Shema obrazovnog sustava u RH

1. Shema obrazovnog sustava u RH

2. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA UČENIK - NAUČNIK OBRT ŠKOLA Općeobrazovni i stručnoPraktični dio teoretski sadržaji, te naukovanja vježbe

3. STRUKTURA OBRAZOVNIH PROGRAMA • OPĆEOBRAZOVNI DIO - Hrvatski jezik - Strani jezik - Povijest - Politika i gospodarstvo - Vjeronauk/Etika - Tjelesna i zdravstvena kultura

4. STRUKOVNI DIO – TEORIJA - Predmeti vezani uz tehnologiju zanimanja (najviše tri predmeta) - Matematika u struci - Osnove računalstva - Izborna nastava

5. PRAKTIČNI DIO (40 tjedana) - u školi do 340 sati (I godina) - do 270 sati (II godina) - do 160 sati (III godina) - u radionici 560 sati (I godina) - 630 sati (II godina) - 640 sati (III godina)

6. PARTNERSTVO OBRTA I ŠKOLE • dogovor o rasporedu realizacije pojedinih dijelova naukovanja, • izrada izvedbenog programa naukovanja, • suradnja u realizaciji razlika • međusobno informiranje o napredovanju naučnika i možebitnim poteškoćama u savladavanju programa • zajedničko provođenje kontrolnih ispita • informiranje o ponašanju naučnika • ispomoć u rješavanju konfliktnih situacija, • uključivanje obrtničke komore u rješavanje posebno teških slučajeva itd.

7. IZBOR NAUČNIKA • objava slobodnog (-ih) radnog (-ih) naučničkog (-ih) mjesta, • razgovor s kandidatom i njegovim roditeljem ili starateljem, te uvid u uspjeh u osnovnom obrazovanju, • uvid u liječničku svjedodžbu, • donošenje odluke o sklapanju ugovora o naukovanju na temelju utvrđenih kriterija, • posebno praćenje naučnika u probnom vremenu, te saopćavanje rezultata praćenja naučniku, njegovom roditelju ili staratelju i školi, te obrtničkoj komori u slučaju raskida ugovora;

8. POŽELJNE OSOBINE MAJSTORA - STRUČNOG UČITELJA 1. Stručna kompetencija a) Položen majstorski ispit ili priznati majstorski status • visoka stručnost u obavljanju obrtničkih (zanatskih) poslova, • redovita kontrola kvalitete svojih proizvoda ili usluga, • organizacijske sposobnosti, • kreativnost itd.

9. Dobro poznavanje radne pedagogije redovito pripremanje za poučavanje naučnika u skladu s izvedbenim programom, sustavno izvođenje poučavanja, redovito praćenje napredovanja naučnika, objektivno i otvoreno ocjenjivanje kao poticajna mjera za naučnika, redovita suradnja sa školom, udruženjem obrtnika odnosno komorom, redovito kontaktiranje s roditeljima ili starateljima, odgojno djelovanje, rješavanje osobnih problema naučnika itd.

10. 2. Osobna kompetencija pozitivan odnos prema mladim ljudima /naučnicima, želja za podučavanjem, neusiljeno ponašanje, pravilno ophođenje, spremnost za pomoć, diskrecija, osjećaj odgovornosti za uspjeh naučnika itd.

11. ZADAĆE MAJSTORA - STRUČNOG UČITELJA • podučavanje obavljati u skladu s nastavnim programom, • unošenje inovacija sukladno razvoju zanimanja, • odgajanje naučnika u skladu s priznatim vrijednosnim kriterijima, • ocjenjivanje i vrednovanje, • nadzor, savjetovanje itd.

12. FUNKCIJE MAJSTORA - STRUČNOG UČITELJA • stručnjak u obrazovanju, • organizator obrazovanja, • psiholog u obrazovanju, • zastupnik naučnika, • pretpostavljeni i voditelj, • odgovorna osoba za realizaciju obrazovnih ciljeva i zadaća.

