovima)

21. motivirati korisnike za čitanje tijekom • cijelog života radi informiranja i uživanja u čitanju

22. promicati vještine informacijske pismenosti

23. osigurati referentnu zbirku

24. omogućiti slobodan i jednostavan • pristup građi

25. surađivati s drugim dobavljačima informacija

26. • poticati korištenje svih oblika građe

27. Što još može knjižnica? • redovito obavjestiti o novim, posebnim knjigama i programima • • informaciju pružiti na mjestima gdje se mladi sastaju i druže (hodnici, radionice, učionice, oglasne ploče, školski list, Internet, web, blog, forumi) • • informaciju učiniti zanimljivom • atraktivno oblikovati promidžbeni materijal • • omogućiti da dožive knjižnicu kao ugodno mjesto na koje su dobrodošli

28. PREPORUKA KORISNICIMA

29. 1.Prepoznaj svoje potrebe za informacijom Kako doći do pravog smjera? Što svaki nudi? • Kako bi nadopunio predavanja • Radi pisanja istraživačkog plana A da odem u knjižnicu?

30. 2.Učlani se! Što ti članstvo omogućava: • Posudbu knjiga • Naručivanje knjiga online • Posudbu drugih materijala • Korištenje baze od kuće • Korištenje drugih usluga knjižnice

31. 3.Zamoli knjižničara za pomoć Uključi knjižničara u svoj tim!

32. 4.Opiši svoje potrebe • Što mi treba? • Za što mi treba? • Definicija ili šire? • Najnoviji podaci ili stariji? • Popularno ili akademsko, znanstveno?

33. 5.Upoznaj se s različitim izvorima • Postoje vrlo važne razlike u izvorima: knjige, časopisi, internet, etc. • Sve nije na internetu

34. 6.Provjeri referentnu zbirku • Enciklopedije • Rječnici • Priručnici • Vodiči • Itd.

35. 7.Koristi signaturu za brzo i lakše pronalaženje knjige

36. 8.Koristi online katalog

37. 9.Zatraži knjige iz drugih knjižnica

38. 10.Koristi bazu za traženje članaka Knjižnice obično imaju 3 vrste periodike: • Novine • Časopisi • Revije

39. 11.Koristi internet

40. 12.Uči u knjižnici • Knjižnica je idealno mjesto za učenje sam ili sa drugima • U knjižnici ćeš imati stručnu pomoć i sve knjižne fondove

41. 13.Rezerviraj materijale Zamoli knjižničarku da ti ih rezervira Zamoli knjižničarku da ti dijelove kopira

42. Scenarij 1: Učenik/ student piše seminarski rad. Odlazi u knjižnicu i traži savjet knjižničarke. Ona ga upućuje do police na kojoj stoji nekoliko naslova o traženoj temi. Scenarij 2: Učenik/student piše seminarski rad. Upisuje dvije do tri riječi u web tražilicu te zadovoljan brojnošću pronađenih izvora pregleda nekoliko prvih linkova.

43. Referencije: • http://www.carnet.hr/casopis/17/clanci/5?CARNetweb=2bb9632e7ac23018b793b21d6bf373a8 • http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=1007 • http://www.biznis.hr/default.asp?ID=1797 • http://kenny2.globalnet.hr/www.mingorp.hr/UserDocsImages/gppz2006/Smjernica%204..htm • http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?option=com_content&task=view&id=157&Itemid=95&PHPSESSID=a33f264cec98e45809c289c87da5e839 • http://www.knowledgestorm.com/search/keyword/Longlife%20Learning/GAWALL/Longlife%20Learning/secname,ad/ad2,i/ad3,g/ad5,g/?gclid=CJary7HgiokCFQjMXgodfQRAgg • Županijski centar za cjeloživotno obrazovanje / uredio Vladimir Strugar, Bjelovar : Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora : Čvor, 2005. • Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive / urednica Vlasta Vizek Vidović, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2005. • Nastava i učenje uz pomoć kompjutora : (computer assisted instruction), Nikša Nikola Šoljan, Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1972. • Samostalno učenje, Vlado Andrilović, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. • Studij za odrasle (seniorenstudium) kao šansa za učenje uz starenje, Franz Poeggler ; Školski vjesnik, - 44 (1995), 2 ; str. 20