150 likes | 490 Views
Javni menadžment. Prof. dr. sc. Ivan Koprić Doktorski studij javnog prava i javne uprave Zagreb, 17. veljače 2009. Poduzetništvo i javni menadžment.
E N D
Javni menadžment Prof. dr. sc. Ivan Koprić Doktorski studij javnog prava i javne uprave Zagreb, 17. veljače 2009.
Poduzetništvo i javni menadžment Poduzetništvo: neizvjesnost, rizik, preuzimanje odgovornosti, inovacije radi prilagodbi, procesuiranje informacija i odlučivanje uz što manje regulativnih ograničenja Poduzetnik: na akciju motivirani pojedinac koji preuzima rizik da bi ostvario ciljeve; postignuće, entuzijazam, kreativnost, vizija, intuicija i sl.; traženje novih mogućnosti i upotreba sredstava na nov način Javni menadžment: nastojanje da se većina vrijednosti (ponajprije 3E) i tehnika privatnog sektora te tržišnih kriterija uvede u javni sektor, kako bi ovaj postao djelotvorniji i konkurentniji, poslovnog stila, orijentiran na rezultate Efikasnost, ekonomičnost, efektivnost su početne i temeljne orijentacije javne uprave – znanost o javnoj upravi i je počela kao skup načela o uspješnom obavljanju javnih poslova; preskriptivni pristup u OT i znanosti o javnom upravljanju Od kameralizma kao upravne doktrine koja je zahvatila i naše područje do novog javnog menadžmenta
Vrijednosti u javnoj upravi Integriraju političko-upravni sustav Kristaliziraju se kroz političke procese i ovise o moći aktera koji ih zastupaju Javna uprava mora zadobiti legitimitet, povjerenje i podršku te im se zato prilagođava 1. Ekonomske: ekonomičnost, efikasnost, efektivnost, poduzetnost, tržišnost, konkurentnost, kvaliteta j.usluga 2. Političke (demokratske): legitimitet, politička odgovornost, javnost, dostupnost, transparentnost, otvorenost, odazivnost, prilagodljivost (user friendly), politička samouprava (teritorijalna i funkcionalna) 3. Pravne: vladavina prava, zakonitost, pravna sigurnost, pravna odgovornost, zaštita prava čovjeka i građanina, jednakost, nepristranost, fair procedure, sudski nadzor uprave
Vrijednosti u javnoj upravi 4. Socijalne: društvena pravednost, solidarnost, socijalna osjetljivost, skrb, suosjećanje, pomoć građanima, milosrđe, očuvanje društvene kulturne raznolikosti 5. Ekološke: zaštita prirodnog okoliša, štednja prirodnih resursa, očuvanje prirodne biološke raznolikosti, kvaliteta života u suglasju s prirodom Pravne, socijalne i političke više u kontinentalnoj Europi, u anglosaskom svijetu ekonomske U Europi težište na instituciji države – Hegel: država je hod Božji na zemlji / grčka demokracija i rimsko pravo Teške, gotovo surove okolnosti i pragmatizam u anglosaskim zemljama ranije u povijesti Vrijednosti u značajnoj mjeri predstavljaju civilizacijske standarde Povijesni razvoj: političke-pravne-socijalne-ekonomske-ekološke
Kameralizam Zemlje srednje Europe u 18. i 19. stoljeću, vezan uz rješavanje državnih i društvenih problema agrarne i siromašne sredine (+rat, demografski gubici) koja pokušava izgraditi apsolutističku vlast Unapređenje praktičnih vještina upravljanja: policija (tada cjelokupna unutarnja uprava), trgovina (ekonomska politika zasnovana na merkantilističkom uvjerenju je trgovina temeljna ekonomska djelatnosti) te državne financije Upravno obrazovanje budućih plaćenih, discipliniranih, odanih i profesionalnih službenika – Političko-kameralni studij u Varaždinu Joseph von Sonnenfels: Grundsaetze der Polizei, Handlung, und Finanzwissenschaft Jaka uloga države, velika, efikasna i racionalna uprava te iznimni autoritet vladara - racionalnost, stručnost, efikasnost, štedljivost
Raniji javni menadžment Počeci: Woodrow Wilson, Leonard White, Frederick W. Taylor, Henry Fayol Klasici: Luther Gulick, Luther Urwick, Chester Barnard, Mary Parker Follett Mehanicistički i instrumentalni pristup OT Wilson: The Study of Administration, 1887: efikasnost, odvajanje uprave od politike, uspješnost, redukcija troškova; uprava kao neutralan instrument, ali i menadžerski autonoman i odgovoran instrument koji funkcionira nalik privatnom businessu Taylor: Scientific Management; tehnika analize posla – studije vremena i pokreta, jedan najbolji način rada, pošteni dnevni rad, poštena nadnica, funkcionalno vodstvo Gulick: podjela rada je osnova organizacije; podjela (i povezivanje, koordinacija) prema cilju, osnovnom zadatku organizacije, vrsti radne aktivnosti/procesa, korisnicima, teritoriju //POSDCORB// raspon kontrole u vrlo složenoj formi Na valu uspjeha New Deala veliki uspjeh klasičnog menadž-menta s praktičnim organizacijskim rješenjima u SAD, do početka II. svjetskog rata