13. NAČELA SUSTAVNE RADNE PODUKE Sustavna radna poduka je oblik planskog poučavanja u obrtu usmjerena na prenošenje stručnih znanja i vještina te ponašanja. Važna načela tokova poduke jesu: • poučavanje na radnom mjestu ili posebnom prostoru (simulacija), • poučavanje blisko životu, • poučavanje orijentirano na budućnost, • ne preopteretiti naučnika, • stalno vježbanje i produbljivanje gradiva, • zorno poučavanje, • pojedinačno i grupno poučavanje, • izbor prikladnog gradiva.

14. IZRADA PLANA IZOBRAZBE(OPERATIVNO PROGRAMIRANJE) Okvirni program Izvedbeni program Operativni program

15. Okvirni program sadrži: • opis izobrazbe (posebni ciljevi) • sadržaj programa (znanja i vještine, koje naučnik mora usvojiti) i • raspored realizacije po polugodištima. Izvedbeni program sadrži: • opis izobrazbe (posebni ciljevi), • sadržaj programa (razrađen detaljnije), • mjesto realizacije sadržaja i • vrijeme potrebno za realizaciju sadržaja (procjena).

16. Operativni program sadrži: • podjelu izvedbenog programa po vježbama s kratkim opisom, koji sadrži podatke; • na čemu se radi (objekti) • što se radi, • kako se radi • čime se radi • raščlambu rada po shemi: što, kako i zašto

18. PROVJERAVANJE USPJEHA IZOBRAZBE U obrtu: • kontinuirano vrednovanje rezultata rada (vježbe, radni pokusi), • pregledavanje radne mape, • sudjelovanje u kontrolnom ispitu • pomoćnički ispiti.

19. METODIKA PRAKTIČNOG DIJELA NAUKOVANJA Metoda četiriju stupnjeva: 1. Pripremanje naučnika • uspostavljanje suradnje otklanjanjem nelagode kod naučnika, • buđenje interesa i spremnosti za rad i učenje, • motiviranje i otklanjanje smetnji za učenje, • ohrabrivanje naučnika radi otklanjanja nesigurnosti, • definiranje sposobnosti koju treba kod naučnika razvijati, • povezivanje predznanja i stečenih vještina s novim znanjima i vještinama, • kontrola opreme i radnog (obrazovnog) mjesta, • upoznavanje naučnika s radnim mjestom, • izbjegavati predugo uvođenje.

20. 2. Demonstracija (pokazivanje i objašnjavanje radnih postupaka) • kratko objasniti i pokazati osnovne radnje, • objasniti postupak (što, kako, zašto), • istaknuti važne dijelove postupka • naglasiti i posebno istaknuti temeljne točke, • koristiti crteže i uzorke.

21. 3. Naučnik izvodi zadaću • potaknuti naučnika na promišljanje i moguća rješenja, • dozvoliti da naučnik sam izvodi zadaću, • pružati pomoć samo ako je potrebno, • ispravljati pogreške.

22. 4. Vježbanje i utvrđivanje • istaknuti cilj utvrđivanja, • pružanje pomoći kad je to potrebno, • osigurati dovoljno vremena za vježbanje, • nadzirati i pohvaljivati napredak u vježbanju, • pravodobno uklanjanje pogrešaka, • paziti na točnost i kvalitetu, • poticati radnu brzinu stalnim vježbanjem u određenim vremenskih razmacima, • mijenjati uvjete vježbanja.

23. List vrednovanja:

30. U navedenom primjeru broj bodova odgovara ocjeni, iako to ne mora biti tako. Kako je kod nas uobičajeno ocjenjivanje od 1 do 5, onda je ovakav izbor bodovanja najjednostavniji. Prosječna ocjena na temelju rezultata u listu vrednovanja je: 4,2 + 3,2 + 3,4 + 3,3 ­–––––––––––––––––––––––––––––––––––––– = 3,5 4,0 dakle, naučnik je postigao vrlo dobar uspjeh.

31. Rezultati vrednovanja unose se u ocjenjivački list koji je također sastavni dio mape praktičnoga dijela naukovanja. Ocjenjivački listovi mogu se napraviti i za pojedinačne postupke poučavanja odnosno pojedine vještine na određenim obrazovnim mjestima. Što je veća rasčlamba predmeta ocjenjivanja i vremenskih odsječaka to je doduše egzaktniji pregled vještina i znanja koje je stekao naučnik kao i njihovo vrednovanje i ocjenjivanje, ali takav postupak povećava posao i utrošak vremena obrazovatelja.

