330 likes | 467 Views
Rijeka Mura svoj put za po č inje u Austriji, ispod Visokih Tura na nadmorskoj visini 1 753 metra. Zbog nadmorske visine na kojoj izvire ona je u svojem gornjem toku izrazito brdska rijeka.
E N D
Rijeka Mura svoj put započinje u Austriji, ispod Visokih Tura na nadmorskoj visini 1753 metra.
Zbog nadmorske visine na kojoj izvire ona je u svojem gornjem toku izrazito brdska rijeka.
Ulaskom u Sloveniju, Mura postaje brežuljkasto-ravničarska rijeka, sa puno meandara i sprudova dok je kod nas tipična nizinska rijeka.
Duga je otprilike 519 kilometara, od čega se 78,96 km donjeg toka nalazi u Međimurskoj županiji.
U svojem toku kroz Međimurje, ljudi su Muru ukrotili i na taj način spriječili proces prirodne riječne dinamike.
Najjače se vodom napaja topljenjem glečera i snijega u Alpama te su joj stoga i vodostaji najviši krajem proljeća i ranog ljeta, a najniži sredinom zime.
Šćavnica, Krka, Trnava, Principališ su pritoci koji joj se pridružuju na njenom putu prema Dravi u koju se ulijeva kod mjesta Legrad u Podravini.
Duž cijelog svog toka kroz Hrvatsku ona je ujedno granična crta izmedu Slovenije, Mađarske i Hrvatske.
U prvoj polovini 20. stoljeća na hrvatskim nizinskim rijekama bila je vrlo razvijena djelatnost mlinarenja, odnosno mljevenja žitarica u plovećim mlinovima.
Prema nekim podatcima pretpostavlja se da je tih godina na rijeci Muri djelovalo preko 90 mlinova.
Nestankom mlinova ugasili su se i tradicijski obrti vezani uz njihovu gradnju i održavanje.
2001. godine pokrenut je projekt s ciljem rekonstrukcije plovećeg riječnog mlina na lokaciji Žabnik, gdje se prema etnografskim istraživanjima nalazio posljednji takav objekt u Hrvatskoj.
Riječni tokovi s poplavnim područjima čine jedinstveni prirodni prostor, te time i stanište mnogih životinjskih vrsta.
Mura razdvaja tri različita kulturna identiteta- slovenski, mađarski i hrvatski ali isto tako spaja ljude koji žive uz njene obale bez obzira s koje strane oni bili i u kojem se dijelu njezina toka nalazili.
Ona je muza malog i velikog čovjeka. Utočište svakome. Ona je najvrednija herbija naših starih koju moramo takvu kakva je proslijediti novim generacijama.
Tekst preuzet sa službenih stranica parka Mura; www.parkmura.com Glazbena pozadina; Lepo moje Međimorje –Dunja Knebl listopad, 2007.