Novi javni menadžment Nametanje (ekonomskih) vrijednosti i tehnika privatnog sektora javnome – naglasak uglavnom na jeftinoći i efikasnosti, pouzdanje u moć privatnog poduzetništva i slobodnog tržišta Od početka 1980-ih, oslonjen na ideologiju neoliberalizma i konzervativne političke snage u SAD i GB Anglo-američko područje + širenje; Novi Zeland, Australija, Kanada, SAD, Velika Britanija Uloga međunarodnih organizacija (WB, IMF, OECD) Politički napad na socijalnu državu; učvršćenje klasne strukture; reafirmacija nejednakosti i neokolonijalizam na globalnom planu
Novi javni menadžment – mjere i učinci I. Strukturalni (smanjenje javnog sektora, privatizacija, neprofitni sektor, razlabavljenje odnosa i fragmentiranje države, horizontalni oblici povezivanja) (zamućene linije odgovornosti, nemogućnost kontrole, neetično ponašanje, zloupotrebe; teškoće u koordinaciji i strateškom planiranju; smanjenje državnog kapaciteta djelovanja; slabljenje lokalne demokracije; povećanje indirektnih personalnih troškova) II. Personalni (tvrde: smanjenje broja, izmjena s privatnim sektorom, fleksibilniji radnopravni aranžmani, autonomija javnih menadžera, kolektivno pregovaranje gubi na značenju, smanjenje plaća osim menadžerima, plaća prema rezultatima i ocjeni rukovoditelja, loše psihološke posljedice; mekše: obrazovanje i usavršavanje, mijenjanje organizacijske kulture – nerijetko s lošim učincima, ubrzana priprema menadžera općeg tipa) III. Funkcionalni (javno tržište, naplata realnih cijena, obavezni natječaji, javne nabave, veći broj ponuđača, javno-privatni aranžmani, pokušaji deregulacije praćeni još obimnijom regulacijom, management by results, zanemarivanje procedura i zakonitosti, konzumerizam, novi problemi u menadžmentu IV. Ostali (financijski, legitimacijski, odnos građana i uprave, politički, socijalni, općedruštveni)
Novi javni menadžment – elementi Elementi po Hoodu (1991): javni menadžment (sloboda rukovoditelja), mjerila uspješnosti, svrhovitosna orijentacija (output), segmentiranje u veći broj manjih organizacija usmjerenih na jedan “proizvod”, kompeticija među organizacijama javnog sektora, stil upravljanja (odnosi s javnošću, elastičnost u zapošljavanju i nagrađivanju, ugovorni radni odnos), jeftinoća na svim razinama i u svim situacijama
Upravljačke funkcije L. Gulick: POSDCORB (planning, organizing, staffing, directing, coordinating, reporting, budgeting) H. Fayol: predviđanje i planiranje, organiziranje, zapovijedanje, koordiniranje i kontrola E. Pusić: organiziranje, briga o osoblju, briga o materijalnim sredstvima, predviđanje i planiranje, komunikacije i EOP, vođenje, standardizacija, nadzor March i Simon: koordinacija povratnim djelovanjem, planiranjem i standardizacijom Povezujući i usklađujući učinak Od upravljanja organizacijama prema upravljanju programima (nova javna uprava u SAD)
Javni menadžment, poduzetništvo i javna prava u Hrvatskoj Lokalni i regionalni razvoj kao novi zadatak lokalne i regionalne samouprave; lokalno poduzetništvo Kompeticija među organizacijama javnog sektora te među lokalnim jedinicama (competing cities); lokalne inovacije; branding and marketing Novi oblici planiranja (strateško planiranje) Nova organizacijska rješenja (agencifikacija i ugovori, višerazinsko upravljanje, partnerstvo umjesto hijerarhije) Upravljanje ljudskim potencijalima IKT i komunikacije Novi oblici i metode u sustavu javnih financija Promjene u funkcioniranju (javno tržište, cijene, svrhovitosna orijentacija, javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting out, privatizacija, itd.)