32. OCJENJIVAČKI LISTOcjenjivački list koji je povezan s prethodnim listom vrednovanja, pokazuje kako se ocjenjivanje može provesti u obrazovnoj praksi. Ocjenjivački list : ________________________ Ime i prezime: ________________________ Škola: ________________________ Razred: ________________________ Zanimanje: ________________________ Datum početka naukovanja: _______________ Nadnevak: ________________________

35. SUBJEKTIVNE POGREŠKEPRI OCJENJIVANJU • pogreške centralne tendencije : stručni učitelj naučnike približno jednako vrednuje • pogreške blagosti: zbog identifikacije s naučnicima stručni učitelj je preblag u ocjenjivanju • pogreške strogosti: previsok i jedna dostižan kriterij ocjenjivanja • pogreške zbog nečijeg utjecaja: stečeni nepovoljan dojam o naučniku je prepreka objektivnom pojedinačnom ocjenjivanju;

36. kontrastne pogreške: stručni učitelj vrednuje naučnike prema zahtjevima postavljenim samom sebi; • logičke pogreške: stručni učitelj ocjenjuje prema drugima, slično pogreškama zbog nečijeg utjecaja, • pogreške ispravljanja: stručni učitelj stalno uzima u obzir ranije vrednovanje.

37. RADNI EFEKTI NAUČNIKA • Krivulja dnevnog učinka

38. Krivulja tjednog učinka

39. Krivulja odmora

40. OBRAZOVNI I VODITELJSKI STIL TE NJEGOV UTJECAJ NA NAUČNIKA Autoritativni stil rezultira kod naučnika pojavom: • nedostatne osobne inicijative, • nesamostalnosti, • nezainteresiranosti, • niske razine učinka, • male radne motivacije, • agresivnog i neprijateljskog načina ponašanja.

41. Ravnodušni stil rezultira: • bezvoljnošću, • neorijentiranošću, • nesigurnošću, • niskom razinom učinka, • lošim odnosima u grupi i • sklonošću neurozuma. Demokratski stil majstora - stručnog učitelja rezultira kod naučnika: • većom motivacijom, • spontanošću i kreativnošću, • većom osobnom inicijativom, • sviješću o odgovornosti, • međusobnim razumijevanjem, • spremnošću na suradnju i • visokom razinom učinka.

42. Kod izvođenja izobrazbe stručni učitelj koristi: • upute i zaduženja, • zapovijedi i zabrane, • nadziranje i provjeru, • savjete, • priznavanje i prigovor, • informacije i obostrane povratne informacije.

43. OSNOVE KOMUNIKACIJE Razgovor je jedan od najvažnijih oblika ljudske komunikacije pomoću kojeg se ostvaruje: • priopćavanje misli, • obostrano stvaranje mišljenja, • prenošenje infomracija te • rasprava o upitnim sadržajima.

44. Ustrojstvo i tijek razgovora: • pokretanje razgovora, • ograničavanje na predmet razgovora, • razmjena argumenata, • red razgovora, • odluka. • Preporuka za vođenje razgovora: • otvorenost i nepristranost prema svakom partneru u razgovoru, • uvažavanje svakog partnera, • aktivno i pozorno slušanje svakog sudionika razgovora, • ne prekidati partnera u razgovoru bez potrebe, • koncentrirati se na predmet razgovora, • ozbiljno shvaćati pokazane osjećaje i ne ustručavati se pokazati vlastite, • ne demonstrirati nadmoć u razgovoru, • svakog sudionika razgovora prihvaćati takvim kakav jest.

45. KONFLIKTI I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG RJEŠAVANJA Konflikt je stanje u kojem dolaze do izražaja međusobno oprečni motivi, stajališta i interesi. Posljedica nerješavanja konflikta je frustracija koju karakterizira: • agresivnost, • potiskivanje problema u podsvijest, • rezignacija, • nazadovanje, • reakcija izbjegavanja i bijeg.

46. Ispitivanje stanja Nadzor • Rješavanje konfliktnih stanja: Izvođenje mjera Istraživanje uzroka i veza Utvrđivanje prikladnih načina i mjera